Vijesti
Velikogoričanka nadgleda izbore
Jedna od najznačajnijih velikogoričkih političarki, poznata pravnica te prije svega majka, Vesna Fabijančić Križanić prije otprilike mjesec dana izašla je iz politike. Podnijela je ostavku na mjestu predsjednice velikogoričkog ogranka Socijalno demokratske partije, na mjestu gradske vijećnice te na mjestu saborske zastupnice kako bi obnašala dužnost potpredsjednice Državnog izbornog povjerenstva.
Kada bismo u Velikoj Gorici birali osobu čije je ime obilježilo život grada u proteklih petnaest godina sigurno je da bi se ime Vesne Fabijančić Križanić našlo na najužem popisu. Kada čitav svoj život posvetite imaginarnoj „borbi za pravicu“ i kada kroz takav društveni i politički život stvaraš i prijatelje i „neprijatelje“ u trenutku svojeg vrhunca karijere koji je za Vesnu došao upravo imenovanjem na dužnost potpredsjednice DIP-a ne možeš ne sakriti ponos upravo i zbog činjenice što su ovaj iskorak u Vesninom životu pozdravili ama baš svi Velikogoričani, pa i oni koji su joj bili najžešći politički protivnici.
U politici je bila od 2001. godine, a sada će umjesto sudjelovanja na izborima kao politički akter, nadzirati provode li se po pravilima. – Svaki početak traži izazov i na svoj je način težak. Ono što ja pamtim je da je moj početak u politici bio dosta težak, jer sve se dogodilo nakon lokalnih izbora 2001. godine. Tada nisam bila na listi kao gradska vijećnica, ali sam vrlo brzo zahvaljujući podršci svojih kolega dobila priliku za napredovanjem u stranci, pa tako i u samom političkom životu našeg grada. Na ono što se svakako morate naviknuti kada ste u javnom životu je to da vam se u jednom danu može dogoditi puno lijepih, ali istodobno i ružnih stvari i to kada se najmanje nadate.- kaže Fabijančić Križanić dodajući kako joj je u bavljenju politikom svakako pomoglo i to što je radila u različitim granama prava.- Po završetku fakulteta radila sam u gospodarstvu, nakon položenog pravosudnog ispita bila sam izabrana za sutkinju Općinskog suda u Velikoj Gorici, potom sam radila kao odvjetnica te tajnica županijske skupštine. Smatram da je ta činjenica najveće bogatstvo mog radnog iskustva i u mnogome mi je pomogla u aktivnom bavljenju politikom, jer kad prođete različite grane poslovanja to svakako olakšava i djelovanje u politici. Usuđujem se reći da je malo pravnika koji su u svom radnom iskustvu prošli sve grane prava.- rekla je Fabijančić Križanić.
U današnje vrijeme žene zauzimaju značajan položaj u društvu obnašajući važne uloge u svim sferama kulturnog, političkog i socijalnog života, a osigurana im je i veća zastupljenost na izbornim listama. No, iako je prema posljednjoj izmjeni izbornog zakon na listama potrebno imati najmanje 40%posto žena, u većini slučajeva one se rijetko nalaze na samom vrhu liste. Žene se svakodnevno susreću s različitim oblicima diskriminacije. –Nikada u poslu nisam kretala od pozicije svog spolnog određenja, već mi je bilo važno kvalitetno obavljanje posla. No, da je to evidentan problem u društvu, s time ću se složiti. Uzmite primjer sudova, gdje je puno više sutkinja nego sudaca, no malo je žena na poziciji predsjednika sudova, tu funkciju uglavnom obnašaju muškarci. Slična je situaciji u i u mnogim upravnim tijelima trgovačkih društava. Kako to da žena može biti zamjenica direktora ili potpredsjednica uprave, ali ne i predsjednica ili direktorica?!- kaže Fabijančić Križanić koja napominje kako je tu važan i vlastiti stav žena, a ona na sreću nema negativnih iskustava po tom pitanju.
U svakom aspektu života važan je balans
Biti uspješna poslovna žena, raditi nekoliko poslova i pritom imati kvalitetan obiteljski život nije ni malo jednostavno, žene se ponekad nađu na prekretnici. Trebam li izabrati karijeru ili obitelj , pitanje je koje si je sigurno više puta postavila većina žena. No, neke su stvari ipak moguće, rekli bi sve se može kad se hoće. Neke žene zaista uspijevaju žonglirati sa više loptica.
-Organizacija je ključ svega. Potrebno je uspostaviti balans između poslovnog i obiteljskog života. Ja mislim da sam u tome uspjela. To bi svakako trebali pitati članove moje obitelj, mislim da sam ja tu dosta subjektivna, ali kada gledam svoje sinove, koji su kvalitetno posložili svoje živote, onda mislim da sam dobro odradila posao. – kroz smiješak će Fabijnčić Križanić. Tijekom svoje političke karijere ova se snažna žena više puta istaknula kao jedan od stalnih boraca za bolji status sportaša u našem gradu i županiji, a važan čimbenik u tome su njezina djeca.- Moj mlađi sin u sportu je od svoje 9 godine, a već dvadeset godina time se i profesionalno bavi. Upravo na svojim sinovima vidjela sam koliko sport utječe na kvalitetno odrastanje djece, na njihov pogled na život i vidjela da nijedna kuna uložena u sport nije bačena, već multiplicira sve ono dobro kod odgoja i odrastanja djece. Sport je grana koja zaslužuje našu pažnju i zato sam uvijek gledala da se ulaže u sport i sportsku infrastrukturu. S obzirom da mi i novi posao dozvoljava da se bavim humanitarnim i društveno korisnim radom, sigurno ću i dalje promovirati sport.- rekla je Vesna Fabijančić Križanić.
U politici nema pravednog i nepravednog
-Svaka politička karijera ima svoj početak i kraj, pa tako i moja. Sve što se događa u politici splet je vlastitih sposobnosti i datih okolnosti u društvu i stranci u kojoj djelujete. U politici nema pravednog i nepravednog. Nitko nije ne zamjenjiv. – rekla ja Fabijančić Križanić koja ističe kako u velikogoričkom SDP-u svakako ima kvalitetnih ljudi koji mjestu stati na čelo ogranka. – Bila sam 14 godina predsjednica velike stranke u Velikoj Gorici , u tim godinama odrasli su neki novi klinci koji su ispekli zanat. U rukovodstvu velikogoričkog SDP-a ima puno kvalitetnih ljudi koji mogu obavljati funkciju predsjednika ogranka. Naravno, to sve ovisi o pojedinačnim ambicijama.- naglasila je Fabijančić Križanić koja je svakako bila jedna od najaktivnijih vijećnica Gradskog vijeća Grada Velike Gorice.- Na sjednicama vijeća donose se značajne odluke koje se tiču svih koji žive na tom području. Ne mogu se složiti s činjenicom da treba samo sjediti, primati naknadu i dizati ruke, a da se pritom ništa ne komentira. Doista bih pozvala vijećnike da se malo više aktivno uključe u donošenje odluka.- rekla je Vesna Fabijančić Križanić koja smatra kako je loše mišljenje ljudi u politi odraz krivih poteza pojedinih političara. – Svaki političar treba poraditi na svom imidžu. Jedino aktivnim političkim radom utjecat ćete na kvalitetu društvene zajednice u kojoj živite. Svatko od nas mora dati određeni doprinos, jedni kroz sport, drugi kroz rad udruge, a treći kroz politiku. Pozivam stoga kvalitetne mlade ljude da odaberu put kojim će utjecati na kvalitetu života u svojoj sredini. – savjetuje Fabijančić Križanić.
DIP je kruna moje karijere
Izborom na mjesto potpredsjednice DIP-a Vesna Fabijančić Križanić već je nekoliko puta naglasila kako je to kruna njezine karijere.- Radi se o jednoj stručnoj funkciji koja nadzire sve izborne procese u našoj državi te praćenje financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe. To je odgovoran posao u daljnjem građenju demokratičnosti društva. Stoga onoliko koliko mi je čast, što obnašam tu funkciju, toliko je to i izuzetna odgovornost. Kruna u onom smislu mog pravnog djelovanja i to će svakako obogatiti moje iskustvo i doista sam ponosna što sam tu. – pojasnila nam je Vesna Fabijančić Križanić koja dodaje kako je njezina zadaća pomaganje u radu predsjednika DIP-a, koji je ujedno i predsjednik Vrhovnog suda te obavljanje poslove iz njegovog djelokruga. Krivo je shvaćanje da DIP radi samo kada su izbori, stručna služba itekako ima što raditi i onog trena kada Vlada propiše bilo koju vrstu izbora sve mora biti spremno, jer nikad se ne zna što se može dogoditi.
Kultura
Priča iz Čiča: Župnik u blagoslov kuća čamcem, selo hranila tvornica metli…
Đuro Mesić je Slavonac iz Požege, u naš kraj doselio se prije 19 godina, ali toliko ga je brzo i lako zavolio da je odlučio napisati knjigu o selu u kojem pronašao svoj novi dom – Novom Čiču. Povijesna vrijednost te knjige je ogromna…
Iskreno, ponosan sam na ovu knjigu i na povijesni doprinos koji mogu dati kao amater. Ljudski sam zadovoljan što sam dao svoj doprinos selu i i cijelome kraju, pogotovo zato što brojna mjesta u okolici nemaju svoje povjesnice. Kroz knjigu sam pokušao zapisati povijest mjesta kroz više stoljeća, a zbog oskudnog izvora informacija zapravo se najviše odnosi na posljednjih 200 godina…, priča nam Đuro Mesić dok u rukama drži tvrdo ukoričenu ediciju pod nazivom “Novo Čiče”.
Slavonac je, iz Požege, ali Đuro je u rekordnom roku postao Turopoljac. S obzirom na način na koji se uključio u društveni život sela, ali i Velike Gorice, s obzirom na knjigu koju drži u rukama, teško je shvatiti da ovdje nije ni puna dva desetljeća.
– Da, prije 19 godina život me doveo u ovaj kraj. Budući da su u to vrijeme djeca bila u Zagrebu, supruga i ja željeli smo im biti bliže, pa smo iz Požege doselili u Turopolje, točnije u Novo Čiče. Zašto baš Čiče? Zato što je ta kuća, od svih koje smo gledali, jedina imala čiste papire… Eto, zapravo slučajno – govori Đuro.
– Brzo sam se uklopio u zajednicu, stariji ljudi, moji novi susjedi, prihvatili su me jako lijepo. Uključio sam se u nogomet, kojeg sam nekoć i igrao, ali bio i u drugim ulogama u Požeštini, a završio sam u rukometnom klubu. Želio sam pomoći koliko mogu, kroz poznanstva iz cijelog mog životnog puta. Kroz tvornicu Zvečevo, a kasnije i kroz rad na razminiranju, taj me moj životni put vodio po cijeloj Hrvatskoj, upoznao sam jako puno ljudi…
I gdje god je došao, gdje god se predstavio, svrstavali su ga među Ličane, što se pokazalo kao ključan “okidač”.
– Domovinski rat me osvijestio po pitanju moga porijekla, utjecao na mene kao čovjeka, ali i pisca. Moji preci su, naime, u Slavoniju došli prije 170 godina i tamo su smatrani starosjediocima. Tijekom rata kao pirotehničar sam radio na čišćenju oslobođenih područja i put me odveo prvo u Karlovac, a zatim i u zadarsko zaleđe, nakon akcije Maslenica. I na svim su me tim mjestima ljudi koje bih upoznao smještali među Ličane, odnosno na prostor Brinja. A ja sam bio uvjeren da s Likom nemam nikakve veze. I to me potaknulo da počnem istraživati moje prezime, odnosno rodoslovlje. Kako sam imao puno poznanstava, čak i u policiji, dao sam si truda i svojom upornošću sam uspio saznati odakle su moji preci – objašnjava Đuro.
Na posao se bacio vrlo ozbiljno.
– Skupljao sam građu i materijale, ali bio sam neuk u tom području. Obratio sam se profesoru Enveru Ljuboviću iz Senja, koji je dosta pisao o Mesićima i o Lici općenito, i kad je vidio sve što sam skupio, sva moja saznanja, rekao mi je da to ni slučajno ne smije ostati u ladici, morate napisati knjigu. Gledao sam ga u čudu, gdje ću ja napisati knjigu, no odmah mi je rekao da će mi pomoći, a uputio me i na doktora povijesti Željka Holjevca u Zagrebu. Obratio sam se profesoru Holjevcu, puno mi je pomogao, i ja sam složio rodoslovlje svoje obitelji – ističe Mesić i nastavlja:
– Došao sam do podataka da su moji porijeklom iz Brinjske Kamenice, te da su u Slavoniju doselili krajem 1853. godine, budući da sam našao dokumente u kojima stoji što su sve kupili po dolasku u Požegu. To klupko se odmotalo i ja sam odlučio napisati knjigu. Gospodin Holjevac tu je napravio ogroman posao, a nakon svega je i promovirao knjigu. I tako je krenulo…
A kad je krenulo, Đuro više nije znao stati.
– Drugu knjigu napisao sam povodom 50 godina mog nogometnoga kluba, NK Golobrdci. Nakon toga napisao sam i tri knjige o ličkoj župi i mjestu Podlapača, iz koje porijeklo vuče otac moje supruge. Kao dijete od šest godina ostao je bez oca, majka se udala u Slavoniju i on više nikad nije bio u tome mjestu. Nije poznavao ni svoju rodbinu, a kako sam baš tamo radio na razminiranju, počeo sam kopati i o tome. Mjesto je to koje je 1900. godine imao tri tisuće stanovnika, a danas ih ima manje od stotinu… Puno ljudi iz dijaspore, među kojima je i američki senator Mark Bebich, javljaju mi se i traže knjige, a pomogao sam mnogima i kod dobivanja hrvatske putovnice. Ja sam vam u Hrvatskoj postao sinonim za Podlapaču…
Pogađate, tek rođeni skriboman na tome nije stao.
– Sva podrška koja je dolazila ohrabrila me da napišem knjigu i o svom rodnom selu Golobrdci, kao i o selu Donji Emovci, rodnom selu moje majke. Nakon svega toga, na nagovor župnika u Požegi, napisao sam knjigu o mjestu značajnom po monsinjoru Jozi Devčiću, koji je svojevremeno bio u zatvoru zbog mozaika posvećenog kardinalu Stepincu.
Screenshot
Nakon svega, vrlo logičnom djelovala je ideja da napiše knjigu i o Novom Čiču.
– Nakon 19 godina života u Novom Čiču, smatrao sam da se i tome mjestu moram odužiti na neki način. Tim ljudima, mojim prijateljima, ali to je zapravo i doprinos Turopolju. Ovaj kraj ima svoje povjesnice još od starih vremena, ali o Novom Čiču u tim knjigama nema spomena zato što je neko vrijeme pripadalo prostoru koje se zvalo Zagrebačko polje – počinje Đuro opisivati svoje djelo.
– Susreo sam se usput s puno nedoumica, ali bio sam uporan kao i obično, pa sam uspio otkriti puno toga što je do sad bilo nepoznato. Imao sam i sreće u nesreći, budući da se zbog potresa morao rušiti stari vatrogasni dom, u čijim je temeljima bila sačuvana spomenica koja je otvorila cijelu priču. Moje sve knjige bazirane su na temeljnim dokumentima, a ne na rekla-kazala varijanti. Imao sam i sreću što sam došao do gospođe koja je sačuvala spomenicu škole, dosad nepoznatu. Na osnovu te spomenice mogao sam pisati o školi od osnivanja, jer tu su imena svih nastavnika, zapisi o svim zidanjima objekata, popisi svih ljudi vezanih za vatrogastvo… Tu su značajne i crkvene knjige, kroz koje možemo pratiti prezimena koja su tu živjela, ljude koji su sve to i stvarali. Danas je u Novom Čiču, zahvaljujući svim tim migracijama, jako malo prezimena iz tih dokumenata. Kroz knjigu sam ih sve spomenuo, sve koji su bili značajni za društveni život mjesta.
Jedan dio posebno je impresivan.
– U knjizi je i popis svih župnika od 1501. godine do danas, a o većini njih tu je i kratki životopis!
Štošta je Đuro otkrio i dokumentima potkrijepio, što važnost ove knjige diže na ozbiljnu razinu.
– Dosad je bilo nepoznato i da je u Novom Čiču 1896. godine osnovano pjevačko društvo “Javor”. Bilo je aktivno do drugog svjetskog rata, a nakon rata je osnovano Kulturno-umjetničko društvo Antun Cvetković. Nakon dužeg prekida, prije 20 godina osnovano je KUD Čiče, a jedan sam i od autora knjige o tih prvih 20 godina Društva. Kulturni život u Novom Čiču, dakle, traje već 130 godine – priča Đuro i nastavlja:
– Prvi zapisi o Novom Čiču postoje još iz 1210. godine, a crkveni dokumentni Župu spominju od 1334. godine. To su najstariji zapisi o mjestu koje sam uspio pronaći.
Detalja je u cijeloj priči koliko ti srce želi…
– Puno toga vezano je uz industrijski razvoj, uz grofove koji su držali ove posjede i tvornici koja je bila u Želinu, izdvojenom grofovskome mjestu par kilometara sjevernije od Novog Čiča. Samo mjesto imalo je značaj zbog tvornice pjenice, metli i četki, koja je bila u Čiču od 1870-ih godina. Ta je tvornica bila značajna za cijeli kraj, budući da je tu bilo puno zaposlenih, koji su tu radili, živjeli i ostajali živjeti, stvarali obitelji. Razvojem tvornice počele su i migracije u Novo Čiče. Uz to, tvornica je bila značajna i za Veliku Goricu, jer konjski tramvaj kojnača i uveden je zbog radnika koji su putovali na posao u Novo Čiče. Kojnača je imala tri stanice u Velikoj Gorici i jednu, posljednju, ispred tvornice. Tramvaj je krenuo 1907. godine, a postoje i pisani tragovi koliko je tereta prevezeno, koliko je putnika prevezeno, tu su i financijski podaci, cijelo poslovanje… To je trajalo sve do pred drugi svjetski rat, kad je postao neisplativ.
Tu je i industrijski dodatak:
– Došao sam i do podatka da se u Čiču proizvodio šećer, ali nisam uspio pronaći nikakav dokument o tome. Uz to, u krugu tvornice bila je i najveća mljekara u kraju, koja je imala svoje trgovine i u Zagrebu.
Ukratko, u selu se dobro živjelo.
– Čiče je u to vrijeme imalo i svoje trgovine, a i danas imamo trgovinu u kući u kojoj je bila prva trgovina u mjestu, stara 120 godina. Bilo ih je više, što znači da je kraj bio dosta razvijen, zahvaljujući u prvom redu industriji. Poljoprivreda je bila beznačajna, jer ovo su bila naplavna područja i kopanjem kanala oko grada, ali i oko Čiča, isušivao se prostor, davala prilika za veću poljoprivredu i za veće naseljavanje.
Česte poplave bile su ozbiljan problem za cijeli kraj, ali ljudi su se snalazili.
– Kod izgradnje druge osnovne škole, ali prve građevine koja je građena s namjenom da bude škola, zbog čestih poplava su je izdigli za jedan metar, što je značajno poskupilo cijeli posao. Prva zgrada škole, otkupljena od grofa Erdödyja krajem 18. stoljeća, danas je obnovljeni dom KUD-a Čiče… Ali da, poplave su stvarale velike probleme, imamo i neke povijesne razine tih poplava, a imamo i zapise da je jedne godine župnik išao blagoslivljati kuće čamcem!
Većina kulturnih i društvenih aktivnosti u selu vezana je uz župnike, koji su imali i svoj izvor financiranja.
– Došli smo i do spoznaja da je u Župi bio organiziran Caritas, da je postojao pjevački zbor, ali i da je Župa imala svoje veliko gospodarstvo. Na taj način župnik je i održavao objekte. Imali su vinograde na bregima, oranice, šume… Župljani su pomagali u tome, a Župa se tako financirala, tako su i građeni razni objekti, prije svega kapelice. Crkva je nekad, naravno, bila drvena, a 1905. izgrađena je kapelice Ranjenog Isusa, koja je bila proštenište za cijeli ovaj kraj. Tu su dolazili ljudi izdaleka – kaže Đuro pa nastavlja:
– Dvaput je u Novom Čiču bio i kardinal Stepinca, prvo 1938. godine, pa opet za vrijeme rata. Dolazio je zbog blagoslova obnovljene župne crkve, a zatim povodom krizme. Na ulazu u selo, na današnjem raskršću kod Konzuma, bio je slavoluk i tu se dočekivalo velike uzvanike poput njega. Pješke bi se išlo kroz selo u procesiji, sve do crkve. Ako bi biskupi dolazili s druge strane, slavoluk se radio na mostu u Jagodnom… Na odlasku se uzvanika pješke ispraćalo do izlaza iz sela.
Screenshot
Najstarije društvo u Novom Čiču je vatrogasno društvo.
– Osnovano je 1985. godine uz pomoć školskih i vjerskih struktura. Prvi predsjednik vatrogasnog društva bio je župnik, što govori o dobroj strukturi svih suradnji. Tvornica je imala svoje vatrogasce, no nakon nekih požara u mjestu pokazalo se da to nije dovoljno. Imamo i fotografiju prve pumpe, koja će biti izložena u novom vatrogasnom domu. U knjizi su popisani svi predsjednici, tajnici, komandiri, zamjenici…
Zapisao je Đuro Mesić u svojoj knjizi i sve važno za nogometni klub, osnovan 1948., kao i o tri godine starijem Lovačkom društvu Trčka, koje svoj dom ima u Bukevju. Tu su i fotografije narodnih nošnji stare i po stotinu godina, kao i zapisi o pjevačkom društvu “Javor”, KUD-u Antun Cvetković i današnjem KUD-u Čiče te nekadašnjoj udruzi žena i današnjem Društvu žena Novo Čiče, ali i sve važno o Čičkim novostima, seoskim novinama koje je početkom ovoga stoljeća izdavao mjesni odbor. Uz sve ostalo, tu je i popis poginulih iz Župe u posljednja tri rata.
– U prvom svjetskom ratu Župa je imala 38 poginulih, a u drugom 42. U Domovinskom ratu poginuo je jedan župljanin, Stjepan Zubek iz Ribnice – zaključuje Đuro svoju priču o skribomaniji, lokalpatriotizmu s više adresa i, prije svega, doprinosu povijesti našega kraja.
Hvala, gospon Đuro!
Legenda o jezeru: Od oranica do kupališta na koje svi dolaze
Naravno, priča o Novom Čiču ne može proći bez jezera Čiče, za mnoge prvu asocijaciju na ovo mjesto.
– Jezero je nastalo kopanjem šljunka za potrebe izgradnje Velike Gorice. Do sedamdesetih godina tamo su bile oranice, zna se i kad je i tko otkupljivao tu zemlju, a onda je krenulo kopanje… Na širem području Gorice u to je vrijeme bilo više jezera, to je poznata stvar, i sva ona bila su istovremeno i kupališta. Tako je bilo i u Novom Čiču, gdje se jezero širilo, pa je brzo niknuo i kafić, i kabine za presvlačenje… Na jezeru su se održavale i utrke čamaca, tako da su tu bile i tribine, mnogi i dalje pamte Čič Beach. Za to kupalište znali su i moji prijatelji iz Požege koji su studirali u Zagrebu, svi su dolazili.
Vijesti
Ačkar prije velikog izazova na Maksimiru – “Kurilovec je već pobjednik”
Podršku s tribina dat će brojni Goričani, kao i gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Sport
Gorica lovi novo polufinale: ‘Ključni igrači su načeti, ali želja je ogromna…’
Nogometaši Gorice u srijedu od 17 sati gostuju kod Varaždina u četvrtfinalu Kupa Hrvatske, a problem za trenera Carevića je umor i sitne ozljede nakupljeni u posljednjem razdoblju. Međutim, šansa je tu…
Sport
Dan za povijest! Kurilovec igra utakmicu kakva se neće ponoviti…
Kako god ova utakmica završila, ogled Dinama i Kurilovca na Maksimiru, u četvrtfinalu Kupa Hrvatske, ostat će sportski događaj za vječnost u našem kraju. Već sad je jasno da će to biti filmska priča…
HOTNEWS
FOTO Učenice Gimnazije pobjednice gradskog natjecanja u odbojci
Pobjednice su se plasirale na Županijsko natjecanje u odbojci za djevojke.
Gradsko natjecanje školskih sportskih društava (ŠSD) srednjih škola Grada Velike Gorice u odbojci za djevojke u organizaciji Zrakoplovne škole Rudolfa Perešina održano je jučer (utorak, 03.03.2026.) u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole. Natjecala su se 4 ŠSD-a: ŠSD GVG (Gimnazija, voditelj Gordan Polan, prof.savjetnik), ŠSD Gorek (Ekonomska škola, voditeljica Ana Tihi Prajdić, prof.)), ŠSD Zrakoplovac (Zrakoplovna škola Rudolfa Perešina, voditelj Krešimir Lušić, prof)) i ŠSD Velgor (Srednja strukovna škola, voditelj Tomislav Škrinjarić, prof.). Sve utakmice vodila je sutkinja Hana Josić.
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Igrano je po kup sustavu: polufinale, utakmica za 3. mjesto i finale. Izraziti favorit Gimnazija bila je u prvom polufinalnom susretu vrlo uvjerljiva protiv Strukovne i bez velikog naprezanja glatko pobijedila. Druga polufinalna utakmica između Ekonomske i Zrakoplovne bila je ravnopravnija, ali su djevojke iz Ekonomske očekivano pobijedile.
Zrakoplovac je u utakmici za 3. mjesto bio bolji od Velgor i pobijedio u dva seta. Jednako tako i Gimnazija je nadigrala Ekonomsku, opravdala ulogu favorita i osvojila uvjerljivo oba seta za prvo mjesto.
Tri prvoplasirane ekipe nagrađene su odgovarajućim medaljama, a pobjednice su se plasirale na Županijsko natjecanje u odbojci za djevojke.
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke, 2025./2026.
REZULTATI ŠSD GVG – ŠSD Velgor 2:0 (25:1, 25:6), ŠSD Gorek – ŠSD Zrakoplovac 2:0 (25:20, 25:15); ŠSD Zrakoplovac – ŠSD Velgor 2:0 (25:9, 25:11); ŠSD GVG – ŠSD Gorek 2:0 (25:10, 25:10).
POREDAK 1. ŠSD GVG, 2. ŠSD Gorek, 3. ŠSD Zrakoplovac, 4. ŠSD Velgor.
ŠSD GVG: Ana Mirenić, Nika Krišto, Lucija Cindrić, Lucija Drezga, Leona Stijaković, Eva Josić, Dora Radman, Nika Jukić, Ana Patljak, Klara Ćosić, Ana Gašparac. Voditelj: Gordan Polan, prof. savjetnik
Foto galerija
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
VVelika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
-
Vijestiprije 2 dana(EKSLUZIVNO) Goričan iz Dubaija – “Mediji krivo prenose, evo što se zapravo događa”
-
Sportprije 5 danaNogomet u blatu
-
Sportprije 3 danaGalovićev rani pogodak odveo Polet u četvrtfinale Kupa NSVG
-
HOTNEWSprije 1 danTko u Velikoj Gorici ima pravo na naknadu za troškove stanovanja?