Velikogorička Razvojna agencija VEGORA održala je svečanu konferenciju u VG Poduzetničkom inkubatoru u povodu 10. godina rada. Ravnateljica Mateja Kalisar istaknula je kako je ova institucija danas mnogo više nego je to pisalo u osnivačkim aktima.

–Kada je agencija osnovana imala je za cilj biti pokretač razvoja, partner poduzetnicima, saveznik idejama, motor promjenama. Tijekom deset godina rada postali smo mjesto gdje ideje dobivaju oblik, gdje se znanje pretače u konkretne projekte i gdje se i najmanja poduzetnička inicijativa shvaća ozbiljno – istaknula je u svojem govoru Kalisar.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Iza VEGORA-e su deseci uspješno provedenih projekata, od infrastrukturnih ulaganja do edukacija, od potpora malim poduzetnicima do privlačenja investicija koje su mijenjale gospodarsku sliku Velike gorice.

–Gledano u brojevima to su milijuni eura koji su ušli u naš grad iz europskih i nacionalnih fondova, ali i nova radna mjesta i nova partnerstva, odnosno konkretne koristi koje se danas vide na našim ulicama, poduzećima i gradilištima. Naš tim predano godinama radi na tome. To su ljudi koji su i nakon radnog vremena ostajali dovršavati projekte radi odgovornosti prema zajednici u kojoj žive. Zahvaljujem i Gradu Velikoj Gorici i gradonačelniku Ačkaru na kontinuiranoj podršci i razumijevanju da rezultati ne dolaze preko noći, dolaze iz strateških odluka i povjerenja – dodala je ravnateljica.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Gradonačelnik Krešimir Ačkar u svojem se govoru prisjetio početaka VEGORE, kada je on obavljao dužnost gradskog vijećnika, a kada se donosila odluka o osnivanju na koju su svi bili skeptični radi postojećeg gradskog Odjela za EU fondove.

–Kada pogledam u retrovizor, kako se kaže, prisjećam se tih upitnika iznad glava vijećnika. No, ova je institucija ispunila sva očekivanja, pa čak ih i nadmašila. Dala je dodanu vrijednost i komponentu koja čini razliku između prosječnoga grada i modernoga koji može, uz sve funkcije koje su primarno u jedinicama lokalne samouprave, napraviti iskorak koji dokazuje i činjenica da je danas Velika Gorica jedan od najpoželjnijih gradova u Hrvatskoj – naglasio je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Spomenuo je razvoj i širenje poslovnih zona u kojima posluju brojni poslovni subjekti koji pune gradski proračun, a ta sredstva tada Grad ulaže u brojne projekte i aktivnosti zajednice.

Novinar i komunikacijski stručnjak Saša Ćeramilac moderirao je panel razgovor s pet poduzetnika, korisnika različitih programa Agencije, koji su kroz vlastite priče opisali stvarni učinak lokalne podrške. Tomislav Prahir iz poznate zlatarske kuće Prahir govorio je o spoju tradicije i inovacije te istaknuo koliko je važno imati partnere koji razumiju potrebe obiteljskih biznisa. Anita Medved iz tvrtke Medved metali upozorila je na izazove pronalaska kvalificirane radne snage i važnost edukacija koje Agencija redovito provodi. Kornela Paunović, vlasnica ABC Solutions i osnivačica ABC Edukacija, opisala je iskustva rada s novim poduzetnicima i istaknula kako se poduzetnička klima u Velikoj Gorici značajno promijenila u posljednjem desetljeću. Maks Udov, direktor tvrtke Herbafertil, govorio je o važnosti održivih rješenja u poljoprivredi, a Marijana Peher iz OPG-a Jadranko Peher o izazovima obiteljskih gospodarstava i značaju lokalne podrške u svakodnevnom poslovanju.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

VG Business Forum nagradio najbolje lokalne poduzetnike

Završni dio konferencije bio je posvećen dodjeli nagrada VG Business Foruma gospodarstvenicima i projektima koji su prošle godine ostavili snažan trag u lokalnom ekonomskom životu.

–Osnovali smo VG Business Forum kako bismo poput VEGORE bili još jedan kotač u mehanizmu gospodarskog razvoja grada, u vidu platforme koja će omogućiti jednostavniju komunikaciju među goričkim poduzetnicima ali isto tako prema županijskoj i gradskoj upravi te prema državnoj razini. Također, platforma je način da brže i lakše zajednički rješavamo poduzetničke izazove – poručio je Renato Ivanuš, pokretač platforme.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Tako je titulu “Poduzetničke nade” ponio je Toni Lončar, osnivač i direktor tvrtke Minergy d.o.o., koji je nagrađen za uspješno pokretanje tvrtke i izraženu poduzetničku zrelost već u ranim fazama razvoja poslovanja.

Za gospodarski projekt godine nagrađena je tvrtka ALTPRO d.o.o., za otvaranje novog pogona u Velikoj Gorici, čime je osnažena lokalna proizvodna scena, a istovremeno potvrđena atraktivnost grada za ozbiljne investicije. Nagradu je u ime tvrtke primio Zvonimir Viduka, predsjednik Uprave.

Priznanje za gospodarstvenicu godine pripalo je Ivani Bakunić, za razvoj i pozicioniranje Meridian 16 Business Parka kao prve eko-industrijske zone u Hrvatskoj.

Nagradu za gospodarstvenika godine, dobila su braća Tomislav i Hrvoje Prahir, za širenje obiteljskog brenda Prahir d.o.o. iz Velike Gorice na nacionalnu razinu.

FOTO GALERIJA:

U posljednjih deset godina hrvatski mirovinski sustav svjedoči značajnim promjenama u strukturi članova obveznih mirovinskih fondova. Najveći zaokret dogodio se u fondovima kategorije A, koji su namijenjeni mlađim osiguranicima spremnijima na veći rizik u zamjenu za potencijalno više prinose.

Kako Mirovina.hr prenosi, podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) pokazuju da je broj članova fondova kategorije A porastao s tek oko 4.800 početkom 2015. godine na više od 430.000 do kraja 2024. godine. Nagli skok zabilježen je nakon 2019. godine, kada su tehnički stupile na snagu izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima iz 2018., prema kojima se novi osiguranici automatski upisuju u fondove kategorije A, osim ako sami ne zatraže drukčiji fond.

Ova promjena zakonodavnog pristupa označila je prekretnicu u upravljanju mirovinskom štednjom. Dok je početni dizajn mirovinske reforme s početka 2000-tih nove članove automatski upisivao u fondove kategorije B, srednje rizičnu opciju, nova pravila stavljaju naglasak na iskorištavanje dugoročnog investicijskog potencijala mlađih osiguranika.

Fondovi kategorije B bilježe blagi pad, dok kategorija C ostvaruje stabilan rast među starijim osiguranicima

Za razliku od fondova kategorije A, broj članova fondova kategorije B, koji nude balans između rizika i prinosa, polako opada. Iako su do 2020. godine brojili gotovo 1,95 milijuna članova, do siječnja 2025. ta se brojka smanjila na oko 1,81 milijuna. Pad nije drastičan, ali jasno pokazuje trend da sve više mladih radnika završava u agresivnijim fondovima, dok stariji osiguranici prelaze u konzervativnije opcije.

S druge strane, fondovi kategorije C, koji ulažu gotovo isključivo u obveznice i predstavljaju najkonzervativniju opciju, zabilježili su rast broja članova. Od samo 15.000 članova početkom 2015., dosegli su više od 94.000 članova do siječnja 2025. godine. Iako je zakonski mehanizam automatskog prebacivanja starijih osiguranika u konzervativnije fondove ukinut 2018., dio njih i dalje samoinicijativno prelazi u ovu kategoriju.

Hrvatski mirovinski sustav sve više koristi logiku dugoročnog ulaganja

Rast broja članova u fondovima kategorije A jasno odražava promjene u zakonodavstvu, ali i promjene u percepciji građana prema riziku i investiranju. Automatski upis novih osiguranika u najrizičnije fondove pokazuje strateški pomak prema efikasnijem iskorištavanju vremena i tržišta. Ako se ovakav trend nastavi, moglo bi se reći da Hrvatska, barem kada je riječ o mirovinskoj štednji, napokon prihvaća dugoročnu logiku ulaganja.

Grad Velika Gorica raspisao je tri nova natječaja za dodjelu potpora poduzetnicima, s ciljem jačanja lokalnog gospodarstva. Potpore su namijenjene različitim skupinama poduzetnika, uključujući poduzetnike početnike te obrtnike s područja Velike Gorice.

Natječaji su otvoreni za sve zainteresirane koji zadovoljavaju propisane uvjete, a detaljne informacije o prijavi dostupne su na službenim stranicama Grada Velike Gorice.

„Poduzetnici su ključni za razvoj svakog grada. Stvaraju nova radna mjesta, potiču gospodarstvo, donose inovacije i podižu kvalitetu života. Zato kao Grad nastavljamo poticati njihovo poslovanje”, napisao je gradonačelnik Krešimir Ačkar na svom Facebook profilu.

Potpore su podijeljene u tri kategorije:

• Natječaj za dodjelu potpora za poduzetnike početnike
• Natječaj za dodjelu potpora za očuvanje i razboj tradicijskih, deficitarnih i proizvodnih obrtničkih djelatnosti
• Natječaj za dodjelu potpora za proizvodne i neproizvodne djelatnosti

Ovim mjerama Grad želi dodatno potaknuti razvoj poduzetništva koje, kako ističu iz gradske uprave, ima ključnu ulogu u razvoju zajednice, od stvaranja novih radnih mjesta do podizanja kvalitete života kroz inovacije i gospodarski rast.

Prema analizi županijskih proračuna za 2023. godinu, Zagrebačka županija jedna je od najuspješnijih u Hrvatskoj kada je riječ o udjelu izdvojenih sredstava iz proračuna za ključna društvena i gospodarska područja. Podaci, temeljeni na funkcijskoj klasifikaciji javne potrošnje, pokazuju da se Zagrebačka županija čak šest puta našla među pet najboljih županija u zemlji po udjelu ulaganja u različite stavke proračuna.

Analizirano je ukupno 13 područja – zdravstvo, socijalna zaštita, vatrogastvo, obitelj i djeca, unapređenje stanovanja i zajednice, turizam, potpore obrtnicima i poduzetnicima, potpore poljoprivrednicima, kultura, sport, obrazovanje, predškolsko obrazovanje i zaštita okoliša.

Zagrebačka županija posebno se istaknula u sljedećim područjima:

• Vatrogastvo i unapređenje stanovanja i zajednice, gdje je zauzela drugo mjesto po udjelu izdvojenih sredstava
• Obrazovanje, obitelj i djeca, te sport, gdje je bila trećeplasirana
• Potpore obrtnicima i poduzetnicima, gdje je zauzela četvrto mjesto

Time je zauzela visoko mjesto među najaktivnijim županijama po ulaganju u ključna područja društvenog razvoja, rame uz rame sa Splitsko-dalmatinskom i Primorsko-goranskom županijom koje su se također istaknule u ovoj analizi.

Usporedbe radi, Splitsko-dalmatinska županija vodeća je s ukupno sedam pojavljivanja među top pet županija, uključujući dva prva mjesta. Slijedi Zagrebačka županija sa šest pojavljivanja, potom Primorsko-goranska s pet, te Osječko-baranjska i Ličko-senjska s po četiri.

Ako se pak gleda ulaganje per capita, to jest u odnosu na broj stanovnika, Zagrebačka županija nije među apsolutnim liderima, ali se zadržava u gornjem dijelu ljestvice. U toj kategoriji prednjači Dubrovačko-neretvanska županija s pet pojavljivanja među vodećima, uključujući dva prva mjesta, dok Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska slijede s po četiri.

Analiza županijskih ulaganja pokazuje da Zagrebačka županija dosljedno ulaže u ključna područja od društvene i gospodarske važnosti. S obzirom na širenje urbanih zona, rastuće potrebe stanovništva te važnost ravnomjernog regionalnog razvoja, ovakva ulaganja potvrđuju njezinu ulogu kao jednog od pokretača regionalnog napretka u Hrvatskoj. Detaljniju analizu možete pogledati ovdje.

Dionice Applea pale su gotovo 9 % nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio uvođenje novih carinskih tarifa. Ovaj potez izazvao je šok na burzama, a tehnološki sektor našao se među najpogođenijima. Otvaranje tržišta u četvrtak obilježilo je pad cijena dionica vodećih tehnoloških kompanija: Microsoft je zabilježio pad od 3 %, Meta 8 %, Amazon 9 %, Google 4 %, a Tesla 7 %.

Samo Apple je izgubio više od 293 milijarde dolara tržišne vrijednosti u odnosu na dan ranije, a ukupni pad vrijednosti tvrtke u odnosu na povijesni maksimum sada iznosi 800 milijardi dolara, prenosi Večernji list.

Apple bi se, prema mišljenju analitičara, mogao naći u vrlo nezavidnoj situaciji. Tvrtka već bilježi usporavanje prodaje iPhonea, a nove carinske mjere mogle bi dodatno opteretiti poslovanje. Analitičar CFRA Researcha Angelo Zino upozorava kako bi carine mogle negativno utjecati na Appleove financijske temelje, uključujući očekivanja zarade i marže.

Kako bi ublažio udar, Apple bi mogao optimizirati opskrbni lanac, preuzeti dio troškova na sebe te povisiti cijene svojih uređaja. No, Zino ističe kako tvrtka vjerojatno neće moći prenijeti više od 5 do 10 posto dodatnih troškova na krajnje potrošače bez značajnog pada prihoda.

Većina iPhonea proizvodi se u Kini, koja je sada pogođena carinom od 54 %. Ako Apple odluči u potpunosti prenijeti nove troškove na potrošače, cijene uređaja mogle bi skočiti za 30 % do 40 %. To znači da bi iPhone 16 Pro Max, s 1 TB memorije i 6,9-inčnim zaslonom, umjesto trenutačnih 1599 dolara (1440,93 eura), mogao stajati i do 2300 dolara (2072,63 funti).

Ostaje za vidjeti hoće li Apple uspjeti pronaći način da ublaži udar carina bez znatnog udara na korisnički džep – no jedno je sigurno: tehnološka industrija ulazi u novo razdoblje neizvjesnosti.