Moja županija
Župan Kožić: ‘Privilegij je živjeti tu, gdje se urbano nadopunjuje s ruralnim’
Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu govori o razvoju kraja u kojem živimo, planovima za budućnost, načinima kako zadržati mlade u Hrvatskoj, ali i o osobnom doživljaju odlaska iz HSS-a, o svom slobodonom vremenu…
Kako biste usporedili stanje i život u Zagrebačkoj županiji 2001. kad ste postali župan i danas?
Zagrebačka županija od 2001. godine do danas postala je od predgrađa Zagreba mjestom ugodnim za život i rad te iznimno poželjnim za investicije. Nekadašnje livade izrasle su u poduzetničke zone u kojima posluje preko 300 europskih i domaćih tvrtki – König Metall, Logistički centri Kaufland i RALU, Lagermax, Mihoković metal solutions, Pliva, IKEA, Rimac automobili… Iza nas su milijuni uloženog novca koji su dali itekako uspješne rezultate. Tu je i više od 50 objekata izgrađenih u školstvu, kilometri i kilometri izgrađene prometne i komunalne infrastrukture koji nisu ostali mrtvo slovo predizbornog programa nego su realizirani na korist svih žitelja Zagrebačke županije. Stanje najbolje pokazuju i brojke. Kad sam 2001. godine postao župan proračun je iznosio 104 milijuna kuna. Danas, u 2019. godini izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna, a konsolidirani 812 milijuna kuna.
Koje su, po Vašem mišljenju, prednosti života u Zagrebačkoj županiji u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?
Jedan od velikih prednosti je da Zagrebačka županija okružuje hrvatsku metropolu i gotovo 100.000 naših žitelja dnevno migrira prema Zagrebu na posao ili školovanje. Koliko god se županija razvila u poduzetničkom smislu, uspjeli smo očuvati prirodu, čistoću vode i zraka i ostati zeleni prsten metropole. Danas je kod mladih obitelji sve veći trend, koji objeručke pozdravljam, imati vlastiti vrt, domaće voće i povrće, a to je u gradskoj vrevi teško izvedivo. Brojni ekonomski pokazatelji idu u korist Zagrebačkoj županiji, a od prošle godine ona se nalazi u IV., najrazvijenijoj skupini županija u Hrvatskoj. Smatram da je u današnje vrijeme pravi privilegij živjeti na području u kojem ruralno i urbano nisu suprotnosti već se međusobno nadopunjuju!
Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije još od 2001. godine… Foto: Žarko Bašić/PIXSELL
Kako funkcionira suradnja Županije s gradovima i općinama u njezinu sastavu?
Naša suradnja očituje se kroz niz ostvarenih zajedničkih projekata od izgradnje škole, obnove cesta, kupnje udžbenika… do županijskih potpora općinama i gradovima za projekte u infrastrukturi, poljoprivredi, gospodarstvu te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje. Samo u prošloj godini te potpore iznosile su više od 25 milijuna kuna. Svakom gradu i općini treba ostaviti mogućnost da se razvija u smjeru kojem želi, a kad je riječ o ključnim pitanjima važno je da svi možemo sjesti za isti stol i usuglasiti stajališta.
Županija već godinama značajan dio sredstava odvaja za obrazovanje, smatrate li to najvažnijim segmentom našeg društva?
Bez obrazovanja naš daljnji razvoj nema budućnosti i zato je obrazovanje u Zagrebačkoj županiji najveći prioritet, što se vidi prvenstveno iz proračunskih izdvajanja. Naravno, najveći dio njih čini kapitalna izgradnja po kojoj smo definitivno prvaci u Hrvatskoj. Nema školske godine, a da ne izgradimo ili obnovimo školu. Prošla jesen bila je najbolji primjer – OŠ Bistra, OŠ Kupljenovo, PŠ Desinec, obnovljena sportska dvorana u Kloštru Ivaniću, kroz koji tjedan bit će završena i nova sportska dvorana u Posavskim Bregima, a u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi PŠ Kerestinec te OŠ Sveta Nedelja. Škole su žile kucavice velikog grada i male općine i. kako volim naglasiti, škola je zalog ostanka ljudi u našim ruralnim krajevima.
Mogli bismo reći da je ovo godina energetske obnove škola, ali i zgrada javne namjene! Veliki dio sredstava dolazi iz europskih fondova. Koliko je važno povlačenje europskih sredstava za ostvarenje županijskih projekata?
Iznimno važno! Nakon što smo niz godina kapitalnu izgradnju financirali isključivo županijskim sredstvima, europski fondovi su u tom segmentu postali naš glavni saveznik. Kada je riječ o prijavi na europske natječaje mislim da smo se stvarno usavršili jer redom nam dolaze samo pozitivne odluke o sufinanciranju energetske obnove europskim sredstvima. Kada govorimo o prosvjeti riječ je o obnovi 5 škola za što je očekivan maksimalni povrat u iznosu od 32 milijuna kuna, dok je isto toliko osigurala i Županija. Tu je i obnova domova zdravlja koja u ukupnoj vrijednosti doseže iznos od 9,2 milijuna kuna od čega je nešto više od pola bespovratno. Za nas su dostupna EU sredstva prilika koja se ne propušta i koju planiramo maksimalno iskoristiti u sektoru energetske obnove ali i u onim kapitalnim projektima poput izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok i izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu.
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Zagrebačka županija ne odustaje od izmjene Mreže hitne medicine, potvrđeno je to i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. Što uskoro možemo očekivati po tom pitanju? Hoće li vaši zahtjevi uroditi plodom?
Ne odustajemo dok se ne ispune naši zahtjevi koji su i više nego opravdani! Za dodatne timove hitne medicine borimo se godinama. Tek 2016. godine na 35 postojećih timova dobili smo 15 dodatnih. Na tome smo bili zahvalni ali ne i zadovoljni. Nažalost nedovoljan broj timova prošlog je ljeta došao do izražaja u najgorem mogućem obliku, smrću mladića u Zaprešiću. Nastavljamo biti uporni i zahtijevamo novu Mrežu hitne medicine u kojoj na manje od 60 T1 timova ne pristajemo! Do tada, Županija ne čeka prekriženih ruku već u „kriznim“ ispostavama – Zaprešić, Samobor, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina sufinancira dodatne T1 timove s 2,5 milijuna kuna.
Prema podacima FINA-e, poduzetnici Zagrebačke županije su drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i netto dobiti. Što Županije može učiniti da u budućnosti barem zadržimo tu razinu?
Naši poduzetnici uistinu ostvaruju sjajne rezultate zahvaljujući kojima i županijski proračun iz godinu u godinu raste. To nam pak omogućuje da gradimo škole, dvorane, ceste te dodatno razvijamo poduzetničke zone. Naravno, svake godine kreiramo i naše pakete bespovratnih poduzetničkih potpora u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu, a velik broj prijava potvrđuje kako su mjere pogođene. Tako je u 2018. godini Županija dodijelila potpore za 226 poduzetnika u iznosu većem od 8,5 milijuna kuna, a u travnju se očekuju raspisivanje natječaja za ovu godinu, pa koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane poduzetnike da nam se jave. Nastavljamo i sa subvencioniranjem kamata na kredite kao i sufinanciranjem nastupa poduzetnika na domaćim i inozemnim sajmovima. Ono što poduzetnici i potencijalni investitori očekuju i zaslužuju je brzu i učinkovitu javnu upravu prilikom rješavanja određenih pitanja koja su u našoj nadležnosti. Tu prije svega mislim na brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatna pomoć i savjeti od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata nije nemoguća misija, već standard.
Župan Kožić često navraća u Veliku Goricu, najveći grad u županiji…. Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Koliko je naša Županija pogođena valom iseljavanja, koji je u puno većoj mjeri zahvatio neke druge dijelove Hrvatske? Što Zagrebačka županija može ponuditi mladima da ostanu ovdje?
Zagrebačka županija nije otok i sve što se događa u okruženju događa se i kod nas. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini odselilo je 6298, a uselilo 4658 što znači da je saldo ukupne migracije u minusu za 1640 ljudi. Na razini Hrvatske pozitivan migracijski saldo imaju samo grad Zagreb i Istra. Čitav je niz mjera kojima pokušavamo mlade zadržati u Županiji, od gradnje škola i dvorana kako u urbanim tako i ruralnim područjima, besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, ali općenito stvaranja uvjete za kvalitetno gospodarsko okruženje jer složit ćete se samnom dobra primanja su osnovni preduvjet za kvalitetan život. Poduzetnici i obrtnici sve češće se žale na manjak radne snage, a uzmemo li u obzir pozitivne rezultate koje ostvaruju, vjerujemo kako će doći i do rasta plaća, a time i manje iseljavanja.
Kako ste u emotivnom smislu podnijeli odlazak iz HSS-a? Kakvi su planovi Vaše političke opcije “Stjepan Kožić – nezavisna lista”?
Iskreno, bilo mi je jako teško. Više od 20 godina svog života dao sam toj stranci. Međutim više ne žalim, jer HSS kao stranka okrenuta selu i malom čovjeku više ne postoji. Ime stranke je ostalo, ali sve ostalo je neprepoznatljivo. Iz toga razloga odlučio samo se za osnovati svoju stranku, a s 8 članova druga smo po brojnosti stranka u Županskoj skupštini. U zadnje vrijeme pljušte optužbe da HSS vraća kredit za moju kampanju. Županijska organizacija HSS-a imala je na računu oko 1,3 milijuna kuna, ali prije kampanje odlučeno je da se digne kredit u iznosu oko 2,5 milijuna kuna. Na moju kampanju utrošeno je 533.084 kuna što je jasno vidljivo iz financijskog izvješća koje sam podnio. Međutim isti ti koji su glasni u napadanju i žale se da otplaćuju moj mandat, zaboravili su spomenuti da na račun bivših članova HSS-a danas članova nezavisne liste Stjepan Kožić dobivaju 717.300 kuna godišnje od strane Zagrebačke županije koja temeljem zakona financira rad stranaka. Pa sad zbrojite i sve će vam biti jasno. Lijepo je da se HSS hvali kako je financirao moju kampanju ali se pritom vješto izbjegava pohvaliti kako su kupili dva jako dobra automobila.
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Kako ste općenito zadovoljni klimom u hrvatskom društvu, što političari mogu napraviti da ona bude bolja?
Volio bih da je klima pozitivnija. Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali čini mi se da je ne cijenimo i ne razvijamo dovoljno. Ljudi su nezadovoljni, u Saboru je nerijetko cirkus, a i mediji dodatno potpiruju negativnu klimu. Uzmimo za primjer iseljavanje. Svaki dan možete pročitati kako je nekome odlično u Irskoj, Švedskoj, ali rijetko se može naći članak o svim onim ljudima koji su se razočarani vratili, a njih itekako ima. Svi smo odgovorni, a naravno na političarima je najveća odgovornost jer su im ljudi dali povjerenje da upravljajući s općinom, gradom županijom ili državom sustavno podižu kvalitetu života.
Kako biste opisali svoj život izvan politike? Imate li vremena za svoj vinograd, postoje li još neki načini kako se opuštate od posla?
Slobodnog vremena imam malo, ali kad ga imam najradije ga dijelim s obitelji i prijateljima ili uživam u dobroj knjizi. Moram priznati da je brigu u vinogradu preuzela mlađa generacija, ali naravno kad je berba svi radimo.
Moja županija
Sustav zaštite od požara financirat će se s 998.300 eura
Sredstva za županijske operativne snage civilne zaštite povećana su za 301 tisuću eura u odnosu na prošlu godinu.
Na 24. Sjednici Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije donesen Županijski financijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara za 2025. godinu koji u financijskim brojkama iznosi 998.300 eura.
Od navedenog iznosa najveći dio sredstava odlazi na osnovnu djelatnost Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije za koju je predviđeno 500.500 eura, zatim za nabavu vatrogasnih vozila i opreme osigurano je 110.000 eura, za financiranje Centra 112 – vatrogasni koordinatori osigurano je 275.000 eura, za intervenciju po nalogu županijskog vatrogasnog zapovjednika osigurano 25.000 eura, a za godišnju vježbu operativnih snaga Zagrebačke županije osigurano je po 15.000 eura. Također, za osposobljavanje specijalističkih timova osigurano je 62.800 eura, dok je za predfinanciranje projekta Force Intereg predviđeno 10.000 eura.
Foto: Zagrebačka županija
– Sredstva za operativne snage civilne zaštite u ovoj su godini povećana za 301 tisuću eura u odnosu na prošlu godinu a više sredstava osigurano je i za rad i opremanje svih sastavnica županijskih operativnih snaga – poručio je zamjenik župana Ervin Kolarec, ujedno i načelnik Stožera.
Na sjednici je utvrđen i prijedlog Plana operativne provedbe programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku za područje Zagrebačke županije u 2025. godini, kao temeljni dokument koordinacije i provedbe godišnjih aktivnosti Zagrebačke županije i tijela uključenih u provedbu mjera zaštite od požara s područja Županije.
Foto: Zagrebačka županija
Također, donesen je i Plan aktivnog uključenja subjekata zaštite od požara na području Zagrebačke županije a utvrđeni su i prostori za uspostavu zapovjednih mjesta kod koordinacije prilikom intervencija kod velikih požara otvorenog prostora. Tako je za područje Žumberka i Samoborskog gorja izabrana upravna zgrada Javne ustanove „Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje“, Ispostava Eko centar Budinjak, dok je za područje „Parka prirode Medvednica“, u dijelu koji prostorno ulazi u područje Zagrebačke županije, kao i dosadašnjih godina odabrana upravna zgrada Općine Bistra.
Osim toga, Stožer je donio i Zaključak o nabavi opreme za sustav radio veza za potrebe sustava civilne zaštite Zagrebačke županije.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Moja županija
30 godina županijskog Zavoda za prostorno uređenje
Inventura Zavoda pokazala 35 odrađenih prostornih planova svih razina, više od 200 izdanih pozitivnih mišljenja, nekoliko desetaka izvješća o stanju u prostoru, više od 700 obrađenih prostornih planova i unesenih u Informacijski sustav.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije obilježio je 30 godina rada i prostornog planiranja na području županije.
Na svečanoj proslavi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ravnateljica Zavoda Željka Kučinić u svojem je govoru istaknula opsežni posao koji je odrađen od dana osnivanja do danas.
– U svakom našem planu, u svakom projektu, nastojali smo postići sklad između planiranih zahvata i bogatih resursa kojima obiluje Zagrebačka županija. Od planova i projekata koje je u 30 godina izradio Zavod, svakako treba izdvojiti 35 prostornih planova svih razina, više od 200 izdanih pozitivnih mišljenja na planove gradova i općina, nekoliko desetaka izvješća o stanju u prostoru i više od 700 obrađenih prostornih planova i unesenih u Informacijski sustav čime su građanima godinama dostupni svi planovi do razine njihove čestice – naglasila je Kučinić.
Foto: Zagrebačka županija
Na dugogodišnjem uspješnom radu djelatnicima Zavoda čestitao je župan Stjepan Kožić.
– Posebno ističem vaš značajan doprinos razvoju Zagrebačke županije i podsjećam da je na temeljima županijskog Prostornog plana, izgradnjom brojnih zahvata u prostoru, Zagrebačka županija privukla brojne poduzetnike i mlade obitelji što je rezultiralo da je danas Zagrebačka županija jedna od najrazvijenijih županija u Republici Hrvatskoj. Iz posljednjih podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je da se broj stanovnika u našoj Županiji povećao od posljednjeg popisa, što govori o privlačnosti županijskog prostora za život, rad i ostanak – istaknuo je župan.
Foto: Zagrebačka županija
Među brojnim uzvanicima na obljetnici su Zavodu čestitali Amelio Vekić u ime Ministarstva kulture i medija, Bojan Linardić u ime Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, zatim predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt i profesor s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tihomir Jukić.
Također, povodom okrugle obljetnice u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice postavljena je izložba „Susret ruralnog i urbanog“ kao presjek radova prostornih planera i stručnih suradnika koji su doprinijeli kvalitetnom uređenju prostora Zagrebačke županije unazad 30 godina.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Moja županija
Općina Križ dobiva više od 4 kilometra asfaltiranih cesta
Radove vrijedne milijun eura zajednički financiraju Općina Križ u iznosu od 40% radova, a ostatak financijski pokriva Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije.
Započeli su radovi na asfaltiranju cesta na području Općine Križ a prva dionica je Ulice braće Radić, inače ulazna cesta u središte općine, te ujedno i izlaz iz poduzetničke zone. Početak radova na obnovi kolničke konstrukcije obišao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović zajedno sa suradnicima.
– Riječ je o prvoj od četiri dionice lokalnih i županijskih cesta koje će se obnavljati u općini Križ, a ukupna vrijednost ovih investicija iznosi oko milijun eura. Ovo su velike investicije za koje je novac osigurao ŽUC i kreditno zaduženje koje je odobrila Skupština Zagrebačke županije. Ovo je nastavak povijesnog ulaganja u prometnu infrastrukturu vrijedno više od 90 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU. Zahvaljujući ovogodišnjem rekordnom proračunu ŽUC-a od 28 milijuna eura sve županijske ceste bit će sigurne za promet – naglasio je Tomljenović.
Foto: Zagrebačka županija
Dodajmo kako paralelno s radovima u Ulici braće Radić, slijedi i asfaltiranje Peščenićke ulice koja vodi u naselje Razljev te lokalne ceste koja povezuje Malu Hrastilnicu i Johovec. Također, obnavljat će se i kilometar kolnika Ulice Milke Trnine u centru Križa, te će time općina Križ dobiti 4,4 kilometra asfalta.
– Radove zajednički financiraju Općina Križ u iznosu od 40% radova, a ostatak financijski pokriva Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije. Planirani završetak radova je kroz 3 tjedna čime postižemo veći komunalni standard za građane općine Križ – rekao je načelnik Općine Marko Magdić.
Inače, u protekle 4 godine izvedeno je radova na prometnoj infrastrukturi u vrijednosti oko 150 milijuna eura.
– Planirana sredstva za ovu godinu raspodijeljena su na nekoliko segmenata. 15 milijuna eura ćemo uložiti u asfaltiranje, a 10 milijuna na točkaste projekte tipa rotora, sanacija klizišta i mostova, male infrastrukturne cestovne projekte te naše redovito održavanje, dok je milijun eura predviđeno za projektiranje novih projekata – najavio je ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije Tomislav Landeka dodavši kako su u planu i 2 velika projekta koji čekaju raspisivanje javnog poziva od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ukupne vrijednosti gotovo 50 milijuna eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Gospodarstvo
U tijeku više od milijun eura vrijedni natječaji za poljoprivrednike, plantaža borovnica primjer ostvarivanja potpora
Bespovratne potpore dosežu do 15 tisuća eura po konvencionalnom poljoprivredniku dok je maksimalno ostvariv iznos za ekološke poljoprivrednike 20 tisuća eura.
Poljoprivrednici s područja Zagrebačke županije imaju priliku osigurati financijsku potporu za razvoj svojih gospodarstava u 2025. godini. Zagrebačka županija raspisala je tri javna poziva za dodjelu potpora male vrijednosti za ekološku poljoprivredu, subvencije za nabavu poljoprivrednog repromaterijala te za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije ukupne vrijednosti 1,1 milijun eura.
–Zagrebačka županija je u odnosu na prije četiri godine udvostručila sredstava za bespovratne potpore poljoprivrednicima. Tako je 573 tisuće eura osigurano je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu, 340 tisuća eura za ekološku poljoprivredu i ruralni razvoj, 70 tisuća eura izdvojeno je za poticanje energetske učinkovitosti i nabavu i ugradnju obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima, a 150 tisuća eura je na raspolaganju za nabavu poljoprivrednog materijala za sjetvu i sadnju, kao i kreditiranje nabave poljoprivrednog repromaterijala – rekao je zamjenik župana Damir Tomljenović i pozvao poljoprivrednike da se prijave na ovogodišnje natječaje i ostvare bespovratne potpore koje dosežu do 15 tisuća eura po konvencionalnom poljoprivredniku, odnosno do 20 tisuća eura za ekološke poljoprivrednike.
Foto: Zagrebačka županija
Također, Tomljenović je obišao plantažu borovnica Agrovita u Tarnom u okolici Ivanić-Grada na kojoj Borna Gradišek s poslovnim partnerom uzgaja borovnicu, pakira i plasira u trgovačke lance, te su korisnici županijskih bespovratnih potpora.
–Prvi dio nasada podignuli smo 2016. godine, a danas na plantaži ima nešto više od 20 tisuća sadnica. Svoje poslovanje tijekom godina proširivali smo upravo putem bespovratnih županijskih potpora, uz pomoć kojih smo 2022. godine ugradili solarne panele na našu gospodarsku zgradu čime ostvarujemo 80 posto uštede na potrošnji električne energije. Ove godine javit ćemo se opet na javni poziv jer nam je cilj modernizirati navodnjavanje naših nasada – istaknuo je Gradišek.
Foto: Zagrebačka županija
Naime, već četvrtu godinu zaredom Zagrebačka županija sufinancira ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije na zgradama poljoprivredne namjene, a od ove godine i nabavu te postavljanje dizalica topline. Riječ je o 70 tisuća eura vrijednom javnom pozivu kojim poljoprivrednici mogu ostvariti do 10 tisuća eura bespovratnih sredstava.
Kako se prijaviti?
Prijave su otvorene do utroška sredstava, a najkasnije do 15. studenoga 2025. godine. Svi zainteresirani moraju zadovoljiti uvjete natječaja, uključujući registraciju u relevantnim upisnicima te podmirene obveze prema Poreznoj upravi. Detaljne upute i svu potrebnu dokumentaciju možete naći ovdje.
Ove potpore predstavljaju značajnu priliku za poljoprivrednike da moderniziraju i unaprijede svoje poslovanje, povećaju konkurentnost i doprinesu održivom razvoju ruralnih područja. S obzirom na rastuće izazove u poljoprivredi, od klimatskih promjena do povećanja troškova proizvodnje, svaka financijska potpora može biti ključna za dugoročni opstanak i razvoj domaće proizvodnje.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
HOTNEWS
ČIP I STERILIZACIJA Županija pokriva troškove veterinarskih usluga
Među gradovima najveći iznos dobili su Velika Gorica i Samobor.
-
Obrazovanjeprije 6 danaFOTO Održan Sajam Vježbeničkih tvrtki Ekonomske škole Velika Gorica
-
Kulturaprije 3 danaFOTO Sjajne izvedbe folkloraša na Turopoljskom festivalu folklora
-
CityLIGHTSprije 5 danaPitali smo ChatGPT što misli o Velikoj Gorici, evo što je rekao!
-
Politikaprije 6 danaVelikogoričanin želi biti župan: Danijel Pukšić kandidat sedam nezavisnih lista