Povežite se s nama

Vijesti

Prebacili smo se na ljetno računanje vremena

Pomicanje sata unaprijed za 60 minuta uobičajena je praksa u Europi i SAD-u koja može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica. U nastavku slijedi i par zanimljivosti

Objavljeno

na

Kada se ciklus dan-noć mijenja, onda se zajedno s njime mijenja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Znanstvena su istraživanja Sveučilišta u Coloradu otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena. Ova promjena utječe i na porast broja automobilskih nesreća, te smanjenje radne učinkovitosti. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Applied Psychology 2012., prvog radnog dana nakon pomicanja sata Google je zabilježio znatno više pretraga sadržaja zabavnog karaktera, poput videa na YouTubeu, što upućuje na manjak koncentracije kod osoba koje su toga dana bile na radnom mjestu. Mnogi su zbog manjka sna i umora surfali internetom jer se nisu mogli koncentrirati.

Zašto je tome tako?

U našem tijelu doći dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, razina energije i imunološki sustav vezani uz naš tjelesni sat. Veće su šanse da ćemo se prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa. Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osjećaja umora vozači puno lakše gube koncentraciju te su im reakcije usporene.

No, da ne bismo ostali samo na posljedicama, idemo Vas malo i educirati!

  • uvođenje ljetnog računanja vremena je  prvi put spomenuo je američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima “Pariških novina”. No, pismo je bilo dosta šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sustav ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku “Gubitak dnevnog svjetla”, objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati
  • začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana
  •  Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci 1916. godine tijekom Prvog svjetskog rata, a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD
  • sat unaprijed u Europi su pomakli stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država  u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, Kubi, Grenlandu. U Hrvatskoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine

  • velik dio zemalja tropskog pojasa nije nikada koristio ljetno računanje vremena jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi i veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena ali su od njegova korištenja odustale
  • kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli u Rusiji, koja od 2014. ima “trajno zimsko računanje vremena” odlukom tadašnjeg predsjednika Dmitrija Medvedeva s  obrazloženjem da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave
  • raniji početak ljetnog računanja vremena u SAD-u posljedica je između ostalog i pritiska koji su nametnuli lobiji poput onog velikih maloprodajnih lanaca koji su ustvrdili da to ima pozitivne učinke na njihov profit
  • ljetno računanje vremena usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu. Međutim, riječ je o zabludi, ova promjena ne utječe na smanjenje potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima!
  • dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, u SAD-u su savezni suci skloni davanju u prosjeku pet posto duljih zatvorskih kazni nego u tjednu prije ili u tjednu poslije

Podsjetimo, praksa pomicanja sata dvaput godišnje uskoro bi trebala otići u povijest jer je Europski parlament nedavno podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata. Ono što je u cijeloj priči škakljivo, je to da su direktive dokumenti koje svaka država članica provodi na nacionalnoj razini, što znači da svaka država izabire formu i metodu provedbe. Takozvana transpozicija direktiva u državama članicama razlikuje se od države do države. Zato i može doći do situacije u kojoj bi susjedna Slovenija imala drugačije računanje vremena.

Sport

VIDEO Priča o nogometu i prijateljstvu: Joske i Štef skupa odrasli, skupa debitirali!

U prvome kolu nove sezone HNL-a za Goricu su debitirali Zvonimir Josić i Stjepan Kučiš. Obojica domaći dečki, Goričani, u klubu od svoje pete godine, Joske sa dva dana više staža od Štefa. Jedan su drugoga su od tad sve do debija…

Objavljeno

na

Evo, tu je sve počelo, na ovom igralištu, u Šenoinoj… Tu su nas tate obojicu dovodili, tu smo počeli zajedno trčati za loptom. Imali smo četiri godine. Godinu dana poslije prebacili smo se u klub, prvi ja, a dva dana poslije i Štef. I evo nas, zajedno smo dogurali do seniora, čak samo i debitirali na isti dan. Super je ispalo…, priča Zvonimir Josić, 19-godišnji stoper HNK Gorice, koji dan nakon što je upisao seniorski debi.

Ušao je u igru u Varaždinu u 78. minuti, nekih 13 minuta prije nego što je to učinio njegov najbolji prijatelj Stjepan Kučiš. Četiri mjeseca mlađi i otprilike 23 centimetra niži Štef živi dvije ulice dalje, u kvartu.

– Da, živimo stvarno blizu, jako puno vremena provodimo zajedno, a tako je to oduvijek. Na treningu, prije treninga, poslije treninga, baš smo se puno družili i naravno da mi je posebno drago što smo uz sve ostalo i debitirali u istoj utakmici. Zapravo je i nevjerojatno da smo obojica uspjeli od ovog betonskog igrališta doći do ovoga gdje smo danas. A pogotovo je nevjerojatno da se poklopilo da debitiramo isti dan – kaže Stjepan Kučiš, drugi dio ovog mladog dvojca.

Doslovno su odrasli zajedno, jer išli su i u istu osnovnu školu, razred do razreda, a u srednjoj školi u isti razred. Sudbina je htjela da Joske pričeka Štefa s tim debijem.

– Tako nekako ispada. Ovo su mi bile četvrte pripreme sa seniorima, ali nikad ranije nisam došao u priliku da upišem poneku minutu. Očito sam stvarno morao pričekati da Štef dođe u seniore – sa smiješkom kaže Josić.

Njihova priča o nogometu, prijateljstvu i velikim trenucima zabilježena je i u video obliku. Joske i Štef u svom su predstavljanju za klupski kanal ispričali sve o svojim počecima, zajedničkim godinama i prvim seniorskom minutama…

Nastavite čitati

Vijesti

Velikogorički vatrogasci veslaju u čast poginulim kolegama na Maratonu lađa

Zajedno s kolegama iz Dubrovnika, na 28. Maratonu lađa od Metkovića do Ploča odat će počast Ivanu Galekoviću i Goranu Komlencu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica grada Velike Gorice

Ovog vikenda, vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica udružit će snage s kolegama iz Dubrovnika na 28. Maratonu lađa. Na utrci dugoj 22 kilometra, od Metkovića do Ploča, veslat će u spomen na Ivana Galekovića iz Velike Gorice i Gorana Komlenca iz Dubrovnika, koji su poginuli tijekom vatrogasnih intervencija.

Maraton lađa jedan je od najpoznatijih događaja juga Hrvatske, a svake godine okuplja stotine veslača i tisuće gledatelja. Osim sportskog natjecanja, utrka slavi tradiciju i zajedništvo neretvanskog kraja.

Velikogorički i dubrovački vatrogasci svojim nastupom žele pokazati važnost timskog rada i solidarnosti, ne samo u sportu, nego i u svakodnevnom životu. Njihov put niz Neretvu bit će vođen sjećanjem na dvojicu hrabrih kolega, ali i željom da njihova žrtva ne bude zaboravljena.

Vatrogascima želimo mirnu Neretvu, snažne ruke i sretan dolazak na cilj.

Nastavite čitati

Sport

Došao utabanim putem: Ognjen Bakić peti bivši igrač Šibenika u Gorici

Ognjen Bakić (22), vezni igrač koji je prošao sve mlađe selekcije reprezentacije Crne Gore, novo je ime u rosteru HNK Gorice. Bakić je prošle sezone bio u Šibeniku, baš kao i Perić, Kavelj, Duraković i Pozo

Objavljeno

na

Objavio/la

Serija se nastavlja, i to iz dvije perspektive. Serija dolazaka u Goricu, jer Ognjen Bakić jubilarni je deseti novi igrač u svlačionici HNK Gorice ovoga ljeta, a ujedno je i već peti bivši igrač Šibenika koji je stigao u Turopolje. Nakon Stefana Perića, Ikera Poza, Ante Kavelja i Elvira Durakovića, Šubićevac je našim Gradskim stadion zamijenio i 22-godišnji vezni igrač iz Kotora u Crnoj Gori.

– Prvi dojmovi su odlični, sretan sam što sam potpisao za klub poput Gorice. Naravno, zahvaljujem stručnom stožeru i Upravi na povjerenju, a ja ću napraviti sve da ispunim njihova očekivanja. U ovoj sezoni očekujem dobru i stabilnu Goricu, koja može igrati protiv svakog kluba u HNL-u. Nadam se da ćemo ostvariti što bolji plasman, a možda i “zgrabiti” mjesto koje nosi nešto više – rekao je Bakić nakon što je potpisao ugovor do ljeta 2028. godine.

U hrvatski nogomet mladi je Crnogorac stigao u siječnju 2022. godine, kad je potpisao za Osijek. Kadetski i juniorski staž odradio je u crnogorskom Grbalju i ljubljanskoj Olimpiji, da bi nakon 20-ak mjeseci u Osijeku završio u turskom Trabzonsporu. Povratak u HNL dogodio se kroz Šibenik, čije je boje branio cijele prošle sezone, u kojoj je na kraju njegov klub ispao iz najvišeg ranga.

Sljedeća postaja na njegovu putu je Gorica, svlačionica u kojoj mu je poznat i trener i dio igrača. Dočekat će ga i ozbiljna konkurencija, budući da u veznom redu, na pozicijama na kojima se najbolje osjeća, svoje minute traže i Pršir, Pavičić, Kavelj, Kapulica, Kučiš, Pozo… Istovremeno, poziciju desnog beka popunjava samo junior Kasumović, no i to bi se uskoro trebalo promijeniti. Možda već u subotu, na dan polaska za Split, gdje će u nedjelju Gorica gostovati kod Hajduka.

Nastavite čitati

Moja županija

Velika suša pogodila županiju! Proglašena prirodna nepogoda za 3 grada i 12 općina

Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija suočava se s posljedicama ekstremne suše. Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu za tri grada i dvanaest općina zbog velikih šteta u poljoprivredi koje su nastale između 15. svibnja i 31. srpnja 2025. godine.

Prirodna nepogoda proglašena je za područje gradova Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Zaprešić te općina Bistra, Brckovljani, Dubravica, Farkaševac, Jakovlje, Kloštar Ivanić, Krašić, Križ, Luka, Pokupsko, Rakovec i Rugvica.

Podsjetimo, o utjecaju suše na lokalne poljoprivrednike pisali smo i ranije, a članak možete pronaći ovdje.

Sve navedene jedinice lokalne samouprave sada su obvezne, kroz svoja općinska i gradska povjerenstva, unijeti prve procjene štete u Registar šteta u skladu sa zakonskim rokovima i procedurama.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Legalno kupanje na Čiču? Grad pokrenuo ključan potez koji bi to mogao omogućiti

Pokrenut je postupak izuzimanja dijela jezera Čiče iz eksploatacijskog područja, što otvara vrata legalnom i sigurnom kupanju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Grad Velika Gorica službeno je pokrenuo postupak izuzimanja dijela jezera Čiče iz eksploatacijskog područja, čime bi se stvorili uvjeti za legalno kupanje i uređenje plaže. Objavio je to gradonačelnik Krešimir Ačkar na svom Facebook profilu, istaknuvši kako je izrađeno i idejno rješenje uređenja plaže.

Foto: Krešimir Ačkar/FB

“Čič Beach”, umjetno jezero nastalo eksploatacijom šljunka, godinama je neformalno okupljalište građana željnih osvježenja tijekom ljetnih mjeseci. No, zbog statusa eksploatacijskog područja, kupanje na njemu nije bilo zakonski dopušteno niti regulirano, a sigurnosni uvjeti nisu bili zajamčeni.

”Jezero Čiče ima ogroman potencijal, ne samo kao prirodni resurs već i kao društveni i rekreacijski prostor. Cilj nam je da u suradnji sa nadležnim ministarstvom, koncesionarom, udrugama i svim sugrađanima konačno imamo uređeno i sigurno kupalište s brojnim popratnim sadržajima. Bit će to moderan, funkcionalan i privlačan prostor koji će služiti za kupanje, sport, druženje i boravak u prirodi”, istaknuo je Ačkar.

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Podsjetimo, Urbanistički plan uređenja ŠRC-a Jezero Novo Čiče na snazi je još od 2012. godine i predviđa jasnu namjenu prostora, uključujući i lokaciju za kupalište. Unatoč tome, građani su proteklih godina koristili jezero za kupanje, bez dozvola i bez službene infrastrukture.

Ovim korakom Grad konačno pokreće konkretnu realizaciju tog višegodišnjeg plana. Idejno rješenje za “Čič Beach” već je izrađeno i uključuje širok spektar sadržaja, od plaže i kupališnih objekata, preko sportskih terena, do prostora za rekreaciju, djecu, pa čak i pse. U planu su odbojka na pijesku, street workout zona, košarkaško igralište, šetnice, kabine za presvlačenje, vanjski tuševi, toranj za spasioca i ljetni šank s terasom.

Nakon što se zemljište formalno izdvoji iz eksploatacijskog polja, slijedi izrada projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola. Potom se ide u javnu nabavu za izvođenje radova, a tek tada i u samo uređenje kupališta.

Grad ističe kako se sve odvija u suradnji s nadležnim ministarstvom, koncesionarom i zainteresiranim udrugama, uz cilj stvaranja modernog, funkcionalnog i sigurnog kupališta dostupnog svim građanima.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno