Povežite se s nama

CityLIGHTS

Pa zar i to rade vatrogasci?

Požar je bio na katu, a u prizemlju kuće u restoranu se upravo slavila djevojačka večer. Kad su došli, jedna je viknula: ‘Striperi!’ a cure su navalile na vatrogasce. Trebalo im je objasniti da su pravi vatrogasci i da neće biti skidanja!

Objavljeno

na

Kad građane pitate što rade vatrogasci, odgovor je u većini slučajeva isti – gase vatru. Poneki sugovornik se sjeti intervencija kod poplava ili spašavanja mačke sa stabla. No vatrogasci, kad govorimo o operativnom dijelu posla, interveniraju pri nesrećama u prometu, uklanjanju posljedica nevremena, sudjeluju u svim vrstama spašavanja, potragama,  itd.  Zapravo, vatrogasci rade gotovo sve za što dobiju dojavu ili zamolbu građana.

19.07.2017. Velika Gorica – Požar klima uređaja u Zagrebačkoj ulici. Foto: Čitateljica/Cityportal.hr

No u tom širokom spektru posla česte su pomalo čudne i nesvakidašnje intervencije, za koje će se obični građani upitati „Pa zar i to rade vatrogasci?“. U ovakve događaje spada spašavanje egzotičnih kućnih ljubimaca i domaćih životinja koje su se popele na visoke zgrade, stabla ili upale u bunare, jame i sl. Djeca u igri znaju zaglaviti u šahtu ili ogradi pa ih je potrebno osloboditi uz upotrebu hidrauličkih alata za spašavanje. Uklanjanje prstena s otečenog prsta još je jedna od intervencija koju rade vatrogasci.

Ovakve intervencije svakako ostaju u sjećanju vatrogascima i predmet su priča koje mladi vatrogasci slušaju kad se priključe vatrogasnim društvima.

Spašavanje životinja

Najviše neobičnih vatrogasnih intervencija povezano je sa spašavanjem životinja.

Tako je, na primjer, vatrogasac koji radi u operativnom dežurstvu JVPV Osijek, i koji je u svom radnom vijeku primio na tisuće različitih poziva,  pokleknuo pred jednim koji je glasio:

„ Iguana mi je pala s balkona zgrade na ulicu, molim vas pomozite„.

Kolega se našao u čudu, zapravo bio je siguran da je krivo razumio dojavitelja, jer se radilo o naselju u centru grada.

„Hoćete li ponoviti, molim vas, što vam je palo s balkona?„ –  reče operativni dežurni.

„Iguana„.

Kako je sve već pokrenuto oko izlaska dežurne ekipe vatrogasaca, nije više bilo vremena za dodatnu raspravu, stoga se kolega snašao i upisao u dojavnicu – „Papiga pala s balkona.“ Voditelj intervencije također se začudio kad je umjesto papige u naselju zatekao iguanu dugu 1,5 m.

Nestašni majmun

Već gotovo 30 godina, prva na listi neobičnih intervencija u Primorsko-goranskoj županiji jest ona u kojoj je glavna „zvijezda“ bio jedan nestašni majmun. Što se točno dogodilo, ispričao nam je Krunoslav Cuculić, zaposlenik JVP-a Rijeka – postaje Vežica:

“Sjećam se kao da je bilo danas. U prosincu 1988. godine dobili smo dojavu da je neki majmun viđen u krugu riječke bolnice te da je ušao na Odjel radiologije. Moj kolega vozač i ja, tada kao mladi vatrogasac, krenuli smo s „Yugićem“ na intervenciju u bolnicu. Na Odjelu radiologije bila je opća strka zbog nepozvanog „gosta“, jednog majmuna. Do našega dolaska djelatnici bolnice pokušali su ga uhvatiti, ali bezuspješno. Dežurnu je liječnicu izgrebao po rukama, a čistačicu i ugrizao pa je morala primiti injekciju tetanusa. Mi smo odmah ušli u čekaonicu u kojoj je bio zatvoren, nekako smo ga uspjeli stjerati u kut, bacili smo na njega neku plahtu i onda ga stavili u platnenu vreću, pa u još jednu, radi sigurnosti. Potom smo vreće zavezali, a „ulov“ prenijeli u naše vozilo. Na Odjelu su nam sestre u međuvremenu, u znak zahvalnosti, skuhale kavu. Međutim, prije negoli smo je uspjeli popiti, vani je opet nastala strka i vika. Majmun se, naime, uspio nekako izvući iz vreća i počeo  divljati po autu i skakati po volanu. Skučenost prostora u „Yugiću“ još ga je više razdražila, ali smo ga kolega i ja ipak uspjeli ponovno pokriti i staviti u vreće. U međuvremenu  je došao i veterinar koji mu je kroz vreću dao dvije injekcije za smirenje i odveo ga u veterinarsku stanicu. Naša je intervencija time završila, a kasnije smo doznali da se javio i vlasnik koji je došao po svojeg šestogodišnjeg ljubimca, majmuna Rezusa”, ispričao nam je Cuculić, smijući se i danas toj dogodovštini.

Foto: facebook DVD Turopolje

Na pitanje jesu li vatrogasci obučeni za takve neobične zadatke, Cuculić kaže: – Uza sve vježbe i treninge koje imamo, uz sav alat i tehniku, vatrogasna služba je takva da često moramo improvizirati, a situacije na terenu rješavamo domišljatošću, baš kao što je to bio slučaj i s „nestašnim“ Rezusom. Rješenje moramo brzo smisliti jer najčešće nema vremena za predugačke analize, razmišljanja i dvoumljenja.

31.08.2017. – Izbio požar između Petrovine i Lukavca. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Spašavaju zmije, gase plantaže marihuane

Tijekom ljeta sve učestalije postaju intervencije povezane sa zmijama. Naime, ljudi nas često zovu da im je zmija ušla u stan ili auto i traže našu pomoć. Dobro je kad ljudi paze kamo se zmija u stanu zavukla jer ako to ne znaju, mnogo duže pretražujemo stan, moramo micati namještaj pa to traje. Ljeti bude 15-ak takvih intervencija. Mi onda te zmije uhvatimo i pustimo na slobodu u prirodi, kaže Cuculić.

Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba godišnje u prosjeku odradi više od 3 000 intervencija. S obzirom na tako velik broj, za očekivati je da se tijekog radnog staža svaki vatrogasac nagledao stresnih i teških intervencija, ali srećom, i onih neobičnih pa čak i komičnih. „U neobičnim intervencijama, najčešće su one koje se tiču spašavanja životinja. Lovili smo tako iguane, lisice pa čak i majmuna koji je bio kućni ljubimac i koji je uspio vlasnicima pobjeći preko balkona i popeti se na vrh zgrade“, prisjeća se Siniša Jembrih, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba. Intervencija je uspješno okončana, a majmunčić je sretno vraćen vlasnicima.

31.08.2017. – Izbio požar između Petrovine i Lukavca. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Ponekad su u svojim spašavanjima vatrogasci nailazili i na kriminalne radnje. Primjerice, kod velikog požara u tvornici „Sljeme“ 2012. godine naišli su na plantažu marihuane. Nakon što su ugasili požar, pozvali su policiju. Jedna od veselijih intervencija bila je i ona kada su vatrogasci došli gasiti požar iznad restorana u Tkalčićevoj. Požar je bio na katu, a u prizemlju kuće u restoranu se upravo slavila djevojačka večer. Kad su došli, jedna je viknula: ‘Striperi!’ a cure su navalile na vatrogasce. Trebalo im je objasniti da su pravi vatrogasci i da neće biti skidanja.

„Sve su ove intervencije od vatrogasaca zahtijevale koncentarciju i prisebnost. No u konačnici, upravo ovakve intervencije rado pamtimo i rado ih se u razgovorima prisjećamo. A najsretniji smo onda kada znamo da smo spasili nečiji život ili imovinu.“

31.08.2017. – Izbio požar između Petrovine i Lukavca. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Vatrogasni je posao jako stresan, a neobične vatrogasne intervencije traže dodatnu spretnost i umješnost vatrogasaca u spašavanju. S druge strane, upravo te neobične vatrogasne intervencije su one koje se još danima, pa i godinama prepričavaju među kolegama u postrojbi. A smijeh je, kao što je i poznato, najbolji lijek za stres.

Nazovi 193 za hvatanje golubova?!

Među najneobičnije intervencije, odnosno pozive upućene vatrogascima spada i onaj koji su primili vežički vatrogasci, a od njih je zatraženo, ni manje ni više, nego hvatanje ptica – točnije golubova! Naime, prilikom otvorenja nekog vrtića u gradu, u sklopu protokola pušteni su golubovi iz kaveza. No, ti su golubovi, umjesto da se vrate u kavez, odletjeli na vrh obližnjeg drva. Organizatori su odmah pozvali vatrogasce koji su se, iako u velikom čudu, uputili na intervenciju. Međutim, kada su došli do stabla s golubovima i digli ljestve u visine, do krošnje, naravno da su golubovi odletjeli na drugo drvo. Za „gledatelje“ na zemlji to je bilo jako smiješno. Iako su pokazali mnogo dobre volje, vatrogasci su morali priznati „poraz“ te se neobavljena posla vratiti u postaju. Nasreću, nešto kasnije golubovi su se sami vratili u kavez.

CityLIGHTS

FOTO Besplatni pregledi i poruke podrške: Velika Gorica obilježila Dan hitne medicine

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

U Velikoj Gorici danas je obilježen Nacionalni dan hitne medicinske službe, uz preventivnu akciju tijekom koje su građani mogli besplatno provjeriti osnovne zdravstvene pokazatelje i dobiti savjete liječnika.

Program se održavao od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Ulici Matice hrvatske 5, gdje su zainteresirani imali priliku izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu šećera i lipida u krvi te zasićenost kisikom. Na temelju dobivenih rezultata, građanima su bili dostupni i individualni liječnički savjeti.

Velik odaziv građana na preventivnu akciju

Među onima koji su iskoristili priliku za pregled bila je i Mara koja kaže: „Došla sam, pročitala sam na portalu, da se danas može provjeriti tlak i šećer. Odlučila sam provjeriti svoje stanje. Podržavam djelatnike i sretan im njihov dan!“ Sličan razlog dolaska imala je i Marica: „Tu sam zato jer imam povišenu masnoću pa da si izmjerim. Djelatnicima sve najbolje i svaka im čast na njihovom radu.“

Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu kako je riječ o dijelu šireg ciklusa proljetnih preventivnih aktivnosti koje se provode u devet gradova s naglaskom na rano otkrivanje i prevenciju kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar zahvalio je djelatnicima hitne službe na njihovom radu: „Jedno veliko hvala svim djelatnicima Hitne medicinske službe i u ime cijele zajednice naših sugrađanki i sugrađana, čestitamo im njihov dan! Želio bih istaknuti važnost i bitnost njihovog djelovanja, njihovih postupaka koji su onda kada nam je najpotrebnije, najbitniji. Njihova stručnost, njihov entuzijazam i njihovo djelovanje je spasilo toliko života na području našeg grada.“

Kontinuirana ulaganja i razvoj sustava

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec također je čestitao djelatnicima njihov dan, istaknuvši njihovu ulogu u sustavu: „Danas imamo Nacionalni dan Hitne medicinske službe na razini Republike Hrvatske. Svim našim vrijednim djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, čestitam njihov dan. Zahvaljujem im se na doprinosu koji daju, na tome što su profesionalni, što su požrtvovani i što su uvijek tu kada naši žitelji i naši građani trebaju njihovu pomoć“

Govoreći o ulaganjima u sustav, Kolarec je naglasio: „Zagrebačka županija zna da je prijeko potrebno svake godine obnavljati vozni park. Prije svega, da imaju kvalitetna vozila, da imaju sigurna vozila, da imaju opremljena vozila. U tu svrhu smo ove godine osigurali 900 tisuća eura kako bi mogli kupiti jedanaest vozila.“

Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak pridružila se čestitkama: „Pridružujem se čestitkama svim hitnjacima koji 365 dana u godini 24 sata brinu o našim hitnim stanjima i spašavaju mnoge živote. Zahvaljujem se na njihovom radu i požrtvovnosti.“ Dodatno je istaknula i proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav: „Kako je već i prije rekao zamjenik, gotovo 1,9 milijuna eura osigurano je u proračunu Zagrebačke županije. Prije svega vodimo jako računa o nabavi automobila za hitnu medicinu, ali i za dijalizu, za sanitet. I što reći, evo, puno hrabrosti i sreće, mi smo tu da osiguramo novce, mislim da Zavod radi stabilno. Možemo jedino pozvati na razumijevanje i jednu komunikaciju koju moramo ipak u današnje vrijeme malo na višu razinu dignuti. Rade vrlo stresan i odgovoran posao i moramo im biti podrška u tome.“

Osim preventivnih pregleda, događanje je imalo i edukativnu komponentu, s ciljem približavanja rada hitne medicinske službe građanima te jačanja suradnje s lokalnom zajednicom. Djelatnici su pritom predstavljeni kao ključna karika u sustavu zbrinjavanja hitnih pacijenata.

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja, a proglasio ga je Hrvatski sabor 2013. godine, čime se Hrvatska pridružila državama koje nastoje dodatno istaknuti važnost i ulogu hitne medicine u zdravstvenom sustavu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Mladi kuhari u Velikoj Gorici pripremili jela s autohtonim sastojcima Zagrebačke županije

Natjecanje u sklopu Hrvatskog kuharskog kupa okupilo je kuhare do 35 godina, a pripremljeno je i 100 obroka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

U Velikoj Gorici je danas održano treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa, koje je organizirano u suradnji s Hrvatskim kuharskim savezom, Gradom Velika Gorica i Srednjom strukovnom školom Velika Gorica.

Natjecanje je okupilo mlade kuhare do 35 godina, a naglasak je bio na korištenju autohtonih namirnica, očuvanju kulinarske baštine te održivim praksama u gastronomiji. Sudionici su pripremali jela koristeći proizvode karakteristične za Zagrebačku županiju, među kojima su bili i turopoljski tartufi s ciljem promocije lokalnih resursa i tradicije.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Erich Glavica istaknuo je kako je Hrvatski kuharski kup projekt koji se provodi diljem zemlje s jednim jasnim ciljem.

“Ovo je aktivnost koju provodimo po cijeloj Hrvatskoj i jako smo sretni da su nas ugostili u Velikoj Gorici. Upravo naš cilj je naći mlade talente. Imamo profesionalne kuhare koji se već natječu, ali volimo uključiti mlade, dati im zadane teme i raditi s njima da vidimo tko od njih ima potencijala te ih uvježbamo kako bismo ih vodili na olimpijade i svjetska prvenstva”, rekao je Glavica

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Tijekom natjecanja pripremljeno je 100 obroka namijenjenih učenicima Srednje strukovne škole Velika Gorica. Time je mladim kuharima omogućeno da predstave svoju kreativnost, ali i približe lokalnu gastronomiju mlađoj populaciji.

Program je započeo u 9 sati svečanim otvorenjem Kupa uz gradonačelnika Velike Gorice Krešimira Ačkara.

“Iznimno mi je drago da se 10 mladih kuhara našlo na ovom 3. kolu natjecanja kuhara na nacionalnom nivou. Ono što me posebno veseli je da ih čak osam dolazi iz Velike Gorice, što nam garantira gastronomsku budućnost na zadovoljstvo svih nas krajnjih korisnika”, rekao je Ačkar.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Dodao je kako je posebno važno da mladi kuhari kroz ovakva natjecanja stječu nova znanja i vještine, te se upoznaju s lokalnim autohtonim proizvodima.

“Sretni smo što će implementirati neke naše gastronomske autohtone oblike kao što su turopoljski tartufi i samim time gastronomija će u budućnosti biti, u našem gradu, na jednoj zavidnoj razini kakva do sada i nije bila”.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Nakon toga, krenula je priprema jela koju su izvodili mladi kuhari, a posjetitelji su imali mogućnost pratiti cijeli proces.

“Bio sam u kuhinji i tamo je jedna vrlo profesionalna atmosfera i jako je zanimljivo za mlade ljude koliko su predani tome, koliko su se posvetili svakom detalju koji čini razliku. Zanima me gdje će ti mladi biti za četiri godine i kakvi će to stručnjaci biti”, naglasio je gradonačelnik.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

U poslijepodnevnom dijelu programa održan je edukativni segment posvećen turopoljskom škrletu. U sklopu njega održano je predavanje o sljubljivanju pjenušaca Zagrebačke županije s jelima, kao i predstavljanje povijesti i značaja turopoljskog škrleta.

Predsjednik Hrvatskog Sommelier kluba Darko Lugarić naglasio je kako je cilj edukacije podizanje razine gastronomije kroz povezivanje hrane i vina, osobito kod mladih

“Hrvatski Sommelier Klub i Hrvatsko-bugarski savez djeluju u jednom zajedničkom cilju, a to je podignuti gastronomiju na jedan viši nivo. Hranu uvijek prati dobro vino. Misija je danas upoznati mlade učenike koliko su hrana i vino partnerski povezani”, rekao je Lugarić.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Dodao je kako gastronomija ne završava samo na tanjuru.

“Nije uvijek najvažnije napraviti samo jedan tanjur i tu priča staje, već je otvorena za jedan drugi segment, a to je nadopuna pićem, to jest vinom. Mi smo na kraju vinska zemlja, turistička zemlja koja jednom tako cjelovitom proizvodu daje odgovarajuću težinu”, zaključio je.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VE-GO-RA otkriva kako do HZZ potpore za samozapošljavanje

Prijave na mjeru otvorene su do 30. rujna 2026. godine, odnosno do iskorištenja predviđenih sredstava.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Anna Shvets/Pexels

Hrvatski zavod za zapošljavanje i dalje provodi mjere poticanja samozapošljavanja, a u 2026. godini iznosi potpora kreću se od 7.000 do 20.000 eura, ovisno o vrsti poslovnog subjekta i karakteru projekta. Upravo o tim mogućnostima i uvjetima bit će riječi na radionici koju organizira Razvojna agencija VE-GO-RA u Velikoj Gorici.

Edukativni susret zakazan je za 6. svibnja 2026. godine, od 16:00 do 18:00 sati, u Poduzetničkom inkubatoru. Radionicu vodi Josipa Matić iz VE-GO-RA-e, a fokus će biti na praktičnim koracima potrebnima za prijavu na mjeru samozapošljavanja.

Sudionicima će biti objašnjeno kako izgleda postupak prijave, što je ključno u izradi poslovnog plana te koji se uvjeti moraju ispuniti prije ulaska u vlastiti poslovni projekt. Predviđen je i prostor za individualna pitanja vezana uz konkretne poslovne ideje.

Program je namijenjen širokom krugu zainteresiranih – od nezaposlenih osoba koje tek razmatraju pokretanje vlastitog posla, preko onih koji su već u fazi razvoja poduzetničke ideje pa sve do mladih koji završavaju obrazovanje i razmišljaju o ulasku u poduzetništvo. Obuhvaća i osobe koje planiraju promjenu karijere i žele započeti samostalnu djelatnost.

U okviru HZZ mjere, najveći iznos potpore od 20.000 eura odnosi se na projekte u zelenim i digitalnim djelatnostima, dok se do 15.000 eura može ostvariti za ostale poslovne oblike. Za paušalne obrte predviđena je potpora do 7.000 eura.

Pravo na korištenje mjere imaju osobe koje su prijavljene na HZZ kao nezaposlene, koje prethodno nisu koristile ovu vrstu potpore te koje u posljednje dvije godine nisu imale aktivno poslovanje.

Prijave na mjeru otvorene su do 30. rujna 2026. godine, odnosno do iskorištenja predviđenih sredstava.

Prijavite se za VE-GO-RA radionicu ovdje.

Za detaljne informacije posjetite službenu stranicu mjera zapošljavanja ovdje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica priprema obilježavanje Dana branitelja: dogovorene ključne aktivnosti

Obilježavanje će obuhvatiti svetu misu, polaganje vijenaca i paljenje svijeća, dok je za kraj predviđeno i zajedničko druženje branitelja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Velika Gorica

Dan branitelja grada Velike Gorice i ove će se godine obilježiti 10. svibnja, na datum koji podsjeća na 1991. godinu i početak organiziranog naoružavanja Narodne zaštite.

Tim povodom Grad priprema program kojim će se odati počast svim poginulim, nestalim, ranjenim i preminulim hrvatskim braniteljima, ali i iskazati zahvalnost svima koji su sudjelovali u obrani grada i države.

Kako bi se usuglasili detalji obilježavanja, u Gradskoj upravi održan je koordinacijski sastanak s predstavnicima braniteljskih udruga koje djeluju na području Velike Gorice. Riječ je o udrugama koje i danas aktivno čuvaju uspomenu na razdoblje Domovinskog rata, a sastanak je vodio zamjenik gradonačelnika Neven Karas.

Prema dogovorenom programu, obilježavanje će obuhvatiti svetu misu, polaganje vijenaca i paljenje svijeća, dok je za kraj predviđeno i zajedničko druženje branitelja u Društvenom domu Pleso.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Lukas ostvario izviđački san: na Jurjevo postao poletarac

Zakletva i obećanja se polažu uvijek za svečanije prigode kada je više djece iz Udruge tamo jer to djeci ostaje zauvijek u sjećanju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turopoljska udruga skauta "TuR"

Na središnjoj proslavi Turopoljskog Jurjeva, održanoj u nedjelju 26. travnja, izviđački pokret u Velikoj Gorici dobio je nove najmlađe članove – među njima i Lukasa Kotromana Sliška, koji je položio obećanje i postao poletarac.

Izviđački odred „Tur“ osnovan je još 1992. godine, u jeku Domovinskog rata, s ciljem da djeci čiji su roditelji bili na bojišnici omogući strukturirane aktivnosti, druženje i boravak u prirodi gdje god je to bilo moguće. Tijekom godina odred je prerastao u Turopoljsku udrugu skauta „TUR“, kako danas djeluje.

U fokusu rada udruge nalaze se zaštita okoliša, boravak u prirodi te suradnja s lokalnom zajednicom – gradskim institucijama, ustanovama i drugim udrugama. Kroz izviđački program djecu i mlade potiče se na razvoj fizičkih, društvenih i emocionalnih vještina, ali i na odgovornost prema zajednici i prirodi. Skautske aktivnosti većinom se odvijaju na otvorenom i uključuju kretanje, igru, natjecanja i učenje kroz praktičan rad. Višednevni boravci u prirodi dodatno uključuju sportske i rekreativne sadržaje, od jutarnje gimnastike do organiziranih natjecanja koja testiraju spretnost, brzinu i snalažljivost.

Poseban naglasak stavlja se i na očuvanje lokalne tradicije. Članovi udruge već deset godina sudjeluju u manifestaciji „Turopoljsko Jurjevo“, koja je proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske. U sklopu obilježavanja, skauti redovito sudjeluju u izradi Jurjevskog krijesa u Velikoj Gorici. Svečanost na Jurjevo bila je prilika da Lukas i službeno postane dio te zajednice. Njegovo obećanje glasi:

„Obećavam da ću
Biti dobar poletarac
Voljeti svoju Domovinu,
Poštivati svoju i vjeru drugih ljudi,
Učiti i poštovati Izviđačke zakone.“

Nakon ceremonije Lukas je izjavio da je „jako sretan i ponosan“, dodajući kako mu znači što su u Udruzi prepoznali njegov trud, zalaganje i redovite dolaske.

Uz njega, izviđačke zavjete  položilo je još troje djece, dva dječaka i jedna djevojčica, a predsjednik udruge Alen Konjević naglasio je važnost ovakvih trenutaka: „Zavjeti i obećanja se polažu uvijek za svečanije prigode kada je više djece iz Udruge tamo jer to djeci ostaje zauvijek u sjećanju. Posebnost ove priče je u tome što se zapravo Sveti Juraj u skautskom pokretu slavi kao zaštitnik.“

Prvi koraci su napravljeni, a pred mladim članovima sada su brojna nova iskustva koja će ih oblikovati kroz boravak u prirodi, timski rad i osobni razvoj.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno