Povežite se s nama

Gospodarstvo

ULO hladnjača Distributivnog centra za voće i povrće i službeno u pogonu

Ovo je priča koja treba služiti na primjer svima, jer u cilj su nam zadovoljni i sretni poljoprivrednici, rekao je ministar Tolušić.

Objavljeno

na

Proizvođači voća i povrća konačno su dočekali i taj dan. I službeno je u pogon puštena ULO hladnjača Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o., prva takva u Hrvatskoj, a koja nije u vlasništvu trgovaca. Njezina ukupna vrijednost je 27 milijuna kuna, od čega je 90% sredstava osigurano iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Na svečanom otvorenju u Rakitovcu bio je i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji je istaknuo da je ovo pravi način kako omogućiti efikasniji i konkuretniji plasman proizvoda naših poljoprivrednika, ali i način kako se lokalna i regionalna samouprava mogu uključiti u poljoprivredu. “Nije sve u poticajima, poljoprivrednici su dobili alat kojim sami, uz pomoć lokalne i regionalne samouprave, upravljaju svojim sudbinama, imaju pozitivnije poslovanje te mogu dobro i kvalitetno živjeti od svog rada. Ovo je priča koja treba služiti na primjer svima, jer u cilj su nam zadovoljni i sretni poljoprivrednici, rekao je Tolušić.

22.05.2018. – Rakitovec – Otvorenje ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o – foto:Petra Rožić/cityportal.hr

Druga faza izgradnje ULO hladnjače započela je početkom svibnja 2017.godine. Hladnjača ima 23 komore, a ukupan kapacitet je 3 tisuće tona. “U projekt je ušlo i 8 tisuća box paleta bez kojih je nemoguće puniti ovakve komore. Nabavili smo sve potrebne linije za vanganje, pakiranje, opremanje i distribuciju voća i povrća kao i transportna sredstva, dodao je Hrvoje Bunjevac direktor Distributivnog centra te dodao kako već ove godine svojim proizvodima snabdijevaju 80 dostavnih mjesta, a dio se plasira i u KBC Zagreb.

Zahvaljujući modernoj tehnologiji, u hladnjači se smanjuje kisik te se time omogućuje dugotrajno skladištenje voća i povrća, a najveću korist od nje će svakako imati sami proizvođači. “Mi ćemo tu svoju robu skladištiti, dalje ćemo razvijati svoj biznis i saditi nove voćnjake. Hladnjača je skoro do kraja popunjena, a više od 50 posto proizvodnje već je ugovoreno za njemačko tržište. To će dati gospodarski podstreh čitavom ovom kraju, naglasio je Mario Di Giusti, upravitelj Poljoprivredne zadruge Zagrebački voćnjaci.

 

22.05.2018. – Rakitovec – Otvorenje ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o – foto:Petra Rožić/cityportal.hr

Poljoprivredna proizvodnja u Zagrebačkoj županiji tako će doseći jedan novi, europski standar. Domaći proizvođaći moći će voće i povrće plasirati na tržište cijele godine i time će izravno konkurirati trgovcima, a s druge strane potrošaći će imati kvalitetne domaće namirnice očuvane nutritivne vrijednosti.

“Stvorili smo uvjete da proizvođači ne gase svoju proizvodnju već da opstanu i šire ju dalje. Želja nam je da ovaj objekt postane regionalni centar, što znači da bi proširili i ujedinili proizvođače i izvan Zagrebačke županije, ali i da se otvori novi pogon za preradu voća kako bi se zaokružila cijela priča, rekao je župan Stjepan Kožić.

22.05.2018. – Rakitovec – Otvorenje ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o – foto:Petra Rožić/cityportal.hr

Inače, vlasnici Distributivnog centra z voće i povrće su Zagrebačka županija sa 79,99 posto vlasništva, Grad Velika Gorica s 15,60 posto i Poljoprivredna zadruga Zagrebački voćnjaci s 4,41 posto vlasništva.

“Izgradnjom ovakvog objekta i njegovom uporabom, stvara se tržišna i financijska infrastruktura koja će dati jednu dodanu vrijednost za sve proizvođače koji će plasirati svoje proizvode diljem Hrvatske. To aktivira Veliku Goricu kao jedan od najpropulzivnijih gradova, a ova radna zona u kojoj se nalazi Distributivni centar, dobit će svoj puni smisao od stvaranja nove dodane vrijednosti, do novih zapošljavanja i punjenja lokalnog, ali i državnog proračuna, istaknuo je gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić.

Gospodarstvo

Zagrebačka županija među rekorderima rasta zaposlenosti! U deset godina 46 % više zaposlenih

U samom vrhu po zaposlenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U Hrvatskoj je na kraju 2025. godine radilo gotovo 5 % više ljudi nego godinu ranije, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Među županijama koje se posebno ističu po rastu zaposlenosti je i Zagrebačka županija, koja je u posljednjih deset godina zabilježila čak 46 % više zaposlenih.

Prema podacima koje prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji bilo je zaposleno 104.608 ljudi, čime se našla među pet županija s najvećim brojem zaposlenih, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Pozitivan trend vidi se i u obrtništvu. Zagrebačka županija ima gotovo 5.800 obrtnika, što je svrstava među vodeće županije u Hrvatskoj, uz daleko veće i turistički snažne regije.

Na razini cijele države, Hrvatska je na zadnji dan 2025. imala ukupno 1.729.787 zaposlenih. To je oko 21 tisuću više nego godinu ranije, gotovo 81 tisuću više nego krajem 2023. te više od 122 tisuće u odnosu na kraj 2022. godine. Najviše ljudi zaposleno je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i obrazovanju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove podatke – evo kako se kretala zaposlenost u prosincu

Zadnji mjesec u 2025. je donio preokret na tržištu rada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, prosjek blizu 1.500 eura

Prosječna neto plaća u studenome porasla je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Imate ideju za projekt? Saznajte kako ga financirati na ovoj radionici

Objavljeno

na

Objavio/la

Razvojna agencija Grada Velike Gorice u suradnji s Nacionalnom kontaktnom točkom programa EU-a „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ poziva sve zainteresirane na interaktivnu radionicu projektnih ideja koja će se održati 11. veljače u VG Poduzetničkom inkubatoru, od 10 do 16 sati.

Radionica je prilika za sve koji žele doznati više o trenutačno otvorenim i planiranim natječajima za financiranje projekata u ovoj godini te razraditi vlastite ideje kroz praktične vježbe u grupama.

Sudjelovanje zahtijeva prethodnu prijavu, a zainteresirani se mogu prijaviti najkasnije do 9. veljače ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija u prosincu 3,3 %, najviše poskupjeli režije i restorani

Godišnji rast cijena usporen na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ilustrativna/pexels.com

U prosincu 2025. potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u prosjeku 3,3 % više nego u istom mjesecu godinu ranije, dok su u odnosu na studeni blago pale za 0,4 %, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Na razini cijele 2025. godine inflacija je u prosjeku iznosila 3,7 %.

Iako je mjesečni pad cijena donio kratko predah kućnim budžetima, godišnja slika i dalje pokazuje osjetan rast troškova života. Najveći pritisak na inflaciju dolazio je iz kategorije stanovanja, troškovi vode, struje, plina i drugih energenata porasli su za 8,4 % i dali najveći pojedinačni doprinos ukupnom rastu cijena. Značajno su poskupjeli i restorani i hoteli (7,6 %), što se osjetilo u cijenama ugostiteljskih usluga, dok su cijene u komunikacijama porasle za 5,3 %. Alkohol i duhan bili su skuplji za 4,6 %, zdravstvo za 4,3 %, a rekreacija i kultura za 3,4 %. Hrana i bezalkoholna pića porasli su za 2,8 %, što je i dalje jedan od važnijih faktora inflacije zbog velike težine te stavke u potrošačkoj košarici.

S druge strane, inflaciju su ublažili padovi cijena u prijevozu, koji je bio jeftiniji za 1,8 %, te nešto niže cijene odjeće i obuće i obrazovanja.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe unutar Europske unije, godišnja inflacija u prosincu iznosila je 3,8 %. U odnosu na studeni cijene su po toj metodologiji pale za 0,3 %, dok je prosjek za cijelu 2025. bio 4,4 %. Ukratko, kraj godine donio je blagi mjesečni pad cijena, ali režijski troškovi i uslužni sektor i dalje su ostali glavni generatori inflacije.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno