Povežite se s nama

Moja županija

Župan Kožić: ‘Privilegij je živjeti tu, gdje se urbano nadopunjuje s ruralnim’

Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu govori o razvoju kraja u kojem živimo, planovima za budućnost, načinima kako zadržati mlade u Hrvatskoj, ali i o osobnom doživljaju odlaska iz HSS-a, o svom slobodonom vremenu…

Objavljeno

na

Kako biste usporedili stanje i život u Zagrebačkoj županiji 2001. kad ste postali župan i danas?

Zagrebačka županija od 2001. godine do danas postala je od predgrađa Zagreba mjestom ugodnim za život i rad te iznimno poželjnim za investicije. Nekadašnje livade izrasle su u poduzetničke zone u kojima posluje preko 300 europskih i domaćih tvrtki – König Metall, Logistički centri Kaufland i RALU, Lagermax, Mihoković metal solutions, Pliva, IKEA, Rimac automobili… Iza nas su milijuni uloženog novca koji su dali itekako uspješne rezultate. Tu je i više od 50 objekata izgrađenih u školstvu, kilometri i kilometri izgrađene prometne i komunalne infrastrukture koji nisu ostali mrtvo slovo predizbornog programa nego su realizirani na korist svih žitelja Zagrebačke županije. Stanje najbolje pokazuju i brojke. Kad sam 2001. godine postao župan proračun je iznosio 104 milijuna kuna. Danas, u 2019. godini izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna, a konsolidirani 812 milijuna kuna.

Koje su, po Vašem mišljenju, prednosti života u Zagrebačkoj županiji u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?

Jedan od velikih prednosti je da Zagrebačka županija okružuje hrvatsku metropolu i gotovo 100.000 naših žitelja dnevno migrira prema Zagrebu na posao ili školovanje. Koliko god se županija razvila u poduzetničkom smislu, uspjeli smo očuvati prirodu, čistoću vode i zraka i ostati zeleni prsten metropole. Danas je kod mladih obitelji sve veći trend, koji objeručke pozdravljam, imati vlastiti vrt, domaće voće i povrće, a to je u gradskoj vrevi teško izvedivo. Brojni ekonomski pokazatelji idu u korist Zagrebačkoj županiji, a od prošle godine ona se nalazi u IV., najrazvijenijoj skupini županija u Hrvatskoj. Smatram da je u današnje vrijeme pravi privilegij živjeti na području u kojem ruralno i urbano nisu suprotnosti već se međusobno nadopunjuju!

Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije još od 2001. godine… Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Kako funkcionira suradnja Županije s gradovima i općinama u njezinu sastavu?

Naša suradnja očituje se kroz niz ostvarenih zajedničkih projekata od izgradnje škole, obnove cesta, kupnje udžbenika… do županijskih potpora općinama i gradovima za projekte u infrastrukturi, poljoprivredi, gospodarstvu te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje. Samo u prošloj godini te potpore iznosile su više od 25 milijuna kuna. Svakom gradu i općini treba ostaviti mogućnost da se razvija u smjeru kojem želi, a kad je riječ o ključnim pitanjima važno je da svi možemo sjesti za isti stol i usuglasiti stajališta.

Županija već godinama značajan dio sredstava odvaja za obrazovanje, smatrate li to najvažnijim segmentom našeg društva?

Bez obrazovanja naš daljnji razvoj nema budućnosti i zato je obrazovanje u Zagrebačkoj županiji najveći prioritet, što se vidi prvenstveno iz proračunskih izdvajanja. Naravno, najveći dio njih čini kapitalna izgradnja po kojoj smo definitivno prvaci u Hrvatskoj. Nema školske godine, a da ne izgradimo ili obnovimo školu. Prošla jesen bila je najbolji primjer – OŠ Bistra, OŠ Kupljenovo, PŠ Desinec, obnovljena sportska dvorana u Kloštru Ivaniću, kroz koji tjedan bit će završena i nova sportska dvorana u Posavskim Bregima, a u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi PŠ Kerestinec te OŠ Sveta Nedelja. Škole su žile kucavice velikog grada i male općine i. kako volim naglasiti, škola je zalog ostanka ljudi u našim ruralnim krajevima.

Mogli bismo reći da je ovo godina energetske obnove škola, ali i zgrada javne namjene! Veliki dio sredstava dolazi iz europskih fondova. Koliko je važno povlačenje europskih sredstava za ostvarenje županijskih projekata?

Iznimno važno! Nakon što smo niz godina kapitalnu izgradnju financirali isključivo županijskim sredstvima, europski fondovi su u tom segmentu postali naš glavni saveznik. Kada je riječ o prijavi na europske natječaje mislim da smo se stvarno usavršili jer redom nam dolaze samo pozitivne odluke o sufinanciranju energetske obnove europskim sredstvima. Kada govorimo o prosvjeti riječ je o obnovi 5 škola za što je očekivan maksimalni povrat u iznosu od 32 milijuna kuna, dok je isto toliko osigurala i Županija. Tu je i obnova domova zdravlja koja u ukupnoj vrijednosti doseže iznos od 9,2 milijuna kuna od čega je nešto više od pola bespovratno. Za nas su dostupna EU sredstva prilika koja se ne propušta i koju planiramo maksimalno iskoristiti u sektoru energetske obnove ali i u onim kapitalnim projektima poput izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok i izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu.

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Zagrebačka županija ne odustaje od izmjene Mreže hitne medicine, potvrđeno je to i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. Što uskoro možemo očekivati po tom pitanju? Hoće li vaši zahtjevi uroditi plodom?

Ne odustajemo dok se ne ispune naši zahtjevi koji su i više nego opravdani! Za dodatne timove hitne medicine borimo se godinama. Tek 2016. godine na 35 postojećih timova dobili smo 15 dodatnih. Na tome smo bili zahvalni ali ne i zadovoljni. Nažalost nedovoljan broj timova prošlog je ljeta došao do izražaja u najgorem mogućem obliku, smrću mladića u Zaprešiću. Nastavljamo biti uporni i zahtijevamo novu Mrežu hitne medicine u kojoj na manje od 60 T1 timova ne pristajemo! Do tada, Županija ne čeka prekriženih ruku već u „kriznim“ ispostavama – Zaprešić, Samobor, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina sufinancira dodatne T1 timove s 2,5 milijuna kuna.

Prema podacima FINA-e, poduzetnici Zagrebačke županije su drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i netto dobiti. Što Županije može učiniti da u budućnosti barem zadržimo tu razinu?

Naši poduzetnici uistinu ostvaruju sjajne rezultate zahvaljujući kojima i županijski proračun iz godinu u godinu raste. To nam pak omogućuje da gradimo škole, dvorane, ceste te dodatno razvijamo poduzetničke zone. Naravno, svake godine kreiramo i naše pakete bespovratnih poduzetničkih potpora u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu, a velik broj prijava potvrđuje kako su mjere pogođene. Tako je u 2018. godini Županija dodijelila potpore za 226 poduzetnika u iznosu većem od 8,5 milijuna kuna, a u travnju se očekuju raspisivanje natječaja za ovu godinu, pa koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane poduzetnike da nam se jave. Nastavljamo i sa subvencioniranjem kamata na kredite kao i sufinanciranjem nastupa poduzetnika na domaćim i inozemnim sajmovima. Ono što poduzetnici i potencijalni investitori očekuju i zaslužuju je brzu i učinkovitu javnu upravu prilikom rješavanja određenih pitanja koja su u našoj nadležnosti. Tu prije svega mislim na brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatna pomoć i savjeti od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata nije nemoguća misija, već standard.

Župan Kožić često navraća u Veliku Goricu, najveći grad u županiji…. Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Koliko je naša Županija pogođena valom iseljavanja, koji je u puno većoj mjeri zahvatio neke druge dijelove Hrvatske? Što Zagrebačka županija može ponuditi mladima da ostanu ovdje?

Zagrebačka županija nije otok i sve što se događa u okruženju događa se i kod nas. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini odselilo je 6298, a uselilo 4658 što znači da je saldo ukupne migracije u minusu za 1640 ljudi. Na razini Hrvatske pozitivan migracijski saldo imaju samo grad Zagreb i Istra. Čitav je niz mjera kojima pokušavamo mlade zadržati u Županiji, od gradnje škola i dvorana kako u urbanim tako i ruralnim područjima, besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, ali općenito stvaranja uvjete za kvalitetno gospodarsko okruženje jer složit ćete se samnom dobra primanja su osnovni preduvjet za kvalitetan život. Poduzetnici i obrtnici sve češće se žale na manjak radne snage, a uzmemo li u obzir pozitivne rezultate koje ostvaruju, vjerujemo kako će doći i do rasta plaća, a time i manje iseljavanja.

Kako ste u emotivnom smislu podnijeli odlazak iz HSS-a? Kakvi su planovi Vaše političke opcije “Stjepan Kožić – nezavisna lista”?

Iskreno, bilo mi je jako teško. Više od 20 godina svog života dao sam toj stranci. Međutim više ne žalim, jer HSS kao stranka okrenuta selu i malom čovjeku više ne postoji. Ime stranke je ostalo, ali sve ostalo je neprepoznatljivo. Iz toga razloga odlučio samo se za osnovati svoju stranku, a s 8 članova druga smo po brojnosti stranka u Županskoj skupštini. U zadnje vrijeme pljušte optužbe da HSS vraća kredit za moju kampanju. Županijska organizacija HSS-a imala je na računu oko 1,3 milijuna kuna, ali prije kampanje odlučeno je da se digne kredit u iznosu oko 2,5 milijuna kuna. Na moju kampanju utrošeno je 533.084 kuna što je jasno vidljivo iz financijskog izvješća koje sam podnio. Međutim isti ti koji su glasni u napadanju i žale se da otplaćuju moj mandat, zaboravili su spomenuti da na račun bivših članova HSS-a danas članova nezavisne liste Stjepan Kožić dobivaju 717.300 kuna godišnje od strane Zagrebačke županije koja temeljem zakona financira rad stranaka. Pa sad zbrojite i sve će vam biti jasno. Lijepo je da se HSS hvali kako je financirao moju kampanju ali se pritom vješto izbjegava pohvaliti kako su kupili dva jako dobra automobila.

Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Kako ste općenito zadovoljni klimom u hrvatskom društvu, što političari mogu napraviti da ona bude bolja?

Volio bih da je klima pozitivnija. Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali čini mi se da je ne cijenimo i ne razvijamo dovoljno. Ljudi su nezadovoljni, u Saboru je nerijetko cirkus, a i mediji dodatno potpiruju negativnu klimu. Uzmimo za primjer iseljavanje. Svaki dan možete pročitati kako je nekome odlično u Irskoj, Švedskoj, ali rijetko se može naći članak o svim onim ljudima koji su se razočarani vratili, a njih itekako ima. Svi smo odgovorni, a naravno na političarima je najveća odgovornost jer su im ljudi dali povjerenje da upravljajući s općinom, gradom županijom ili državom sustavno podižu kvalitetu života.

Kako biste opisali svoj život izvan politike? Imate li vremena za svoj vinograd, postoje li još neki načini kako se opuštate od posla?

Slobodnog vremena imam malo, ali kad ga imam najradije ga dijelim s obitelji i prijateljima ili uživam u dobroj knjizi. Moram priznati da je brigu u vinogradu preuzela mlađa generacija, ali naravno kad je berba svi radimo.

Moja županija

Zamjenik župana Kolarec: ‘Učeničke zadruge su ponos Zagrebačke županije!’

Kumičićeva zadruga Vuzel proglašena je viceprvacima Županijske smotre učeničkih zadruga i putuju ove godine u Poreč na Državnu smotru! Čestitamo!

Objavljeno

na

U sportskoj dvorani srednje škole u Vrbovcu, krajem prošlog tjedna, u petak 26. travnja, održana je Županijska smotra učeničkih zadruga. Sudjelovale su 23 zadruge iz osnovnih i srednjih škola, te centara za odgoj i obrazovanje s područja Zagrebačke županije, a najbolji su se plasirali na državnu smotru.

Zamjenik župana Ervin Kolarec tom je prigodom istaknuo kako su zadrugari ‘ponos Zagrebačke županije’.

– Imamo oko 5200 aktivnih zadrugara koji njeguju duh poduzetništva i zajedništva, rade na tradiciji očuvanja običaja našeg kraja, a u tome imaju punu podršku Županije. Svake godine povećavamo sredstva za naše zadrugare, pa smo tako i u ovoj godini osigurali 23 tisuće eura – rekao je Kolarec.

Državna smotra učeničkih zadruga ove će se godine održati u Poreču, a među njima će biti i zadruga Vuzel iz velikogoričke OŠ Eugena Kumičića! Tema štanda viceprvaka ove smotre bila je ‘Slično, a različito’.

– Na Županijskoj smotri učeničkih zadruga osvojili smo drugo mjesto i prolaz na Državnu smotru! Inspirirani ornamentom podgutnice, koja je sastavni dio muške narodne nošnje Turopolja, osmislili smo dizajn sličnog, a različitog ornamenta kojim smo obogatili kolekciju torbi suvremenog dizajna – pojasnili su ponosni zadrugari.

Uspjeh je ostvarila još jedna učenička zadruga iz našeg grada, Izazov iz Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica također putuje za Poreč, a na smotri u Vrbovcu su s našeg područja nastupile i učeničke zadruge Eugen iz OŠ Eugena Kvaternika, Breza iz OŠ Nikole Hribara, te DAR-MAR iz OŠ Vukovina.

Gradonačelnik Vrbovca, grada domaćina smotre, čestitao je svim zadrugarima.

– Mi stariji govorimo kako djeca danas nisu zainteresirani za puno toga i da ih zanimaju samo ekrani, a vi danas pokazujete ovdje da ima i drugačijih primjera. I dalje ima djece koja su vrijedna i koja se trude. Čestitam vam na svemu što radite – rekao je gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj.

Glavna tajnica Hrvatskog saveza učeničkih zadruga Blanka Horvat naglasila kako savez okuplja 729 učeničkih zadruga iz cijele Hrvatske.

– Učeničke zadruge djeluju u osnovnim i srednjim školama, te centrima za odgoj i obrazovanje i temeljem zakona one proizvode razne proizvode koje na kraju i prodaju. U cijelom tom procesu stječu razna iskustva, a ujedno vježbaju i poduzetničke vještine koje su danas jako bitne, pogotovo za budućnost – rekla je Horvat.

 

Ravnateljica Srednje škole Vrbovec Dubravka Borko zahvalila je svim zadrugarima i njihovim mentorima na njihovom zalaganju i trudu te istaknula zadovoljstvo što je upravo vrbovečka srednja škola domaćin ovogodišnje smotre.

Na smotri je sudjelovala i delegacija iseljenih Hrvata iz Karaševa u Rumunjskoj, koji su prošle godine ugostili županijske zadrugare s kojima su obišli Temišvar, Rešicu, parkove prirode i održali brojne radionica za učenike i mještane.

 

*Programski sadržaj u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Za projekte gradovima i općinama Zagrebačka županija osigurala 4 milijuna eura

Za realizaciju projekata u gospodarstvu, poljoprivredi, prometu i komunalnoj infrastrukturi…

Objavljeno

na

Zagrebačka županija u ovoj će godini gradovima i općinama na svom području za realizaciju projekata u gospodarstvu, poljoprivredi, prometu i komunalnoj infrastrukturi te projekata financiranih EU fondovima dodijelit 4.025.000 eura – rečeno je na konferenciji za medije na kojoj su predstavljeni aktualni javni pozivi i natječaji namijenjeni jedinicama lokalne samouprave.

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić istaknuo je kako je cilj ovih potpora zadržati stanovnike na području Zagrebačke županije, osigurati ravnomjeran razvoj i ono što je najvažnije, nastaviti stvarati uvjete za gospodarski rast.

– U 2023. godini za projekte gradova i općina osigurali smo 3,2 milijuna eura, a ove godine taj iznos premašuje 4 milijuna eura – naglasio je Kožić podsjetivši kako su županijski poduzetnici drugi najuspješniji u zemlji po ukupnim prihodima i prosječnoj neto plaći te da je Županija prema indeksu razvijenosti na vodećem mjestu odmah iza Zagreba.

Od spomenutih 4.025.000 eura, najveći iznos od 1.650.000 eura dodijelit će se kroz Javni poziv za sufinanciranje izgradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji je otvoren do 30. studenog. „Županijske i lokalne ceste dodatno će se uređivati i sredstvima Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije koja ove godine na raspolaganju ima 1,3 milijuna eura, odnosno 400.000 eura više nego prošle godine“, pojasnio je pročelnik Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Ivica Horvatinović.

Kroz Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo gradovima i općinama dodjeljivat će se sredstva za sufinanciranje predškolskog obrazovanja na ruralnom području u ukupnom iznosu od 390.000 eura, za gospodarske manifestacije iz područja poljoprivrede u iznosu od 20.000 eura te za sufinanciranje izgradnje i uređenje infrastrukture na ruralnim prostorima (izgradnju, adaptaciju, sanaciju i opremanje područnih škola i objekata društvene namjene poput vatrogasnih i društvenih domova, dječjih igrališta, sportskih građevina, groblja) ukupno milijun eura. Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Josipa Kraljičkovića, u posljednjih 10-tak godina za mjere ruralnog razvoja izdvojeno je oko 10 milijuna eura.

Kako bi gradovima i općinama pomogla oko izrade projektne dokumentacije za europske projekte Županija je osigurala 200.000 eura, a za sufinanciranje vlastitog učešća JLS u provedbi europskih projekta dodatnih 300.000 eura. Za razvoj poduzetničkih zona i inkubatora osigurano je 400.000 eura. Spomenuta tri javna poziva provode se kroz Upravni odjel za gospodarstvo i fondove Europske unije, a pročelnik Damir Fašaić poručio je da je cilj poduzetnicima u zonama osigurati svu potrebnu infrastrukturu za realizaciju investicija poput pogona i logističkih centara čiji broj kontinuirano raste.

Potpore Zagrebačke županije koristi i Općina Rakovec, a načelnica Brankica Benc navela je više projekata koji su sufinancirani županijskim sredstvima poput gradnje školske sportske dvorane, dječjih igrališta i nogostupa, uređenja nerazvrstanih cesta, sanacije i opremanja društvenih i vatrogasnih domova itd. Trenutno najvažniji projekt u Rakovcu je gradnja dječjeg vrtića koji se sufinancira sredstvima iz NPOO-a, Zagrebačke županije i Općine Rakovec.

Načelnik općine Klinča Sela Miljenko Vučković podsjetio je na gradnju osnovne škole i prateće sportske dvorane te je naglasio kako se u poduzetničkim zonama u posljednjih godinu dana realiziraju 200 milijuna eura vrijedne investicije u vidu logističkih centara. „Da bi do takvih investicija došlo trebalo je pripremiti infrastrukture, a za to smo dobili pomoć Zagrebačke županije“, zaključio je Vučković.

Sve informacije o aktualnim natječajima dostupne su na web stranici Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr u rubrici natječaji.

Nastavite čitati

Moja županija

‘Nema kluba kojem ne fali termina, zato stiže balon dvorana! A stiže i vrtićka olimpijada…’

Goran Kovačić, predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Velike Gorice, najveće zajednice u županiji, u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije” govori o novim projektima, planovima i kompletnoj slici VG sporta

Objavljeno

na

Objavio/la

Najveći gradski sportski savez u županiji, onaj velikogorički, već dugi niz godina vodi jedan bivši košarkaš. Goran Kovačić nosio je dres Radnika u prvim godinama velikogoričke košarke, godinama je vodio klub, a kroz sve to profilirao se kao čovjek idealan za čelnu funkciju u velikogoričkom sportu.

– U kakvom je stanju velikogorički sport u ovom trenutku? Što se nas tiče, u jako dobrom! Možda nam seniorski rezultati u najpopularnijim momčadskim sportovima nisu na razini na kojoj su bili prije dvije ili tri godine, ali nije ni realno da budu. Mi i dalje imamo uspješne klubove, jer nogometaši su stabilni, rukometaši su se malo tražili, ali s novim trenerom su se i oni podigli, a i košarkaši su u vrhu Prve lige. Nije lako u kontinuitetu biti u vrhu u takvoj konkurenciji, treba biti realan, i zato kažem da imamo razloga biti zadovoljni. S druge strane, u pojedinačnim sportovima jako smo dobri, počevši od atletike, preko borilačkih sportova, pa se do badmintona – ističe Goran Kovačić te prebacuje fokus na onaj dio sportskog života grada koji je ipak za nijansu ili dvije važniji.

– Kad kažem da imamo razloga biti zadovoljni velikogoričkim sportom, u prvom redu mislim na činjenicu da mi imamo više od sedam tisuća registriranih sportaša u našim udrugama, odnosno klubovima. Od toga je njih 5300 mlađe od 18 godina, što je zapravo i ključ svega, razlog zašto mi radimo sve ovo što radimo. Toj djeci, jednako kao i vrhunskim sportašima, želimo omogućiti adekvatne uvjete za rad i napredak – ističe Kovačić.

U tom smislu posebno raduje najava gradnje, odnosno postavljanja nove dvorane. Velika Gorica nema dovoljno dvorana, klubovi se muče s terminima za treninge, a sve to izravno se oslikava i na rezultatima.

– Nema kluba iz kojeg nisu dolazili tu u Zajednicu i tražili više termina. Mi imamo 54 punopravne članice, koje dolaze iz 23 različita sporta, a ta se brojka stalno i povećava, a prostora za sve jednostavno nema, što je evidentan problem. I zato će nam jako puno značiti izgradnja “balon dvorane”, koja bi trebala biti završena do sredine sljedeće godine – najavio je Kovačić.

Goran Kovačić već dugi niz godina vodi velikogoričku Zajednicu sportskih udruga… Foto: Nikica Topić/cityportal.hr

Na terenu uz Gradsku sportsku dvorane, dakle, niknut će najmodernija verzija balona, ispod kojeg će se smjestiti tri poprečna igrališta za košarku, odnosno odbojku.

– Da, pod balonom će biti dvorana dugačka 70, a široka 35 metara. Visina će u najvišoj točki biti 11 metara, a u najnižoj pet. Na tu kvadraturu stane jedno rukometno igralište, ali i tri terena za košarku normalne veličine. Podloga će biti sportski pod najviše klase, certificiran od strane FIBA-e, IHF-a i svih drugih krovnih sportskih organizacija, tako da vjerujemo da će sportaši imati jako dobre uvjete za rad – zadovoljan je prvi čovjek velikogoričkog sporta.

Iako je u ovakvim situacijama uvijek nezahvalno govoriti o rokovima, balon bi treba u upotrebu krenuti na proljeće ili ljeto 2025. godine, a dvije godine poslije dobit ćemo još jednu veliku dvoranu.

– U projektu škole u Kurilovcu također je trodjela dvorana, gabarita sličnih kao pod balonom, tako da će i to puno značiti goričkim sportašima. Bit će tu i male tribine, moći će se igrati i natjecanja, no u prvom redu tu također pričamo o terminima za trening. Budući da je u planu jednosmjenska nastava, cijelo poslijepodne dvorana će biti na raspolaganju našim klubovima, odnosno sportašima – gleda unaprijed Kovačić.

U rubriku “pogled unaprijed” svakako spadaju i projekti koje velikogorička Zajednica provodi, a tiču se u prvom redu djece, već od vrtićke dobi.

– Imamo program “Odaberi sport”, manifestaciju na kojoj se početkom školske godine prezentiraju svi sportovi, pa djeca mogu lakše odabrati u koji će sport eventualno krenuti. Od ove godine prvi put imamo i stipendije za mlade sportaše, a uskoro ćemo krenuti i s Vrtićkom Olimpijadom – otkrio je Kovačić.

E, to bi moglo biti posebno zanimljivo, a dogodit će se vrlo brzo.

– Radi se o programu HOO-a, odražava se već dvadeseti put na razini cijele Hrvatske, a sudjelovati može svatko tko podnese zahtjev. Mi smo se od ove godine uključili, prošli na natječaju, po kojem će dio sredstava snositi HOO, a dio mi sami – započeo je ovaj dio priče Kovačić pa nastavio:

– U Dječjoj Olimpijadi sve je isto kao i u pravoj olimpijadi. U svakom vrtiću organizirat će svoja natjecanja, odabrati djecu koja će ih predstavljati, a to znači po 20 dječaka i djevojčica iz svakog od četiri velikogorička vrtića. Centralni događaj bit će 27. svibnja na glavnom terenu Gradskog stadiona, imat ćemo i mimohod, dizat ćemo olimpijsku zastavu, paliti olimpijsku baklju… Sve kao na olimpijskim igrama. Igrat će se mini nogomet, mini rukomet i atletika kroz trčanje, štafetu, bacanje loptica i skok u dalj. To bi moralo biti jako lijepo.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Savršen dan uz 32. Turopoljsko Jurjevo u središnjem goričkom parku!

Jurjevski krijesovi koji su se palili tijekom proteklog tjedna, ne samo u 12 sučija Plemenite opčine turopoljske, već i u brojnim drugim selima i mjestima našeg kraja, konačno otjeraše zimu! U našoj priči sa središnje proslave na Tuđmancu, otkrijte i zašto je sv.Juraj posebno važan i skautima diljem svijeta.

Objavljeno

na

Paljenjem središnjeg krijesa u parku dr. Franje Tuđmana završila je manifestacija 32. Turopoljsko Jurjevo. Uz topli plamen Jurjevskog krijesa, okupili su se brojni Velikogoričani, ali i posjetitelji iz gotovo svih dijelova našeg Turopolja, kao i dragi gosti iz drugih mjesta Zagrebačke županije. U iščekivanju najvećeg ovogodišnjeg turopoljskog krijesa publika se sjajno zabavila uz bogat folklorni program koji je započeo u kasno nedjeljno poslijepodne.

Foto: P.Škrinjarić/Cityportal.hr

Nastupili su Ansambl tradicijske glazbe Muzičke akademije u Zagrebu – Sielo, FA Turopolje, KUD Čiče, OSS Buševec, KUD ‘Stari grad’ Lukavec, KUD Mičevec i KUD ‘Nova zora’ iz Donje Lomnice.

Foto: P.Škrinjarić/Cityportal.hr

Na Tuđmancu su se okupili i brojni članovi Turopoljske udruge skauta TUR, neizostavni dio ove velike manifestacije, a djeci su posebno zanimljiva bila i vatrogasna vozila DVD-a Velika Gorica, uz koje su bili i uvijek spremni naši gorički vatrogasci.

Foto: P.Škrinjarić/Cityportal.hr

Foto: P.Škrinjarić/Cityportal.hr

Nakon što je Sunce pozdravilo okupljene i krenulo buditi ekipu na drugom kraju svijeta, nešto prije 20 sati, u tim trenucima još brojnija publika, povukla se sa središnjeg dijela livade na Tuđmancu, i nestrpljivo iščekivala početak ceremonijalnog programa kojim se njeguju stoljetni  turopoljske običaje usred suvremene nam Gorice! Jer, na scenu zelenu stupio je  – Turopoljski banderij, počasni zbor turopoljskih plemenitaša. Spremno su ih i svečano tamo dočekali župan Plemenite opčine turopoljske, Juraj Odrčić, podžupan POT-a za Vrhovje, Marko Cvetković, te zamjenik župana Zagrebačke županije, Ervin Kolarec.

Foto: Turopoljsko Jurjevo, Velika Gorica, 28.travnja 2024/Dražen Kopač/Zg.županija

Foto: P.Škrinjarić/Cityportal.hr

Paljenje velikog Jurjevskog krijesa tradicionalno je prepušteno u stručne ruke Turopoljske udruge skauta TUR, predvođene Alenom Konjevićem. Članovi te udruge u suradnji s Plemenitom opčinom turopoljskom, kao organizatorom svečanost, već dugi niz godina izrađuju svečani Jurjevski krijes u Velikoj Gorici, kao i onaj na središnjoj proslavi, koja se sve do potresa 2020. odvijala kod Starog grada Lukavec.

Turopoljski skauti Jurjevo doživljavaju i kao svoju svečanost, jer Sv. Juraj (St. Georg) je između ostalog i zaštitnik skauta u cijelom svijetu. Ovo je prigoda kada izviđači u Velikoj Gorici bivaju vidljivi u lokalnoj zajednici, a njihova aktivnost i suradnja s prijateljskim udrugama prepoznata u javnosti. Blagdan svog zaštitnika Turopoljski skauti redovito koriste kako bi na najsvečaniji način u članstvo udruge primili nove članove ili ih preveli u stariju uzrasnu kategoriju. To uključuje i davanje obećanja ili zavjeta, te dobivaju priliku staviti oko vrata primjerenu odredsku maramu u zelenoj boji svog odreda. Čestitamo svim članovima, njih desetak koji su dali obećanje ili zavjet na ovogodišnjem Jurjevu – rekao nam je Konjević.

Foto: P.Škrinjarić/Cityportal.hr

Foto: Turopoljska udruga skauta TUR

Župan plemenite opčine turopoljske posebno se zahvalio kulturno-umjetničkim društvima koja su sudjelovala u ovogodišnjoj manifestaciji, kao i stanovnicima diljem goričkog kraja koji su se pridružili.

– Zahvaljujem se svim drugim naseljima i selima koji su organizirali proslave i paljenje Jurjevskih  krijesova i izvan naših organizacija, što pokazuje da je Jurjevo zbilja jedan krasan običaj, ukorijenjen u naš kraj.  Vjerujem da će se sljedeća, kada slavimo i 800 godina Plemenite opčine turopoljske, vratiti u Stari grad Lukavec, čija je obnova pri kraju – rekao je Juraj pl. Odrčić, župan POT-a.

Foto: P.Škrinjarić/Cityportal.hr

No, bez obzira na povratak središnje proslave u Lukavec, Jurjevski krijes će se paliti i idućih godina na Tuđmancu, jer i u našem gradu je jedna od sučija POT-a, najavio je.

– Svakako ćemo i na ovoj lokaciji nastaviti održavati i organizirati paljenje Jurjevskog krijesa, jer treba kak’ se od davnina kaže vatrom pozdraviti zimu, jer Jurjevo označava pravi početak proljeća u Turopolju. Jako nam je drago što postoji ovako veliki interes građana, zato im se na neki način i zahvaljujemo ovim koncertom večeras uz  ‘Gazde’ – poručio je završno.

Foto: Turopoljsko Jurjevo, Velika Gorica, 28.travnja 2024/Dražen Kopač/Zg.županija

Paljenju jurjevskoga krijesa u ime Zagrebačke županije prisustvovao je zamjenik župana Ervin Kolarec.

– Ovo je naša tradicija, naša kulturna baština s kojom se možemo podičiti. Svega toga ne bi bilo bez marljivoga rada Plemenite opčine Turopoljske koja svojim radom njeguje duh tradicije i prenosi ga na mlade generacija – rekao je Kolarec.

Podsjetimo, tijekom protekloga tjedna, u čast sv. Jurja, zaštitnika Plemenite opčine Turopoljske, čiji se blagdan slavi 23.travnja, jurjevski krijes gorio je u 12 velikogoričkih naselja, sučijama POT-a, a o brojnima ste mogli čitati i na našem portalu.

Foto: Jurjevski krijes, Donja Lomnica, 23.travnja 2024.g./ Cityportal.hr

 

*Programski sadržaj u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Poziv poduzetnicima: Stižu nove županijske potpore

Lani je poduzetnicima odobreno više od 240 županijskih potpora.

Objavljeno

na

U ovoj godini poduzetnicima je na raspolaganju ukupno milijun eura bespovratnih županijskih potpora, čime Zagrebačka županija osigurava kontinuitet u povećanju konkurentnosti poduzetnika na tržištu.

– Zaista je velik napredak poduzetnika, a govorim i o trgovačkim društvima i obrtnicima, dakle svim obveznicima poreza na dobit, a značajno su povećana i ulaganja u dugotrajnu imovinu. Bilježimo i porast u zapošljavanju kao i povećanju neto plaća, što našu županiju svrstava na vodeću poziciju u Hrvatskoj – podsjetio je pročelnik za gospodarstvo i fondove Europske unije Damir Fašaić, istaknuvši činjenicu da Županija dugi niz godina osigurava bespovratna sredstva poduzetnicima koje mogu uložiti u razvoj svojih poduzeća. Stoga će i ove godine u nekoliko kategorija poduzetnici moći kandidirati na natječaje Zagrebačke županije.

Aktualni natječaj za ovu godinu pomaže u startu poslovanja a vrijedan je 150 tisuća eura namijenjenih poduzetnicima početnicima.

– Želimo olakšati našim poduzetnicima koji ulaze svijet poduzetništva tako da mogu računati na sufinanciranje 75 posto prihvatljivih troškova i to za nabavu strojeva, alata i opreme, radnih strojeva, nabavu informatičke opreme i poslovnog softvera, kao i izradu internetske stranice i web shopa te nabavu uredskog i radnog namještaja, a mogu dobiti maksimalni iznos od 2 tisuće eura. Vjerujem da će to biti značajna pomoć, obzirom da svaki početak nosi sa sobom neizvjesnost i mnoge izazove – naglasio je Fašaić.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Također, dodatnih 850 tisuća eura Županija je u ovoj godini namijenila poslovnim subjektima malog gospodarstva koji obavljaju proizvodne i neproizvodne djelatnosti, a odobrava se za samo jednu vrstu namjene, dok je postotak koji se sufinancira do 40 posto ukupnog iznosa njihovih troškova.

– Ove godine smo planirali sredstva za proizvodne djelatnosti u maksimalnom iznosu do 10 tisuća eura, a dodjeljivat ćemo ih za nabavu strojeva, alata, radnih strojeva poput viličara, i dizalica, dok bespovratna potpora neproizvodnim djelatnostima iznosi do 4 tisuće eura što poduzetnici mogu iskoristiti kao pomoć u nabavi strojeva i alata, informatičke opreme i poslovnog softvera, izradu internet stranice i web shopa. Zaista imamo odličan odaziv na natječaje svake godine, i mogu reći da povratne informacije koje dobivamo su pozitivne u smislu daljnjeg razvoja naših poduzetnika, jer uz pomoć bespovratnih sredstava lakše mogu kupiti potrebne strojeve i tehnologiju, ali i unaprijediti način rada te proširiti svoje tržište – dodaje pročelnik.

Podsjetimo kako je poduzetnicima lani odobreno preko 240 županijskih potpora i to preko 80 za početak poslovanja, gotovo 60 za povećanje konkurentnosti za proizvodne te više od 100 za neproizvodne djelatnosti. Osim potpora poduzetnicima, Zagrebačka županija značajna sredstva ulaže i u razvoj i opremanje poduzetničkih zona koje su vrata u globalno tržište.

– Naglasio bih kako je obrtništvo i poduzetništvo generator gospodarskog razvoja i činimo sve kako bi bili na usluzi našim poduzetnicima, jer znamo da su oni i faktor zapošljavanja, garancija za ostanak stanovništva na ovom području, a svakako je i obrazovanje mladih novi moment u kvaliteti poduzetništva. Ove školske godine upisano je 120 djece više u obrtničke škole, a tome je uvelike „pomogao“ novi Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju gdje srednjoškolci uče radeći na suvremenim strojevima. To je odskočna daska u kvaliteti vještina s kojima će raspolagati budući maturanti koji se školuju za strukovna zanimanja. Sve navedeno je jedan zatvoreni krug koji omogućava potpunu podršku razvoju gospodarstva na našem području – naglasio je Fašaić.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno