Povežite se s nama

Vijesti

Barišić: Odabrali smo centar grada i tamo ćemo se ubuduće družiti

Aktualni sat na sjednici Gradskog vijeća prošao je u znaku papira “Živim u Gorici”, kojeg su gradonačelnik i njegovi stranačke kolege držali kod svakog izlaganja…

Objavljeno

na

Sjednica Gradskog vijeća, deseta u ovom sazivu, već po običaju je počela Aktualnim satom, u kojem su vijećnici mogli postavljati pitanja gradonačelniku, njegovim zamjenicima i pročelnicima. Ukupno je za govornicu izašlo 11 vijećnika, teme su bile raznolike, od Asfaltne baze i Aglomeracije do brige za pse i obitelji s više djece. Donosimo nekoliko najzanimljivijih pitanja…

Zvonimir Stjepić iz Živog zida, koji je u vijećnici bio već dva sata prije početka sjednice, pitao je koja je cijena bazena prema troškovniku, a kolika je izvan troškovnika te na čiji će teret ići propusti koji su se dogodili pri izgradnji bazena

– Bazen će biti otvoren za koji dan, a radovi izvan troškovnika neće postojati, sve ostaje u okvirima dogovorene cijene. Izvedeni su svi radovi, bazen je prošao tehnički pregled i spreman je za otvaranje. Unutar dogovorene cijene će biti plaćeni svi radovi. Propusta nije bilo nikakvih, ne znam odakle vam takve informacije. To je jedan vrlo kompleksan projekt, jedan od najvećih koje smo financirali izravno iz gradskog proračuna, ne samo po financijskom nego i tlocrtom obujmu – odgovorio je gradonačelnik Dražen Barišić.

Za govornicu je Barišić, jednako kao i svi HDZ-ovi vijećnici na sjednici, dolazio s papirom na čijoj je poleđini pisalo “Živim u Gorici”. Time su se iz vladajuće stranke odlučili osvrnuti na “slučaj Gdje živiš?”, s predsjednikom MOST-a Markom Šimcem u glavnoj ulozi. Međutim, Šimac je tek nešto poslije došao na red, prije njega je svoja pitanja postavio Pero Josipović iz GLAS-a.

– Koliko košta klizalište, odnosno koliko će Grad koštati devastacija najljepšeg parka u Velikoj Gorici rušenjem? I koliko je srušeno stabala da bi se klizalište postavilo ispred Ledane – pitao je Josipović i dodao sugestiju:

– Moglo je parkiralište biti i s druge strane, na onoj plohi iza Ledane. Tamo je trebalo posjeći jednu trešnju, a ne stoljetna stabla u parku i tako devastirati park.

Odgovorio je gradonačelnik:

– Mi već duže vrijeme tražimo prirodni centar grada i odlučili smo se da to središte, i administrativno i emotivno, bude dio oko gradske uprave, oko svih najvažnijih ustanova, kod najstarijih građevina, muzeja, crkve, stare općine… Tu ćemo se u budućnosti sve više družiti u raznim prigodama, pa tako i tijekom Adventa. Logično je da bude tako. Nakon temeljite pripreme odlučili smo ove godine tamo napraviti i klizalište, pri čemu niti jedno drvo nije srušeno, niti je išta devastirano na bilo koji način. Stavljen je ‘plivajući pod’ iznad trave, a sve skupa je prirodan ambijent. Kad padne i snijeg, vidjet ćete da će to biti prave, životne kulise, uz naša drveća koja su tamo od kraja 19. stoljeća. To je ambijent na koji mi pazimo s posebnim pijetetom, obraćamo na njega posebnu pažnju, volio taj svoj centar, pazimo na njega, odnosimo se prema njemu nježno i stvaramo sadržaje. Vidjet ćete da smo pogodili.

Na to je odgovor imao vijećnik Josipović…

– Nije točno da nije srušeno niti jedno stablo, pronaći ću vam slike kako je to izgledalo ako je potrebno – kazao je.

Sljedeće njegovo pitanje zapravo je više bilo prijedlog.

– Kao što znate, gospodin Žužić ima velik porezni dug prema državi… Imamo zgradu Velkoma, imamo i trodiobu vlasti između grada, županije i države, pa mene zanima kad će se zasukati rukavi i pomaknuti stvari s mrtve točke? Neka se dug gospodinu Žužiću naplati, neka se postigne nagodba i neka se stara zgrada Velkoma vrati. I tamo se može napraviti dom za starije i nemoćne – kazao je Josipović, a gradonačelnik je i na to odgovorio:

– Čitate mi misli. Sa suradnicima sam već neko vrijeme u dogovorima, već smo se i primaknuli rješenju da stara zgrada Velkoma, koja je sad u vlasništvu ministarstva financija, da bi pronašli rješenje, sami ili s partnerima, i tamo stvorimo neki od sadržaja koji ste spomenuli.

A onda je na red došao Marko Šimac iz MOST-a.

– Obzirom da je poništen dio javnog natječaja za projekt obnove i dogradnje sustava odvodnje vode, na koji način se planira dalje financirati projekt Aglomeracije i kako će to utjecati na rokove – glasilo je njegovo pitanje, a za govornicu je opet izašao gradonačelnik.

– Ja vas molim, nemojte o projektu Aglomeracije govoriti loše. To nije trenutni, dnevni projekt, nego desetljetni. Možda i stoljetni, najveći projekt koji Grad inicira vlastitim sredstvima, ali i državnim i EU sredstvima. Taj projekt će sigurno ići iznad pola milijarde kuna, čak i do 100 milijuna eura, i on zavređuje posebnu pozornost. Samim time, vrlo je kompleksan, ima povijesni značaj, pa ima dugu i pripremu i provedbu. To je bio jedan od prvih projekata koje smo pokrenuli krajem 2009., a krajem 2018. smo u završnici. Sastoji se od devet ugovora, neki su već sklopljeni, dio opreme se već i koristi, a čekaju nas još ostali – rekao je Barišić držeći papir u rukama pa nastavio:

– Ono što je nama u Gorici jako bitno, vama u Zagrebu možda i nije toliko, pa postaje politički materijal, jest činjenica da se mora ugovoriti izvođenje radova. Provedena je nabava, došle su ponude iznad procijenjene vrijednosti, za dio radova niti jedna nije bila prihvatljiva, druge dvije su bile preskupe i tražili smo mišljenje Ministarstva. Rečeno nam je da je iznos koji je ponuđen previsok da bi se financiralo iz vlastitih sredstava i dobili smo uputu da idemo na poništenje natječaja. Krećemo u novi natječaj, uskoro će izaći i posljednji među njima, čime se svi natječaji biti provedeni, nakon čega se ide u izgradnju.

I za kraj se još malo pričalo o mjestu stanovanja, nevezano uz prethodnu temu…

– Vas vjerojatno zanima, mislim ne vas, nego ljude koji žive u Novom Čiču i okolici, kad će se nastaviti izgradnja kanalizacije u tom dijelu Turopolja, a i za to ćemo uskoro ponuditi rješenje.

Šimac je, pogađate, imao repliku.

– Vrlo ste vješto prezentirali projekt Aglomeracije, ali odgovor niste dali. Niste odgovorili kako će se nadoknaditi sredstva koja fale niti ste rekli kako će to utjecati na rokove radova. Nastavljate svoju tradiciju neodgovaranja na vijećnička pitanja. Hvala na tome – kazao je Šimac, koji je imao još jedno pitanje:

– Zašto nema odgovora na peticiju stanovnika Novog Čiča, koji su tražili sastanak s gradonačelnikom i policijom, budući da radovi oko škola, što je bilo u nadležnosti Grada, pa su dvorišta i imovina naših sugrađana ugroženi? Prije gotovo dva mjeseca smo poslali upit, no odgovora nema. Moje pitanje je zašto ignorirate molbu građana, ne zaslužuju li oni vaš odgovor i malo vašeg vremena?

Odgovarao je gradonačelnik i na to:

– Vidio sam peticiju, imamo još nekih popravaka u školi, o tome vodimo računa, a znam i za ovaj problem. Radimo analizu, mislim da već imamo i troškovnike, vrlo brzo ćemo ponuditi i rješenje. Ispričavam se ako je čekanje na odgovor utjecalo na standard života, ali mislim da nije bio baš toliko narušen. U svakom slučaju, izaći ćemo na teren i podijelit ćemo s njima rješenja, napravit ćemo sve što je potrebno.

Karmen Rak, stranačka kolegica Marka Šimca, bila je sljedeća na redu, a pitanje je glasilo:

– Je li Grad formirao pravni tim zbog tužbe Strabaga, kojim se traži više od pola milijuna kuna mjesečno?

Ovaj odgovor Dražena Barišića bio je najkraći:

– Odgovorit ću vam pisanim putem – rekao je Barišić i podigao već opjevani papir “Živim u Gorici”.

Vijećnica Rak na to je odgovorila također kratko:

– Obećali ste mnogo toga, kao i pravni tim, ali obećali ste i da neće biti Asfaltne baze u Lomnici. Tako da vam, u skladu s ovim što ste mi pokazali, preporučam da se svi lijepo preselite u Lomnicu kad Asfaltna baza krene s radom.

Osim za gradonačelnika, Karmen Rak imala je pitanje i za njegova zamjenika Krešimira Ačkara.

– U kojoj je fazi prilazni put školi Eugena Kumičića, hoće li se to napraviti 2019., kao što ste obećali roditeljima – upitala je Rak.

– U prvoj fazi sam rekao da će u prvoj fazi biti napravljena pješačka staza od glavne ceste prema školi, kao i pješački prijelaz. U drugoj fazi, nakon svih dogovora, ići ćemo sa izmještanjem odbojkaškog igrališta i napravit ćemo kružni tok kako bi se autobus mogao okrenuti. Prva faza je ispunjena, a druga faza će krenuti kad se donese proračun, kako je i dogovoreno s roditeljskim vijećem, u 2019. godini – odgovorio je Ačkar.

Moja županija

Bruno je prikovan za invalidska kolica – svakih 6 mjeseci mora na liječenje u Bankok, a školski kolege organiziraju humanitarku

Cijena jednog odlaska zajedno s terapijom, smještajem i putnim troškovima iznosi između 45.000 i 50.000 eura…

Objavljeno

na

Mladi Samoborac Bruno Babić sa svojih 18 godina ostao je prikovan za invalidska kolica, nakon što je skokom u more zadobio prijelom vratnih kralježaka C4 i C5 te teško oštetio leđnu moždinu.

Nakon 2 godine borbe, pronašao je nadu u Bangkoku i tamo započeo svoje liječenje koje mu daje stvarne rezultate. No, mora se vraćati svakih pola godine. Cijena jednog odlaska zajedno s terapijom matičnim stanicama, smještajem i putnim troškovima iznosi između 45.000 i 50.000 eura.

Kako su troškovi enormni, mladi glazbenik Luka Korpar i Udruga ‘Prijatelji glazbe’ pokrenuli su organizaciju humanitarnog koncerta kojim žele prikupiti novac za Brunu.

-Mislim da je ovo odličan razlog da dođete na izlet do Samobora, dobro se zabavite a i što je najvažnije od svega, svakom prodanom ulaznicom od 7 i pol eura, Bruno je korak bliže do cilja. Podržimo naše mlade ljude koji su velikog srca odlučili pomoći svom školskom kolegi. Ako i niste u mogućnosti doći na koncert već i kupnjom karte ste napravili puuuuno – poručuje Luka.

Humanitarni koncert „Korak Bliže Cilju“ održat će se u subotu, 8. studenog u Centru za mlade Bunker u Samoboru s početkom u 20 sati, a gosti koncerta su popularni: Zsa Zsa i Roko Vušković.

Ulaznice je moguće kupiti preko sustava Entrio ili na Entrio prodajnim mjestima.

Nastavite čitati

Moja županija

Samoborski Dom zdravlja u zamahu obnove – obavljeno više od polovice poslova

Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna osigurala 3,65 milijuna.

Objavljeno

na

Energetska obnova kompleksa ispostave Doma zdravlja Zagrebačke županije u Samoboru vrijedna 5,3 milijuna eura napreduje planiranom dinamikom, a obnavljaju se četiri pripadajuća objekta.

Stupanj izvedenosti radova kreće se od 60% na ‘glavnoj’ zgradi, do 95% na zgradi ravnateljstva Doma zdravlja a radovi obuhvaćaju izvedbu toplinske fasade, toplinsku izolaciju ravnih krovova, zamjenu postojeće vanjske stolarije novom, aluminijskom te izvedbu nove, energetski učinkovitije rasvjete.

Na krovove zgrada postavljaju se fotonaponski paneli buduće solarne elektrane snage 251 kW. U tijeku je i obnova kotlovnice, u kojoj će se postojeća strojarska oprema zamijeniti energetski učinkovitijom.

Dodatni radovi uključuju održavanje dotrajalih dijelova građevine, a kojima će se povećati i potresna otpornost zgrada, zatim postavljanje ‘gusjeničara’ za savladavanje arhitektonskih barijera, te krajobrazno uređenje okoliša zgrada.

Ovaj projekt sufinancira se sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iz kojega je bespovratno dobiveno 1,69 milijuna eura, dok je preostali iznos od 3,65 milijuna osigurala Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna.

Uz korištenje obnovljivih izvora energije, energetska obnova doprinijet će osjetnoj uštedi energenata. Projektirana godišnja ušteda energije za grijanje iznosi nešto više od 58%, a primarne energije čak 98%. Prema specifičnoj potrebnoj energiji za grijanje kompleks zgrada će iz energetskog razreda “F” prijeći u energetski razred “C”.

 (Foto: Dražen Kopač)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Brat i sestra Koren dobitnici Rektorove nagrade – svatko po dvije, a Lucianu ste upoznali i u našoj FM Ordinaciji!

“Moja primarna ideja za medicinom bila je zbog jedne želje za empatijom, za altruizmom i za brigom za one pacijente kojima je to najpotrebnije…”

Objavljeno

na

Luciana i Andro Koren osim što su blizanci, dobitnici su i Rektorove nagrade – i to svatko po dvije. Njihov nevjerojatan uspjeh prati ovih dana cijela Hrvatska, jer osim što su briljirali na maturi i prijemnom, zajedno su upisali Medicinski fakultet u Zagrebu. Dobitnici su i Dekanove nagrade, a sada su na šestoj godina faksa.

No, to nije sve. Proteklih pet godina studija prošli su s 5.0!

Inače, tu je i nagrada za projekte „U nijansama hrabrosti – Priče iza platna“ i „Zdravlje srca za sve“. Prvi projekt bio je izložba u suradnji s udrugom „Sve za nju“ koja je  predstavila radove žena oboljelih od raka dojke, koji su skrenuli pažnju na marginalizirane skupine pacijenata.

Tako je i na poziv urednice Matee Brenčić, Luciana u lipnju gostovala u programu City radija u emisiji o zdravlju „FM Ordinacija“, u kojoj je zajedno Liljanom Vukotom, izvršnom direktoricom udruge „Sve za nju“ i slikaricom Lydijom Pataftom, progovorila o Svjetskom danu preživjelih od malignih bolesti, kroz snagu umjetnosti uz spomenutu prateću Izložbu „U nijansama hrabrosti – Priče iza platna”.

-Iz Studenske sekcije za onkologiju, kako je u emisiji objasnila, primijetili da imamo jednu veliku odgovornost i veliku čast htjeti biti više od liječnika i shvatili smo da imamo priliku obilježiti međunarodni, ali i nacionalni dan preživjelih od malignih bolesti i na jedan poseban način povezati se s onima koji su nama medicinarima najvažniji – pacijenti. I to specifično pacijentice koje su prošle zaista veliku borbu s malignom bolesti, te smo organizirali ovu stvarno lijepu priču zajedno sa udrugom Sve za nju, koja godinama njeguje holistički pristup prema pacijentu – ispričala je Luciana, iz čega je odmah postalo jasno kako je ova mlada buduća liječnica korak ispred uvriježenom pristupu liječenju.

Foto: Udruga žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU

Na pitanje voditeljice zašto je odabrala onkologiju, Luciana je priznala kako ju to svi pitaju i pokušavaju ju maknuti od te ideje.

-Moja primarna ideja za medicinom bila je zbog jedne želje za empatijom, za altruizmom i za brigom za one pacijente kojima je to najpotrebnije i koji su najteži. Sama onkologija činila mi se vrlo zanimljiva zbog kompleksne patofizijologije, ali isto tako zbog psihološkog aspekta koji je nekad nedovoljno naglašen, ali iznimno važan. To je ujedno bila i poveznica s ovom izložbom i ideja da na jedan način povežemo taj zanemareni pristup prema pacijentu,  dakle taj emotivni spektar koji nekad ostane sa strane i koji mi liječnici u našoj brzini često zaboravimo – odgovorila je Koren.

Dodajmo kako je izložba okupila umjetnička djela žena koje su prošle kroz dug i bolan proces borbe s karcinomom – iskustvo koje je teško riječima dočarati i u potpunosti razumjeti.

– Vjerujem da zajedničkom ambicijom, empatijom i inicijativom, poručuje Luciana, možemo graditi suosjećajnije društvo i potaknuti promjene koje nadilaze akademske okvire.

Foto: Privatni album obitelji Koren

Osim toga, kako je ispričala za portal Srednja.hr, Luciana i njen brat Andro pronalaze vrijeme i za dodatne aktivnosti, poput nogometa, modelinga, stranih jezika i rada u studentskim sekcijama.

Kako su najavili, očekuje ih specijalizacija. Lucianin interes osim onkologije, vezan je i uz reumatologiju i dermatologiju, dok je Andro bacio fokus na kirurške struke.

Brat i sestra Koren, morate priznati, inspiracija su po akademskom uspjehu, ali i angažmanu u medicinskoj struci u kojoj pomiču granice i integriraju drugačiji pristup pacijentima – s puno uvažavanja i empatije.

Samo hrabro – vi ste promjena koja nadahnjuje!

Nastavite čitati

HOTNEWS

Umjetna (ne)inteligencija – HGSS imao neočekivanu akciju spašavanja

Dok god u jednadžbi spašavanja postoji čovjek u nevolji u formuli mora ostati i čovjek koji ide po njega – poručuje HGSS.

Objavljeno

na

Tijekom nedavne akcije spašavanja na Sljemenu, spašavatelji iz Stanice Zagreb naišli su na neuobičajenu situaciju…

Naime, osoba koja se izgubila nije odmah kontaktirala 112, već je pomoć pokušala potražiti putem umjetne inteligencije!

-Chatbot joj je, savjetovao da krene niz potok, što ju je dovelo u još teži teren i u veće probleme. Zabrinjavajuće je to što joj chatbot niti u jednom trenutku nije savjetovao da nazove broj 112. Srećom, osoba je pronađena ubrzo živa i neozlijeđena – javlja HGSS.

U trenucima panike ljudi često pokušavaju pronaći najbrže rješenje ono koje im se čini logičnim i dostupnim. Tehnologija nam svakodnevno nudi privid sigurnosti, ali u prirodi vrijede drukčija pravila: baterija se prazni, signal nestaje, a pogrešna odluka može značiti ozbiljan problem, upozoravaju spasioci.

 

U akcijama spašavanja presudni su iskustvo, procjena i ono što nijedan algoritam ne može izračunati ljudska odluka.

Dakle,

  • Kad se izgubiš zovi 📞 112!
  • Ostani na mjestu, slijedi upute spašavatelja i čuvaj bateriju mobitela.

-Umjetna inteligencija će mijenjati svijet, ali dok god u jednadžbi spašavanja postoji čovjek u nevolji u formuli mora ostati i čovjek koji ide po njega – poručuje HGSS.

(Foto: HGSS)

Nastavite čitati

Sport

Ivan Prelec stiže kući: Drugi pokušaj u Danskoj završio neočekivano brzo

Velikogorički trener Ivan Prelec više nije trener danskog Vejlea. Ostaje zapamćen kao treći najdugovječniji trener u povijesti toga kluba, najdugovječniji stranac na klupi Vejlea, ali presudili su mu loši rezultati

Objavljeno

na

Objavio/la

Kad je ovog proljeća stigla ponuda iz Vejlea, kluba kojeg je vodio dvije i pol godine, u kojem je odradio najbolji mogući posao u tom trenutku, Ivan Prelec dugo je razmišljao. Dvojio je, kombinirao, kalkulirao pa odlučio: idem pokušati! Znao je da će to biti rizik s obzirom na sve okolnosti, ali veselio se novoj prilici, svemu što će ga dočekati na poznatome mjestu…

Početkom studenog, međutim, druga epizoda u Vejleu neslavno je završila. U ponedjeljak je sve dogovoreno, a u utorak je i objavljeno da Prelec više nije trener posljednjega kluba danske Superlige. Dan ranije još je jedna utakmica otišla u potpuno krivom smjeru i završila onako kako ih je završila većina ove sezone: Vejle je u gostima kod Sonderjyskea vodio 1-0, da bi strijelac toga gola u 37. minuti dobio crveni karton, u završnici poluvremena domaćin je izjednačio, a novi poraz Prelecova momčad doživjela je u 93. minuti.

U tih je zadnjih 90 i nešto minuta zapravo stalo sve što se događalo posljednja tri-četiri mjeseca. Prelec iz Vejlea tako odlazi sa samo jednom pobjedom u 14 odigranih kola, uz čak devet poraza, iako je sve skupa moglo biti i nešto drukčije. Preuzet će i sam svoj dio krivnje, svjestan da je sve ovo dobra škola za njega kao i dalje jako mladog trenera, ali naravno da ovakve priče nikad nisu crno-bijele.

Prelec je povratak u Dansku dogovorio nakon promjene vlasničke strukture u klubu, u trenutku kad je bilo vrlo izvjesno da će Vejle ispasti iz najvišeg ranga. Na kraju je domaći trener, klupska igračka legenda, izveo mali pothvat i uspio osigurati ostanak, pa je Prelecov ranije dogovoreni dolazak u startu naljutio navijače, ali i danske medije. Od prvog dana novog mandata pritisak je tako bio iznimno jak, kritike su pljuštale sa svih strana i kad je za to bilo potrebe i kad nije, a budući da rezultata nije bilo, Prelec i uprava kluba došli su do zida.

Nije pomoglo ni to što je ovog ljeta građena potpuno nova momčad, s 15-ak novih igrača, što Prelec sa svojim suradnicima iz raznoraznih razloga nije uspio posložiti. Otkaz ga zato nije iznenadio, ali poznavajući njega, sve što je doživio samo će ga osnažiti. I, vjerujemo, učiniti još boljim trenerom.

Ovih dana vratit će se kući, supruzi i kćerkicama, koje će se posebno razveseliti što je ova danska epizoda završila i što će tata opet biti doma. Barem neko vrijeme, jer trenerski posao bio je i ostao vrlo nepredvidljiv. Nove prilike će se otvarati, prije ili kasnije, ali za početak će se trebati dobro odmoriti.

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno