Velikogorički Vegos bar ponovno je domaćin KRiP kviz Superlige, ligaškog i kvizaškog natjecanja diljem Hrvatske, u organizaciji ekipe iz KRiP kviza u trajanju od rujna do prosinca. Prva Superliga održana je od ožujka do lipnja ove godine te je okupila oko 400 ekipa iz jedanaest hrvatskih gradova. Kvizovi se održavaju u pubovima i kafićima, tematika je opće znanje i kultura, a kvizove sastavlja već dugogodišnji, uhodani organizacijski tim u suradnji s kolegama iz brojnih hrvatskih gradova poput Đurđevca, Karlovca, Konjščine, Koprivnice, Krapine, Osijeka, Pazina, Rijeke, Samobora, Siska, Svetvinčenata, Velike Gorice, Zagreba, Županje i drugih.

Najbolje tri ekipe na kraju lige osvajaju pozivnicu za veliko finale Superlige početkom prosinca na kojem će predstavljati Veliku Goricu. Također, pobjednička ekipa lige u Vegosu osvojit će posebne nagrade i vječnu slavu, ističu organizatori.

Što se samog kviza tiče, kao i obično na kvizovima u KRiP-ovoj organizaciji, dočekat će vas raznovrsni, dinamični i zabavni kviz općeg znanja sastavljen od osamdesetak pitanja koji će ponuditi kvalitetnu dvosatnu kvizašku razbibrigu. Svaki kviz bit će sastavljen na način da nudi dovoljno izazova za one iskusnije, ali i da u njemu mogu uživati kvizaški početnici koji samo traže lijep način da provedu večer u sklopu radnog tjedna.

– Cilj Superlige je donijeti kvalitetnu kvizašku zabavu, organiziranu na razini koju kvizašice i kvizaši zaslužuju, te dinamičnim pristupom pozvati ljude na druženje. KRiP predstavlja originalne kategorije koje sami osmišljavaju, poput Potrojene ličnosti koja je prvi put odigrana 2013. godine, glatko organiziran kviz i šaren nagradni fond koji osvajaju najbolje plasirane, ali i nasumične ekipe uz naglasak na podržavanje lokalnih proizvođača pa se tako na kvizovima dijele pizze i sendviči iz obližnjih pizzerija i restorana, vaučeri za obroke u lokalnim restoranima, gajbe piva velikih i malih proizvođača, boce žestica i slično, zbog čega se ekipe rado vraćaju – kažu nam organizatori.

Kvizovi u Vegosu na rasporedu su svaki drugi četvrtak, počevši od 26. rujna, u 20 sati, a prijave se primaju preko web stranice (www.krip.com.hr), na kojoj su dostupni svi detalji vezani za natjecanje.

Zagreb, 26. rujna 2024. – Nakon što je u mjesecu srpnju dodijelila 347 tisuća eura bespovratnih potpora poduzetnicima početnicima, Zagrebačka županija kreće s dodjelom gotovo 1,7 milijuna eura vrijednim bespovratnim potporama za povećanje konkurentnosti za proizvodne i neproizvodne djelatnosti – rečeno je na konferenciji za medije na kojoj je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić predstavio ovogodišnje rezultate natječaja namijenjenih poduzetnicima.

Od ukupno 2 milijuna i 33 tisuće eura – 1,06 milijuna eura iznose potpore za proizvodne djelatnosti, 625 tisuća eura potpore za neproizvodne djelatnosti, a 347 tisuća eura za poduzetnike početnike. Po korisniku potpore se kreću od 1.500 do 10 tisuća eura.

Na natječaje, koji su bili otvoreni tijekom travnja i svibnja 2024. godine ukupno je zaprimljeno 580 prijava, od kojih su 492 ispunjavale uvjete natječaja i ostvarile potporu. Tako su odobrene 183 potpore za početak poslovanja poduzetnika, 125 potpora za povećanje konkurentnosti za proizvodne te 184 potpore za neproizvodne djelatnosti.

– Ono na što sam posebno ponosan jest da mogu reći da je svaki poduzetnik koji je sa svojom prijavom ispunjavao uvjete natječaja ostvario bespovratnu potporu Zagrebačke županije. Rebalansom proračuna prvotno osiguranih milijun eura povećali smo na dva milijuna i sto tisuća eura, što je značajan vjetar u leđa našim poduzetnicima koji su nosioci gospodarskog razvoja naše županije ali i cijele Hrvatske – rekao je Kožić, istaknuvši kako su po gospodarskim pokazateljima FINE za 2023. godinu poduzetnici s područja Zagrebačke županije prema kriteriju ukupnih prihoda, prosječnoj neto plaći i izvozu zauzeli visoko drugo mjesto, odmah iza poduzetnika s područja grada Zagreba.

Na konferenciji za medije uručeni su ugovori trojici poduzetnika koji su tom prigodom zahvalili Zagrebačkoj županiji na dodijeljenim potporama i naglasili kako će im one pomoći u daljnjoj konkurentnosti i razvoju.

Marinko Nežić, vlasnik tvrtke FEMPOS iz Vrbovca koja se bavi proizvodnjom građevinskih elemenata i konstrukcija od metala istaknuo je kako će potporom od 10 tisuća eura nabaviti stroj za savijanje metala, Ivan Siladjin iz Siladjin uslužno-trgovačkog obrta i autopraonice s područja općine Dubrava potporu od 4 tisuće eura utrošit će za nabavu uređaja za autooptiku vozila, a Ivan Vlahović, vlasnik obrta za pripremu i izradu tiskarske forme TANGIR iz Samobora zahvaljujući potpori od 10 tisuća eura nabavio je stroj za digitalni tisak.

Odluke o dodjeli sredstava objavljene su na web stranici Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr pod rubrikom Natječaji, a svi poduzetnici koji su ostvarili pravo na potporu obaviješteni su o terminima kada će potpisati ugovor na lokaciji sjedišta Zagrebačke županije.

Izgradnja mosta u Čičkoj Poljani u završnoj je fazi. Kako napreduju radovi na projektu vrijednim oko milijun i 234 tisuća eura, provjerio je danas gradonačelnik Krešimir Ačkar.

– Ovaj most za mještane Kuča i Čičke Poljane od iznimne je važnosti, jer će on značajno unaprijediti prometnu povezanost u ovom dijelu našeg grada. Most će biti ključna infrastruktura koja povezuje ove zajednice i olakšava svakodnevne aktivnosti. Važno je naglasiti da sutra ide betonaža cijelog mosta, a nakon toga se pristupa izgradnji drvene ograde koja će imati simboliku starog mosta, jer je on bio u potpunost i drveni – rekao je gradonačelnik Ačkar.

Podsjetimo, most će biti armirano betonske konstrukcije s drvenom ogradom i dug oko 50 metara, a širok 7,5 metara. S prometne strane most se sastoji od jedne kolničke trake širine 3,6 metara i obostranih pješačkih staza širina po 1,7 metara.

– Prošlo je dugih 14 godina, ali napokon se spajamo. Sretni smo i zadovoljni jer radovi napreduju dobro. Iščekujemo to otvorenje mosta koji će mnogo značiti za našu zajednicu. Znatno će olakšati i skratiti putovanje stanovnicima. Mi u mjesnom odboru radimo na poboljšanju kvalitete stanovanja, a ono što nam sada slijedi je projekt čišćenja rijeke Odre i uređenje obale koja ima ogroman turistički potencijal – rekao je Darinko Gučić, predsjednik Mo Čička Poljana te zahvalio gradonačelniku Ačkaru i Gradskoj upravi na suradnji i zajedničkom rješavanju problema koji su važni za stanovnike ovog kraja.

Novim mostom zadovoljni su i susjedi iz Kuča.

– Most će napokon opet spojiti ova dva naselja. Koliko je to važno mještanima Čičke Poljane toliko je i nama u Kučama – dodao je Stjepan Fabijančić, predsjednik MO Kuče.
Prema informacijama most bi trebao biti gotov do kraj studenog, a njegovo službeno otvorenje možemo očekivati neposredno prije proslave Dana grada.

 

Imamo svoju automehaničarsku radionu, tu i ja radim, a nakon posla se okrećem svojem trkaćem autu. I ne da mi nije teško, nego mi je to čisti užitak. Oduvijek sam u auto moto sportu, već s deset godina vozio sam karting, a kad sam prvi put vidio natjecanje u driftu, odmah sam rekao: ‘Ovime ću se baviti u životu!’, ispričao je Marko Brdek, Velikogoričanin zaljubljen u automoto svijet.

I bavi se time, jasno je odavno, vrlo uspješno. Nova potvrda očitog stigla je i ovog vikenda, u završnici sezone u kategoriji “2k24”. Marko Brdek potpuno je zasluženo došao do prvoga mjesta, koje je i proslavio nakon posljednje utrke, kao i svaki uspjeh prije njega. U ovim krugovima Marko je iznimno cijenjen, jedan je od najtrofejnijih hrvatskih vozača, pa i nije osobito iznenađenje što su mu ruku morali stisnuti i drugoplasirani Borna Lolić, i trećeplasirani Dario Skoko, i četvrtoplasirani Domagoj Mezga.

Marko nam je svojevremeno ispričao cijelu svoju priču, u videu koji je privukao ozbiljnu pozornost u svijetu hrvatskog drifta.

Doznali smo tako da automobil kojeg priprema za utrke ne smije na cestu, da ga je nemoguće registrirati, da je zvijer od 520 konjskih snaga namijenjena isključivo za utrke u driftu, disciplini u kojoj nije važno biti samo brz, nego i tehnički dobar, vješt s volanom i hidrauličnom ručnom kočnicom…

Magnezij je četvrti najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu, odmah nakon kalcija, natrija i kalija. U organizmu odrasle osobe nalazi se oko 25 g magnezija, najvećim dijelom u kostima i mišićima, manji dio u mekim tkivima i krvi. Sudjeluje u više od 300 biokemijskih reakcija, kao što je proizvodnja energije, mišićna funkcija i regulacija živčanog sustava, formiranje kostiju, metabolizam bjelančevina, masti i ugljikohidrata, aktiviranju nekih vitamina, zgrušavanje krvi, održavanje vazomotornog tonusa, krvnog tlaka, imunosnog sustava, koštanog integriteta, razine glukoze u krvi, poticanja apsorpcije kalcija…

Jasno je da su i simptomi nedostatka magnezija mnogobrojni, a to su problemi s nesanicom, anksioznost, spori oporavak nakon tjelovježbe, teško podnošenje stresa, grčevi u mišićima, slabost u mišićima i zglobovima, kronični umor, zatvor, visoki krvni tlak i povišeni puls.

Migrene, visoki krvni tlak, neplodnost i loše pamćenje, te nedovoljna razina vitamina D u krvi unatoč nadomjesnoj terapiji, također mogu biti znakovi da organizmu nedostaje magnezija. Preporučeni dnevni unos magnezija za zdravu odraslu osobu iznosi 375 mg.

Najbogatiji izvor magnezija u hrani su sjemenke (lan, bundeva, konoplja), cjelovite žitarice (zob, pšenica, ječam ili riža), mahunarke (soja, grah, slanutak, leća i grašak) te orašasti plodovi. Od povrća i voća se kao dobri izvori ističu špinat, rajčica, datulje, grožđice i suhe šljive. Magnezija ima i u ribi, ali i u tamnoj čokoladi. Vodom unosimo otprilike 10% ukupne količine magnezija u prehrani. Važno je znati da su minerali relativno stabilni u hrani, pa na njih kuhanje na visokim temperaturama ne utječe.

UZOROCI NEDOSTATKA MAGNEZIJA

Usprkos širokoj zastupljenosti magnezija u hrani, istraživanja pokazuju da prosječno polovica zapadnjačke populacije prehranom unosi manje od 2/3 preporučenih vrijednosti. Glavni uzrok je prehrana s visokim udjelom visokorafinirane hrane, ali i dramatični pad udjela magnezija u namirnicama u posljednjih 50 godina zbog agrotehničkih mjera uzgoja hrane kao i različitih okolišnih čimbenika, uključujući i globalno zatopljenje.

Do nedostatka magnezija u organizmu može doći i zbog smanjene apsorpcije (crijevne bolesti, nedostatak vitamina D, neki lijekovi), gubitaka putem gastrointestinalnog sustava (proljev, upotreba laksativa), povećanih gubitaka putem bubrega (diuretici, dijabetes, alkohol), pretjeranog znojenja, ili povećanih potreba (trudnoća, stres). Oko 10-15% magnezija se izlučuje putem znoja pa i sportaši imaju povećane potrebe za magnezijem. Osobe koje uzimaju lijekove poput antacida, antibiotika, antihipertenziva, glukokortikoida i protuupalnih lijekova, diuretika, hormonske nadomjesne terapije također imaju rizik od deficita magnezija. Hipertireoza, intenzivna tjelesna aktivnost i kronični stres mogu povećati potrebe za magnezijem zbog povećanog rada metabolizma. Tijekom trudnoće potrebe za magnezijem neznatno se povećavaju, ali ima ključnu ulogu jer djeluje kao blagi laksativ, sprječava prijevremene kontrakcije maternice, pomaže kod grčeva u nogama te može koristan i kod migrena i glavobolja.

KOJI OBLIK MAGNEZIJA ODABRATI

Apsorpciju magnezija povećavaju vitamin B6 te se u dodacima prehrani često nalaze zajedno. Cink, ovisno o dozi, djeluje sinergistički i antagonistički. Doze veće od 25 mg smanjuju apsorpciju, a manje povećavaju. Magnezij pomaže u apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto tako da je idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je dva prema jedan, odn. na 600 mg kalcija treba biti 300 mg magnezija kako bi apsorpcija i kalcija i magnezija bila optimalna.

Magnezij je neophodan za metabolizam vitamina D, a osobe koje imaju deficit magnezija ne mogu apsorbirati niti dovoljno vitamina D.

Jasno je stoga da se ravnoteža vitamina i minerala u organizmu najbolje postiže uravnoteženom prehranom. Ipak kada to nije moguće na raspolaganju nam je cijeli niz dodataka prehrani. Oni se međusobno razlikuju po kemijskom obliku (anorganski, organski ili kompleks – kelirani magnezij) te po načinu primjene (kapsule, šumeće tablete, granule, tekući oblici, topikalna primjena).

Magnezij oksid je zbog svoje dostupnosti najzastupljeniji oblik u dodacima prehrani, iako ima vrlo nisku bioraspoloživost, kao i laksativni učinak. I magnezijev sulfat je anorganska sol, poznata kao gorka sol koja se zbog laksativnog djelovanja često koristi za čišćenje crijeva prije operativnih i dijagnostičkih zahvata. Magnezijev karbonat se koristi kao antacid (ublažava žgaravicu).

Organske magnezijeve soli kao što su magnezijev citrat, glukonat, malat, taurat ili aspartat imaju bolju bioraspoloživost. Apsorpcija citratnog oblika iznosi oko 50%, koristan je kod grčeva u mišićima, a ima i laksativni učinak. Magnezijev taurat se koristi za kontrolu visokog krvnog tlaka, kao i za kontrolu šećera u krvi. Zbog visokog postotka prijelaza krvno-moždane barijere dobro djeluje i za ublažavanje anksioznosti.

Magnezijev glicinat ima najveću stopu apsorpcije u crijevima te ne pokazuje laksativno djelovanje. Koristan je u prevenciji migrena i ostalih glavobolja, za ublažavanje simptoma anksioznosti, depresije i nesanice. Može pomoći kod različitih upalnih stanja, dijabetesa i bolesti srca. Za sportaše kao i osobe koje pate od kroničnog umora preporučujemo magnezijev malat jer je malatna kiselina ključna komponenta enzima koji sudjeluju u procesima proizvodnje energije. Za razliku od ostalih oblika magnezija koje je bolje popiti navečer, magnezijev malat zbog energizirajućeg učinka trebalo bi uzeti ujutro.

Za sva pitanja u vezi magnezija i drugih dodataka prehrani obratite nam se u Ljekarnama Zagrebačke županije.