Povežite se s nama

Kultura

Kako je nekad bilo: Na Božić se jede ono što kopa, na Novu ono što ruje…

Kako je izgledao tradicionalni turopoljski božićni stol: donosimo vam nekoliko jednostavnih starinskih recepata kojima neće odoljeti ni najizbirljivija nepca…

Objavljeno

na

Božićni običaji, pa tako i hrana koju pripremamo za blagdane, u posljednjih dvadesetak godina pokleknuli su komercijalizaciji odmičući se od tradicije i onog istinskog smisla što Božić predstavlja – mir, ljubav i obitelj. No blagdani ne bi bili blagdani da nema obitelji i hrane koja nas okuplja oko zajedničkog stola. Za razliku od nekih prošlih vremena, danas je blagdanska trpeza daleko bogatija, pa od ponude koja se nađe na stolu ne znamo što bismo prije probali. Nekad davno u Turopolju, dok je većina ljudi živjela od poljoprivrede, jelo se ono što se imalo, a meso se pripremalo jednom tjedno. No za Božić je trebalo biti svega i sve se čuvalo za taj dan. Pa krenimo od Badnjaka…
Za razliku od danas, kad se na Badnjak jede riba, nekad se postilo na drugačiji način. Netko čak hranu nije okusio cijeli dan, no tog dana obično su se posluživala jaja, domaći kruh, krumpir ili posni grah na salatu. Naravno, ne sve odjednom… Tko je što imao. U obitelji moje bake za doručak se pripremala trena ili frkana kaša, a za ručak posni grah.

Trena kaša
Sastojci:
1 kg pšeničnog brašna (glat nuler)
Malo soli
Malo vode
Priprema: U malo vode umiješati (zruliti) brašno da se naprave grudice i kuhati u slanoj vodi. Kad je kuhano, prelijati s preprženim lukom.

Posni grah
Sastojci:
1 kg graha
Voda
Luk
Malo ulja ili rastopljene masti
Priprema: Grah se probere, očisti i opere. Pristavi se u hladnu vodu i kuha bez soli. Kad je mekan, ocijedi se i ohladi. Dodaje se malo ulja i soli, ako je bilo luka, i on se narezao i dodao. Obično se uz posni grah posluživao i domaći kukuruzni kruh.

Domaći kuruzni (kukuruzni) kruh
Sastojci:
1 kg kukuruznog brašna (mela)
60 dkg raženog brašna
2-3 žličice soli
Mlaka voda po potrebi
Za kvas:
2 kocke svježeg kvasca
1 žlica šećera
2-3 žlice glatkog brašna
Za premaz:
Par žlica glat nulera (pšeničnog brašna)
Mlake vode za razmutiti melu
Priprema: Oko 80 dkg kukuruznog brašna staviti u posudu, preliti s litrom kipuće vode, promiješati i ostaviti da se ohladi. Potom napraviti kvas. Kvasac razmutiti sa šećerom i 1 dl mlake vode te pustiti da se digne. Kad se ohladilo kukuruzno brašno, staviti kvas i sve dobro promiješati. Nakon toga se stavi raženo brašno te se dodaje voda po potrebi i sve se dobro treba promiješati. Tijesto se mijesi i dodaje se još vode i kukuruznog brašna koliko treba. Sve se radi u posudi i tijesto se tuče rukama oko deset minuta. Kad je gotovo, ne smije se lijepiti za ruke. Nakon toga, tijesto se diže oko sat vremena, dok se ne udvostruči. Kruh treba premazati premazom da ne ispuca. Nakon toga stavi se peći u zagrijanu pećnicu. Prvih pola sata peče se na najvećoj temperaturi (250 stupnjeva), a onda još sat vremena na 200 stupnjeva.

Nakon doručka i ručka, više se nije jelo, već se prionulo na pripremu kuće za Božić. Sve se taj dan moralo urediti i počistiti, nacijepati drva, nahraniti blago i slično. Posljednja stavka je bila kićenje borovice, a nakon toga je slijedio unos Božića u kuću. Cijela obitelj se okupila u kuhinji, ugasila su se sva svjetla, a glava obitelji, najstariji muški član, otišao je u štalu po slamu. Nakon toga se sa slamom i svijećom vratio u kuću izgovarajući sljedeće: “Daj nam Bog picekov, racekov, telekov, pajcekov, puno zdrave dječice, mira i blagoslova ovoj kući”. Dio slame se potom položio ispod stola, a od preostalog dijela se napravio oblik križa i oko njega su se posipala zrna pšenice te se sve zajedno stavilo ispod stolnjaka. Tamo je stajalo sve do Ivanja, kad se slama iznosila van i stavljala na voćke, kako bi bolje rodile iduće godine.

Navečer se išlo na polnoćku nakon koje se moglo jesti meso, najčešće krvavice. Oni koju ne uzgajaju svinje i ne kolju, danas ih možete kupiti u bilo kojoj mesnici. Ako je u obitelji bilo kiselog zelja, onda se on dinstao i poslužio uz krvavice.

Na sam Božić uglavnom se nije doručkovalo jer se jedva čekalo ručak. Oni najgladniji ujutro su pojeli malo posnog graha, ako ga je ostalo od dana prije. Za božićni ručak u Turopolju se uvijek pripremala guska ili pura s mlincima. Stara narodna kaže da se perad jede na Božić jer nogama kopa unazad – dakle, da tim činom odguruje staru godinu iza sebe – a svinjetina za Novu godinu jer svinja ruje prema naprijed, pa da nadolazeća godina bude dobra.
Božićni ručak bio je u tri slijeda – juha, glavno jelo i desert. Juha se kuhala od iznutrica (pluća, srčeko) i nogica od pure ili patke. U juhu se obavezno stavljao grincek. Danas ga kupujemo na tržnici ili trgovačkom lancu, no prije pedesetak godina postupak je bio daleko drugačiji. Kao što znamo, svaka obitelj je imala vrt na kojoj su uzgajali razno povrće. Kako mi priča baka, mrkva se čuvala u trapu. Njen djed je napravio drvenu kutiju u kojoj se prvo stavio red pijeska, pa zatim red mrkve, pa opet red pijeska, mrkve… I tako sve dok kutija nije puna. Što se tiče ostale “zelenjave”, celera i peršina, prabaka je povrće stavljala u veliku staklenku, posolila i zatvorila, čime je povrće ostalo dugo vremena svježe. Naravno, juha ne bi bila juha bez domaćih rezanaca.

Domaći rezanci
Sastojci:
Pola kg brašna
2 jaja
Malo soli
Vode
Priprema: Sastojci se pomiješaju, tijesto se zamijesi rukama, dodavajući po potrebi malo brašna, dok tijesto ne postane glatko i čvrsto. Tijesto podijeliti na nekoliko dijelova te svaki dio zasebno razvaljati i ostaviti neko vrijeme da se osuši. Ako imate mašinicu za rezance, posao će brzo biti gotov, no nemate li je, dobar nož će biti sasvim dovoljan. Razvaljano tijesto treba zarolati i rezati oštrim nožem na uske trakice. Narezane rezance dobro posušiti na stolnjaku.

Juha od purećih iznutrica
Sastojci:
Pureće iznutrice (srce, pluća, jetra)
Grincek
Rezanci
Sol, papar
Voda
Priprema: Za juhu je najbitnije da se kuha što dulje na laganoj vatri, da krčka. S obzirom da se radi o purećim iznutricama, bit će dovoljno oko sat i pol do dva sata.
U većini turopoljskih kuća, uz puricu ili gusku posluživali su se domaći mlinci.

Mlinci
Sastojci:
Oko 80 dkg brašna
Prstohvat soli
Malo vode
1 jaje (može i bez njega)
Priprema: Sve sastojke izmiješati i mijesti, ali da tijesto nije ni pretvrdo ni premekano. Tijesto treba pustiti da odstoji oko pola sata, pokriveno krpom da se ne osuši. Nakon toga tijesto razdijeliti u nekoliko manjih komada. Svaki komad se treba razvaljati na jako tanko. Iako se tradicionalno mlinci peku na ploči peći na drva, danas postoje druge inačice, a mlinci ispadnu jednako ukusni. Možete ih peći na tavi ili možda jednostavnije, peći na limu (protvanju) u pećnici. Kad se mlinci ispeku, treba ih staviti na hrpu da se ohlade. Kad se ohlade, ako ih ne mislite odmah pripremati, treba ih pohraniti u neku posudu koja se može zatvoriti. Moja baka ih čak stavlja u jastučnicu. Jednako učinkovito. Što se tiče samog posluživanja, postupak je sljedeći: mlince natrgati na manje komade i pofuriti (preliti) ih vrućom vodom i ostaviti neko vrijeme da se natope i omekšaju. Nakon toga ih dobro ocijediti i dodati u ulje/mast na kojem se pekla pura što će im dodati taj okus zbog kojih su neodoljivo ukusni. Dodati začina po potrebi.

Purica
Sastojci:
1 purica (cca 2-3 kg)
Ulje
sol
Malo vode
Puno ljubavi i vremena
Priprema: Puricu treba posoliti i popapriti iznutra i izvana, a u unutrašnjost pure možete čak staviti i jednu neoguljenu jabuku. U lim za pečenje staviti ulje i zatim puru staviti peći. Tijekom pečenja, koje traje nekoliko sati (ovisno o kilaži, 1kg = 1 sat), puricu povremeno politi vodom i uljem u kojem se peče.

Kad su juha, purica i mlinci gotovi, stol serviran, vrijeme je za obiteljski ručak. Doduše, danas se još poslužuje francuska salata i još mnogi dodaci. Nekad toga nije bilo. Obično se kao salata posluživala zimnica – kiseli krastavci, cikla ili kisela paprika punjena sa zeljem.

Nakon ručka, moralo se malo zasladiti. Ipak je bio Božić. Naravno, nije se pripremalo sto vrsta kolača, nego jedna ili eventualno dvije vrste, a najčešće je to bila gibanica (makovnjača ili orehnjača) i mramorni kolač.

Orehnjača
Sastojci za tijesto:
50 dkg brašna (oštro za dizana tijesta)
Dva i pol dl mlijeka
1 dl ulja
2 žumanjka
2 žlice šećera
2 žlice ruma
Naribana korica od pola limuna
Malo soli
Jedna svježa germa
Nadjev:
40 dkg mljevenih oraha
15 dkg šećera
10 dkg grožđica
2 dl mlijeka
Korica limuna
Snijeg od dva bjelanjka
Kvas: Blago ugrijati pola dl mlijeka i dodati mu izmrvljenu germu, 2-3 žlice brašna i žličicu šećera. Sve se izmiješa, pokrije i ostavi dizati na toplom mjestu.
Priprema tijesta: U veću posudu prosijati brašno te dodati ostale sastojke (mlijeko, ulje, šećer, rum, žumanjci, limunova korica, sol i kvas). Sve se dobro izmiješa i lupa kuhačom tako dugo dok se tijesto ne počne odvajati od kuhače i posude. Potom se prekrije krpom i ostaviti da se diže. Kad se tijesto udvostruči, staviti ga na pobrašnjenu podlogu, razvaljati na prst debljine, premaže nadjevom, zarolati, staviti u protvan i ostaviti još neko vrijeme da se diže. Potom se premaže razmućenim jajetom i stavi se peči. Nakon pečenja ostaviti da se skroz ohladi jer se gibanica ne smije rezati dok je vruća.

Mramorni kolač
Sastojci:
300 g brašna
150 g šećera
1 vrećica vanilin šećera
1 vrećica praška za pecivo
3 jaja (bjelanjak i žutanjak posebno)
2 dcl mlijeka
1 dcl ulja
Kakao u prahu
Limunova korica
Priprema: Brašno se prosije s praškom za pecivo. Žumanjci i šećer se miješaju dok smjesa ne postane pjenasta. Zatim se doda brašno s praškom, mlijeko, naribana limunova korica i snijeg od bjelanjaka. Smjesa se razdijeli u dva dijela. U jedan se stavi kakao u prahu, a drugi ostane bijel. Dno lima za pečenje se premaže s uljem i pospe brašnom. Zatim se naizmjence stavlja žlica bijele i žlica crne smjese (jedna do druge), dok se ne popuni cijeli lim. Stavi se peči na umjerenoj temperaturi.

Turopoljska jela su, prije svega, bila jako jednostavna, no jako ukusna. Nadamo se da ste dobili pokoju ideju za blagdanski ručak. Dobar vam tek!

Kultura

FOTO VIS Danice – Godišnji koncert u Domu kulture

Objavljeno

na

Objavio/la

Vokalno instrumentalni sastav Danice godišnjim koncertom u Domu kulture (četvrtak, 06.11.2025., početak u 19:30 sati) obilježio je svojih 19 godina djelovanja. Sastav postoji od 2006. godine, a grupa zaljubljenica u vokalnu glazbu djelovala je dvanaest godina pod vodstvom Sandre Kulier (preminula 2018. godine).

Velika Gorica, 06.11.2025. VIS Danice – Godišnji koncert. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.11.2025. VIS Danice – Godišnji koncert. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Od siječnja 2019. godine Danice su nastavile djelovati pod vodstvom profesora Aleksandra Kačurova. Realizirale su brojne koncerte i nastupe na gostovanjima diljem Hrvatske na raznim manifestacijama, od humanitarnih do susreta pjevačkih zborova i vokalnih skupina.

Velika Gorica, 06.11.2025. VIS Danice – Godišnji koncert. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.11.2025. VIS Danice – Godišnji koncert. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.11.2025. VIS Danice – Godišnji koncert. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Njeguju starogradske, klapske, duhovne pjesme te pjesme nastale na temelju tradicionalne (folklorne) glazbe. VIS Danice su 2021.godine premijerno izveli originalni mjuzikl ”Teško je biti penzioner”, čiju glazbu potpisuje njihov voditelj Kačurov.

Velika Gorica, 06.11.2025. VIS Danice – Godišnji koncert. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.11.2025. VIS Danice – Godišnji koncert. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.11.2025. VIS Danice – Godišnji koncert. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dvorana u Galženici bila je sinoć posve ispunjena, a neke od izvedenih dvadeset pjesama zborno su pratili i zadovoljni posjetitelji. Gosti Danica na sinoćnjem koncertu bili su Pjevačko društvo Novi Zagreb, Gradski zbor ”Franjo pl. Lučić” i pijanist Danis Halilagić.

Velika Gorica, 06.11.2025. VIS Danice – Godišnji koncert. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.11.2025. VIS Danice – Godišnji koncert. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.11.2025. VIS Danice – Godišnji koncert. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon koncerta nastavljeno je ugodno druženje u prostoru Doma kulture uz prigodne specijalitete i piće.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

Dobar Štoos ponovno u kvartu – tri besplatna programa u Galženici ove subote

Subotnji “Dobar Štoos u kvartu” donosi umjetnost na ulice Velike Gorice, bez ulaznica i ograničenja.

Objavljeno

na

Objavio/la

“Dobar Štoos u kvartu”, u organizaciji Štoos teatra, vraća se 8. studenoga s tri zanimljiva događanja, performansom, zvučnom instalacijom i predstavom. Ulaz na sve programe je besplatan.

Sve počinje u 11 sati na platou ispred knjižnice Galženica. Umjetnik Vjeran Vukašinović izvest će performans-instalaciju “Rad u polju korova – kako čitati korovu?”, u kojoj propituje sudbinu otpisanih knjiga i način na koji društvo danas vrednuje znanje. Publika u izvedbi aktivno sudjeluje i može ponijeti dio instalacije, knjigu i korov kao simbol promišljanja o znanju i sjećanju.

Večernji dio programa počinje u 19 sati u foajeu Doma kulture Galženica. Tada nastupa Kalamos kvintet s zvučnom instalacijom “Ptičji paviljon”, autorskim radom Branimira Norca. Riječ je o kompoziciji otvorenog tipa u kojoj se izvođači slobodno kreću prostorom i stvaraju jedinstven zvučni pejzaž. Kvintet čine Dora Draclin (oboa), Yaroslav Sadovyy (klarinet), Aljaž Razdevšek (saksofon), Branimir Norac (bas-klarinet) i Šime Vuksan (fagot).

U 19:30 sati slijedi neverbalna predstava “Najnormalniji od svih dana” autora i izvođača Roka Nakića. Predstava prikazuje svakodnevicu čovjeka koji se bori s pritiskom posla i iscrpljujućom produktivnošću. Kroz humor i fizičku igru, Nakić progovara o fenomenu burnouta, temi bliskoj mnogima u današnjem ritmu života.

Program “Dobar Štoos u kvartu” održava se uz podršku Ministarstva kulture i medija RH, Grada Velike Gorice, Zagrebačke županije i Zaklade Kultura Nova, u suradnji s Galerijom Galženica i Pučkim otvorenim učilištem Velika Gorica.

Nastavite čitati

Kultura

Aleksandar Kačurov: Publiku častimo s malo klasike, malo tradicije i brojevima iz mjuzikla – a imamo i iznenađenje

VIS Danice poziva na godišnji koncert uz svoje goste!

Objavljeno

na

Grupa zaljubljenica u vokalnu glazbu, naš gorički VIS Danice, 12 godina je djelovao pod vodstvom Sandre Kulier, a od 2019. godine stručni voditelj im je profesor Aleksandar Kačurov, koji je za City radio najavio tradicionalni godišnji koncert za svoju vjernu publiku. 

-Veliko mi je zadovoljstvo pozvati sve na naš godišnji koncert “19 godina uz VIS Danice” na kojem ćemo izvesti tradicionalne, zabavne, klasične i pjesme iz mjuzikla, a dolaze nam i gosti s kojima ćemo dijeliti pozornicu. Posebno iznenađenje je mladi pijanista iz Bosne i Hercegovine Danis Halilagić, koji je pripremio zanimljiv spoj klasične i zabavne glazbe, tako da će publika svakako uživati – pozvao je Kačurov. 

Osim poznatog pijanista nastupit će i Gradski zbor “Franjo pl. Lučić” i Pjevačko društvo Novi Zagreb. 

Večer glazbe uz godišnji koncert bit će u Dvorani Galženica 6. studenog s početkom u 19.30 sati. 

Podsjetimo, 2021. godine članice VIS-a Danice  premijerno su izvele originalni mjuzikl „Teško je biti penzioner“ čiju glazbu potpisuje Aleksandar Kačurov. 

Nastavite čitati

Kultura

Dobar Štoos u kvartu ide dalje: Čitanje korovu, zvuk okolišta i mizerija radnog dana

U produkciji Štoos teatra ova će subota biti ispunjena kulturom – program će započeti u prijepodnevnim, a završiti u večernjim satima, predstavom koja će imati i svoju uvertiru…

Objavljeno

na

Objavio/la

Dragi prijatelji Štoos teatra, i u studenom je Dobar Štoos u kvartu i za vas smo pripremili programe; od performansa i zvučnih instalacija, do predstave i happeninga, a sve ćemo završiti čagicom i glazbenom završnicom…, stoji u pozivu velikogoričkog nezavisnog “Štoos teatra” na nastavak druženja kroz kulturu.

S jeseni su stigle brojne aktivnosti vrijednog društva iz “Štoosa”, koje je ispratilo prijatelje iz Francuske, koji su 72 sata živjeli na goričkim ulicama, a nastavak bogatog programa slijedi uskoro.

“Počinjemo ove subote, 8. studenog, kad vas pozivamo na interaktivni performans Vjerana Vukašinovića ‘Rad u polju korova – kako čitati korovu’ od 11 sati ispred knjižnice Galženica”, pozivaju iz Štoosa na prvi dio subotnje akcije, uz opis događaja:

“Performans-instalalcija propituje sudbinu zastarjelih nositelja znanja – knjiga, koje su postale suvišne, nepoželjne i nepodobne, naslova koji su zastarjeli, otpisani – uspoređujući ih s korovom koji raste iznad njih. Kroz beskonačno preslagivanje knjiga i zvučne intervencije, rad stvara pokretni zid znanja i otpada, tematizirajući promjene u vrijednosti informacija u eri umjetno generiranih istina. Publika sudjeluje, odnoseći sa sobom knjigu i korov – kao ostatke jedne devalvirane memorije i poziv na refleksiju…”

Nastavak slijedi istoga dana od 19 sati, zvučnom instalacijom Kalamos kvinteta “Ptičji paviljon” u foajeu dvorane Galženica.

“Kompozicija je vođena idejom umjetnosti kao okoliša, a napisana je s namjerom istraživanja akustičnih svojstava različitih prostora. Svaki zvuk unutar okoliša funkcionira sam za sebe, istovremeno doprinoseći cjelokupnom zvuku. Tako i izvođači ove kompozicije imaju slobodu odabirati glazbene uzorke, broj ponavljanja i brzinu izvedbe, stvarajući svaki put iznova ponešto drukčiju sliku Ptičjeg paviljona”, stoji u opisu zvučne instalacije koja će poslužiti i kao uvertira u predstavu “Najnormalniji od svih dana” Roka Nakića, koja počinje u 19.30 sati.

“Predstava prikazuje isječak iz mizerije radnog dana neimenovanog protagonista koji pokušava zadržati prisebnost u vrtlogu radnih obaveza, ali čije se nejaka ličnost drobi pod pritiskom te polako gubi svaki dodir sa stvarnim svijetom. Monokomedija s elementima stand-upa koja se primarno bavi temom burnouta, odnosno problematikom promicanja pretjerano produktivne radne kulture društvenog fenomena s koji su suočeni brojni mladi ljudi koji ulaze na tržište rada ili čak već u toku studiranja.”

Trinaest dana poslije, 21. studenog, na rasporedu su novi programi, no zaljubljenici u kulturu prvo će “odraditi” ovu subotu…

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Blagdan Svih svetih je dan kojim Katolička crkva slavi sve kanonizirane svece, ali i svece koji nisu kanonizirani, a ostvarili su ideal kršćanskog života.

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Blagdan Svih svetih je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj na koji građani tradicionalno obilaze groblja u spomen na svoje najmilije. U crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenoga.

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Crkvena liturgija ističe kako u središtu svetkovine Svih svetih nije smrt nego život. Bog poziva sve ljude svih naroda i svih vremena u vječno zajedništvo svoje ljubavi. Krist je otkupitelj svih ljudi i Bog ih sve poziva da budu sveti. (Izvor: Večernji list, Hina)

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Misa na svetkovinu Svih svetih (subota, 01. studenog 2025.) na Gradskom groblju u Velikoj Gorici bila je u 15 sati.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno