Povežite se s nama

Gospodarstvo

Vlado Mikulčić dobitnik nagrade “Zlatne ruke”

Objavljeno

na

Hrvatska obrtnička komora u znak održavanja obnoviteljske Skupštine 1. srpnja 1994. godine, svečanom Akademijom obilježila je svoj dan. Pokrovitelj svečanosti bila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, koja je svojim prisustvom uveličala taj važan dan za hrvatske obrtnike.

„ Kroz zajedništvo s drugim komorama i udruženjima obrtnika neophodno je da ustrajete u zaštiti svih svojih prava i interesa. Ustrajte na poticajnom zakonodavnom okviru, uklanjaju administrativnih i birokratskih prepreka, motivirajućoj poreznoj politici, na dosljednoj primjeni zakona o rokovima plaćanja, tražite širi prostor za razvoj, stvaranje i zapošljavanje, ne dajte da se zanemaruje vaša uloga u gospodarskom i općem društvenom pogledu, posebno u obrazovanju za obrtnička zanimanja koja mladima osigurava osposobljavanje za samostalan rad i brže uključivanje u svijet rada. – poručila je predsjednica.Hok_akademija_2015 (251)

Obrtnicima nikada nije bilo lako. I dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju nije se ništa puno promijenilo te još uvijek postoje mnogi problemi. „Novac nam treba sada i tu je najveći problem. – istaknuo je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Da je kriza uzela danak obrtništvu, od njenog početka do danas je zatvoreno više od 20 tisuća obrta, dok je nepovratno izgubljeno 50 tisuća radnih mjesta.

Akademija je ujedno bila i prilika najzaslužnijim obrtnicima, koji su svojom aktivnošću dali izniman doprinos razvoju obrta i obrtničkih institucija, dodijeliti najviša priznanja HOK-a „Zlatne ruke“. Među nagrađenima je i velikogorički obrtnik, ujedno i predsjednik Udruženja obrtnika Velike Gorice, Vlado Mikulčić. „Ovo priznanje mnogo mi znači. To je priznanje i potvrdamog dugogodišnjeg rada u obrtništvu i u tijelima komorskog sustava HOK-a.“Mikulčić je obrtnik već punih 25 godina i vlasnik je obrta „Mikel-servis“, a priznanje je dobioza postignutu visoku razinu usluga i značajan doprinos unapređenju strukovnog obrazovanja. Tijekom proteklih godina, imao je više od 30 naučnika koji su se izučili za zanimanje elektroničar – mehaničar.mIKEL

Stanje u obrtništvu u Velikoj Gorici je isto kao i u svim gradovima diljem Lijepe naše. – napomenuo jeMikulčić dodavši kako je nekada u Velikoj Gorici bilo više od 1 700 obrta dok ih je danas 1280. Trend zatvaranja obrta se nastavlja, iako se prošle godine otvorilo onoliko obrta koliko ih se zatvorilo. U prvom polugodištu 2015.godine, zatvorilo se stotinjak obrta. – doznali smo od Mikulčića. „Moramo biti optimisti i nadati se da će se taj trend zaustaviti. – dodao je.

U okviru Akademije promovirani su i novi majstorice i majstori, njih 1.205, koji su položili majstorske ispite u proteklih godinu dana. Također, Ministarstvo poduzetništva i obrta dodijelilo je i nagradu „Šegrt Hlapić“ najboljoj školi, najboljem mentoru i najboljem učeniku strukovne škole.

„Ovo je ujedno bila prilika da zahvalimo onima koji su učinili puno za obrtništvo, ali je i prilika da pošaljemo poruku onima koji sada vladaju i koji će u budućnosti željeti vladati da razmišljaju o nama obrtnicima, o malim ljudima. – poručio je na kraju Ranogajec.Nagrade

(Foto: zagrebacka-zupanija.hr/HOK)

Gospodarstvo

FOTO Velika Gorica spremna za 24. Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

Uvertira za tradicionalnu manifestaciju 24. Gastro Turopolja počela je već sa Gastro tjednom u velikogoričkim restoranima (od 03. do 12. listopada 2025.), a danas (petak, 10.10.2025.) Gastro je otvoren i u Parku Plemenite općine turopoljske.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U Centru za posjetitelje Turističke zajednice Velike Gorice (TZVG) otvoren je 4. festival ekološke poljoprivrede Zagrebačke županije, koji okuplja brojne OPG-ove i male proizvođače. Na otvorenju su govorili Dario Frangen, predsjednik Udruge Z – EKO, Maja Toth, direktorica TZVG-a i izaslanica gradonačelnika Krešimira Ačkara i Gordana Županac, pročelnica odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije. Posluženi su i eko kokteli te eko proizvodi.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U Parku se paralelno održavaju 15. festival pčelarstva Zagrebačke županije i 22. izložba meda s ocjenjivanjem te 7. Gospodarski sajam, na kojima posjetitelji mogu upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda – od meda, džemova i čajeva do prirodne kozmetike i rukotvorina.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Edukativni dio petka donosi i predavanje u organizaciji Razvojne agencije VE-GO-RA pod nazivom ”Putopis turopoljske namirnice – lokalno, svježe i bez otpada”. Tema predavanja su održiva potrošnja i važnost lokalne hrane.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Podaci Eurostata – Hrvati plaćaju skuplje namirnice, ali troše manje na energente

Inflacija bi prema analitičarima mogla usporiti do kraja godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Jakub Zerdzicki/pexels.com

Hrana u Hrvatskoj u prosjeku je 3,7 % skuplja nego u Europskoj uniji, pokazuju podaci Eurostata. Iako su 2021. cijene hrane i bezalkoholnih pića bile 5 % niže od europskog prosjeka, u međuvremenu je došlo do porasta koji Hrvatsku sada svrstava među skuplje članice Unije, prenosi Poslovni.hr. Niže cijene hrane bilježe zemlje poput Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske i Slovenije.

Suprotan trend bilježe energenti. Cijene energije za kućanstva u Hrvatskoj lani su bile na 55 % prosjeka Europske unije, što znači da su bile oko 45 % niže od prosjeka. I nakon novog, postupnog smanjenja državnih subvencija, energenti bi trebali ostati približno 40 % ispod razine cijena u Uniji.

Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,1 % prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, odnosno 4,6 % prema harmoniziranom indeksu koji se koristi u usporedbama unutar EU. Prosječna inflacija u Europskoj uniji u istom je razdoblju bila 2 %. Glavni pokretači rasta cijena u Hrvatskoj ostaju hrana i usluge, koje zajedno čine oko 90 % ukupnog povećanja troškova života.

Analitičari očekuju da bi u posljednjem kvartalu godine inflacija mogla usporiti zbog učinka tzv. baznog razdoblja i slabije domaće potražnje. Dodatno, značajna konvergencija cijena prema europskom prosjeku u proteklim godinama mogla bi ublažiti daljnje pritiske na rast.

Uz hranu, skuplje su i druge kategorije potrošnje. Potrošačka elektronika u Hrvatskoj stoji 10,7 % više od prosjeka EU, a komunikacijske usluge 11 % više. Restorani i hoteli cjenovno su još nešto ispod prosjeka Unije, ali se posljednjih godina brzo približavaju toj razini i sada zaostaju tek četiri do 5 %.

Cijene energenata na tržištu već neko vrijeme pokazuju stabilizaciju, a postupno ukidanje državnih potpora provodit će se u dva koraka – prvi počinje sada, a učinak će se vidjeti krajem godine. Vlada i dalje zadržava mjere za najranjivije skupine, dok se za ostala kućanstva očekuje blago povećanje računa za struju i plin. U tri godine iznadprosječne inflacije Hrvatska je došla na 76,3 % prosjeka EU po općoj razini cijena dobara i usluga za potrošnju kućanstava, dok je 2021. bila na oko 71 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnička komora Zagreb nagradila najbolje obrtnike! “Nema gospodarstva bez jakog obrtništva”

Obrtništvo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nastavlja rasti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Obrtnička komora Zagreb obilježila je svoj Dan dodjelom priznanja obrtnicima s područja Zagreba i Zagrebačke županije te institucijama i pojedincima koji doprinose razvoju obrtništva. Najvišu nagradu “Zlatna statua” dobio je Rajko Tomić, vlasnik obrta EMP USLUGE iz Udruženja obrtnika Ivanić-Grad. Svečanost su pratili predstavnici lokalne i državne vlasti, uključujući zamjenika župana Ervina Kolareca i državnog tajnika Ivu Milatića.

Kolarec je istaknuo iznimne rezultate obrtnika. “Zagrebačka županija značajna sredstva može ulagati u infrastrukturu, zdravstvo, poljoprivredu, školstvo i društvo općenito, ali i dio toga vratiti poduzetnicima kroz bespovratne potpore i ulaganje u poduzetničke zone”.

Foto: Zagrebačka županija

Uz “Zlatnu statuu”, dodijeljene su i druge nagrade. “Zlatnu plaketu” dobio je Boris Mužek (UO Velika Gorica), dok je nagrada “Zlatni krug” pripala Gradu Ivanić-Gradu, Ankici Torbar (UO Jastrebarsko) i Dariu Frangenu (UO Velika Gorica). Obrtnici Josip Badrov, Božica Predavec i Bruno Kovačić nagrađeni su “Zlatnom diplomom”, a “Srebrnom diplomom” pohvaljeni su Ivo Kesedžić, Anica Vrbnjak, Sanja Kozlina, Ivica Panjkrc, Damir Pustaj i Željkica Mirt.

Mladi obrtnici koji pokazuju potencijal za daljnji razvoj obrtničkog sektora, Klara Mandić, Matea Mesić i Marko Antolković, primili su priznanje “Mladi obrtnik”. Obrtu “Izletište Suhina” dodijeljeno je priznanje “Najstariji obrt” za dugogodišnje uspješno poslovanje, dok su Matea Bilić i Gojko Jelača prepoznati kao “žena obrtnica” i “obrtnik branitelj”.

Foto: Zagrebačka županija

“Obrtništvo ima budućnost, drago mi je da mladi i djeca vide svoje buduće zanimanje upravo u obrtima. U društvu se danas jasno vidi kako nije sramota raditi obrtničke poslove i da se isplati živjeti od rada vlastitih ruku”, rekao je predsjednik OKZ-a, Antun Trojnar.

Državni tajnik Milatić podsjetio je da u Hrvatskoj trenutno djeluje oko 132 tisuće obrta te istaknuo važnost stipendija i podrške mladim obrtnicima. “Nema gospodarstva bez jakog obrtništva”, zaključio je.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Prvi u Hrvatskoj: VS centar Štarkelj otvorio prodajni salon Jawa motocikala!

U multifunkcionalnom prostoru od 900 m² donosi dio gotovo stoljetne tradicije i strasti brenda Jawa u Hrvatsku

Objavljeno

na

VS centar Štarkelj otvorio je vrata modernog, multifunkcionalanog prostora na 900 m², u kojem je smješten prvi prodajni salon Jawa motocikala u Hrvatskoj veličine 60 m², a čime je postao ekskluzivni uvoznik i predstavnik Jawa motocikala za Hrvatsku.

Na adresi Jankovićeva ulica 26 u Mičevcu u ponudi je 8 modela, među kojima se posebno ističu:

  • Perak i Bobber, namijenjeni mlađim generacijama vozača
  • Jawa 350 CL, pravi klasik i hommage nekadašnjoj legendi
  • te Jawa 400 Geeny, moderan urbani naked

Motocikli Jawa predstavljaju povijest koja traje gotovo stotinu godina, o tradiciji koja je oblikovala generacije vozača, i o legendi koja je uvijek bila simbol slobode, izdržljivosti i duha avanture.

Svečanom otvorenju prisustvovali su Milan Prochazka, komercijalni direktor za prodaju Jawa motora za EU, Sanja Erbida i Stevica Lukić, predstavnici Jawe za Sloveniju, kao i Neven Karas zamjenik gradonačelnika Grada Velike Gorice, te direktor i vlasnik VS-centra Štarkelj  – Fran Štarkelj.

„VS- centru Štarkelj izuzetna je čast što može tu legendu dovesti ovdje, u Hrvatsku. Biti ekskluzivni uvoznik znači veliku odgovornost, ali i ogromnu priliku – da spojimo bogatu tradiciju marke Jawa s ljubavlju i strašću koju hrvatski motoristi već dugo gaje prema vožnji i slobodi.“– ističu iz VS centra Štarkelj čija vizija nije samo prodavati motocikle, već i graditi zajednicu.

„Stojimo na početku jednog novog puta. I taj put ne gradimo sami već uz pomoć  partnera, prijatelja, vjernih suradnika i, naravno, kupaca i korisnika– ljudi zbog kojih sve ovo i radimo. Želimo da ovaj prodajni centar postane mjesto susreta – mjesto gdje ćete pronaći ne samo motore, već i prijatelje, savjete, podršku i inspiraciju za nove avanture. Želimo biti dio priče na dva kotača.„ – poručio je vlasnik Fran Štarkelj.

Inače, Marka Jawa postoji od  1929. godine, kada je malo tko mogao predvidjeti da će ta marka ostaviti toliko dubok trag u svijetu motociklizma. Jawa je osvojila srca milijuna vozača širom svijeta – od Europe pa sve do Azije, Afrike i Južne Amerike.

Kada vozite Jawu, ne vozite samo stroj. Vozite strast, slobodu i san – vozite  tradiciju dugu gotovo jedno stoljeće.

Jawa u Hrvatskoj je sinonim za kvalitetu, pouzdanost i užitak vožnje, koju krasi provjerena tehnologija, povoljne i pristupačne cijene te dvogodišnje jamstvo, što ove motocikle čini izuzetno atraktivnim izborom za hrvatsko tržište.

To su motorkotači koji pričaju priče: o putovanjima, o slobodi, o prijateljstvu, i o nezaboravnim trenucima na cesti…a od sada ih možete naći u neposrednoj blizini Velike Gorice, na dohvat ruke, za sve željne posebnog doživljaja vožnje ove legende na dva kotača.

FOTO: VS Centar Štarkelj

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Cijena rada raste diljem EU! Hrvatska iznad prosjeka, Francuska na začelju

Cijena rada u Hrvatskoj u godinu dana skočila je za 9 %, više od prosjeka Europske unije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U razdoblju od ljeta 2024. do ljeta 2025. sat rada poskupio je u svakoj državi članici Europske unije. Prema podacima Eurostata, rast je posebno snažan u istočnom dijelu kontinenta, dok su najveće ekonomije zabilježile skromne pomake. Kako prenosi Poslovni.hr, Hrvatska je s povećanjem od 9 % iznad europskog prosjeka, koji iznosi 4,1 %.

Predvodnica rasta je Bugarska, gdje je cijena sata rada skočila za 13,4 %. Slijede Mađarska s 11 % i Rumunjska s 10,4 %, a dvoznamenkasti rast bilježe i Estonija (10,3 %) te Grčka (10,1 %). U istu skupinu s visokim rastom ulazi i Hrvatska, pod ruku s Poljskom (9,5 %), Litvom (9,4 %) i Slovačkom (9,1 %).

S druge strane, zapadne zemlje bilježe daleko skromnije rezultate. Njemačka je imala rast od 3,8 %, Italija i Španjolska po 3,4 %, a Francuska je završila na dnu ljestvice sa samo 1,4 %.

Sat rada u Hrvatskoj poskupljuje znatno brže od europskog prosjeka, a zemlja se u ovom pogledu svrstava uz bok istočnim susjedima koji bilježe veće pomake od svojih zapadnih partnera.

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno