Povežite se s nama

Gospodarstvo

Iz cijele Hrvatske po prepeličja jaja i meso dolaze u Lazinu Čičku

Turopoljac Ivica Perečinec prepelicama se počeo baviti iz hobija, a sada je treći najveći proizvođač u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Treća najveća farma prepelica u Hrvatskoj nalazi se u Lazini Čičkoj, a na istom mjestu, iako malo Turopoljaca to zna, postoji već 12 godina. Na OPG-u Perečinec trenutno je oko 1.000 japanskih prepelica, a na svom kućnom pragu nositelj OPG-a, 37-godišnji Turopoljac, Ivica Perečinec prodaje prepeličja jaja, meso i tjesteninu od svježih prepeličjih jaja. Već nekoliko godina, prepeličja jaja iz Lazine Čičke mogu se kupiti i u četiri velika trgovačka lanca.

“Tražio sam hobi uz koji bi se opustio nakon stresa na poslu, trebalo mi je nešto čime ću liječiti živce. U tom periodu su mi se razboljeli roditelji. Mama je imala crveni vjetar, a tata trombozu. Igrom slučaja, upoznao sam čovjeka koji ima prepelice i kod njega u Sesvete otišao vidjeti kako to izgleda”, objasnio je Ivica Perečinec kako je nabavio prvih sto jaja. Tek za probu, kaže.

06.07.2017. Lazina Čička – OPG Perečinec treća je najveća farma japanskih prepelica u Hrvatskoj. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tako je krenula turopoljska farma japanskih prepelica.

“Nismo ni znali da su tako osjetljive i učili smo. Krenuli smo s 40 prepelica. Mogu reći da su prepeličja jaja pomogla i ocu i majci, a i danas ih redovito piju. Pomogla su i mojoj prijateljici koja nije mogla zatrudnjeti. Kroz godine je rastao interes, mi smo se polako širili, ljudi su nas tražili i počeli prepoznavati kvalitetu i moć prepeličjih jaja”, kaže Ivica.

Korisnost prepeličjih jaja za zdravlje ljudi već je naširoko postala poznata. Kao dodatak prehrani, ona mogu pomoći ljudima koji imaju problema sa šećerom, masnoćom i tlakom, a pospješuju i rad metabolizma te pomažu kod alergija i astmi.

“Imali smo jako puno pozitivnih povratnih informacija. Dva djeteta iz susjedstva tako su odbacila pumpice za astmu. Jedna gospođa mi je rekla da su joj zaustavila širenje raka. Prepeličja jaja moraju se piti sirova i na tašte jer tako najbrže djeluju. U odnosu na kokošja jaja, prepeličja imaju četiri do pet puta više fosfora, kalija, željeza, vitamina i kalcija”, objasnio je Ivica Perečinec.

Iako njegove proizvode možete naći na policama i u restoranima diljem Hrvatske, u našem kraju interes za japanske prepelice i njihova jaja nije velik.

“U Turopolju smo u zadnjih 12 godina prodali par tisuća jaja. Za usporedbu, jedan kupac iz Rijeke, koji uzima za sebe i svoju obitelj, a ne za prodaju, u zadnje tri godine je kod mene kupio prepeličjih jaja koliko cijelo Turopolje u zadnjih 12 godina. Moji domaći uopće ne znaju da smo tu i da imamo nešto odlično te da radimo nešto što nema u cijeloj regiji. A da probaju, svidjelo bi im se“, kaže vlasnik farme prepelica i dodaje kako kupci iz cijele Hrvatske znaju gdje je Lazina Čička i često u nju dolaze, neki čak i iz Imotskog.

A to što Poljoprivredno gospodarstvo Perečinec radi jedino u regiji upravo je tjestenina od svježih prepeličjih jaja.

“Trenutno imamo sedam vrsta tjestenine, a osim nas, u regiji nitko ne radi tjesteninu sa svježim jajima. Ostali koriste prerađena jaja, pa se tako gubi kvaliteta”, kaže Ivica i objašnjava:“Moram napomenuti da brašno koje koristimo mi proizvodimo, jaja sami proizvodimo, a obradu nam radi lokalni obrt, tako da smo se zadržali na domaćem, lokalnom i tradicionalnom.”

Na farmi prepelica radi sama obitelj Perečinec, iako Ivica radi i u jednoj velikoj tvrtki u Zagrebu. Plan im je još se proširiti, a cilj je doći do 10.000 prepelica.

Imam troje djece, prepelice su mi četvrto. Od prepelica mogu djeci mogu priuštiti neke stvari koje sa svojom plaćom ne bih mogao. Moj posao je dosta stresan, a prepelice su mi bile ‘Normabel'”, kaže Ivica Perečinec, koji ne planira odustati ni od posla, ni od prepelica.

“Nekad radim po 16 sati dnevno i nije mi problem jer radim ono što volim. Uz to, svaki dan vrijeme provodim i sa svojom djecom. Ukoliko netko od moje djece želi nastaviti mojim stopama bit će mi drago samo ako to stvarno budu voljeli. Ako ne vole, ne želim da se time bave“, priznao je Ivica.

06.07.2017. Lazina Čička – OPG Perečinec treća je najveća farma japanskih prepelica u Hrvatskoj. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

OPG Perečinec jedina je hrvatska farma prepelica, a treća je po veličini. Dvije najveće su u stranom vlasništvu te okrenute izvozu. Zbog birokratskih problema i nerazumijevanja stručnih službi, kako kaže, Ivica se ne može posvetiti izvozu. Uobičajena je to hrvatska priča i problemi koji sputavaju mnoge poduzetnike. Ivica je čak imao priliku svoje prepelice izvoziti u Katar, ali hrvatski zakoni nisu mu to dozvolili. Ipak, zadovoljan je kako posao ide u Hrvatskoj.

“Ja nemam konkurencije, ja sam drugima konkurencija jer radim kao da radim za sebe. Mi smo kokošja jaja izbacili iz prehrane, sve radimo s prepeličjim, od kolača do torti i palačinki, a ovako sam siguran da su mi djeca pojela nešto zdravo, kvalitetno i prirodno. Znam da je cijena malo veća, ali kad bi ljudi probali osjetili bi kvalitetu”, zaključio je Ivica Perečinec iz Lazine Čičke.

Galerija fotografija

 

Gospodarstvo

DZS objavio nove podatke – evo kako se kretala zaposlenost u prosincu

Zadnji mjesec u 2025. je donio preokret na tržištu rada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, prosjek blizu 1.500 eura

Prosječna neto plaća u studenome porasla je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Imate ideju za projekt? Saznajte kako ga financirati na ovoj radionici

Objavljeno

na

Objavio/la

Razvojna agencija Grada Velike Gorice u suradnji s Nacionalnom kontaktnom točkom programa EU-a „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ poziva sve zainteresirane na interaktivnu radionicu projektnih ideja koja će se održati 11. veljače u VG Poduzetničkom inkubatoru, od 10 do 16 sati.

Radionica je prilika za sve koji žele doznati više o trenutačno otvorenim i planiranim natječajima za financiranje projekata u ovoj godini te razraditi vlastite ideje kroz praktične vježbe u grupama.

Sudjelovanje zahtijeva prethodnu prijavu, a zainteresirani se mogu prijaviti najkasnije do 9. veljače ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija u prosincu 3,3 %, najviše poskupjeli režije i restorani

Godišnji rast cijena usporen na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ilustrativna/pexels.com

U prosincu 2025. potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u prosjeku 3,3 % više nego u istom mjesecu godinu ranije, dok su u odnosu na studeni blago pale za 0,4 %, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Na razini cijele 2025. godine inflacija je u prosjeku iznosila 3,7 %.

Iako je mjesečni pad cijena donio kratko predah kućnim budžetima, godišnja slika i dalje pokazuje osjetan rast troškova života. Najveći pritisak na inflaciju dolazio je iz kategorije stanovanja, troškovi vode, struje, plina i drugih energenata porasli su za 8,4 % i dali najveći pojedinačni doprinos ukupnom rastu cijena. Značajno su poskupjeli i restorani i hoteli (7,6 %), što se osjetilo u cijenama ugostiteljskih usluga, dok su cijene u komunikacijama porasle za 5,3 %. Alkohol i duhan bili su skuplji za 4,6 %, zdravstvo za 4,3 %, a rekreacija i kultura za 3,4 %. Hrana i bezalkoholna pića porasli su za 2,8 %, što je i dalje jedan od važnijih faktora inflacije zbog velike težine te stavke u potrošačkoj košarici.

S druge strane, inflaciju su ublažili padovi cijena u prijevozu, koji je bio jeftiniji za 1,8 %, te nešto niže cijene odjeće i obuće i obrazovanja.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe unutar Europske unije, godišnja inflacija u prosincu iznosila je 3,8 %. U odnosu na studeni cijene su po toj metodologiji pale za 0,3 %, dok je prosjek za cijelu 2025. bio 4,4 %. Ukratko, kraj godine donio je blagi mjesečni pad cijena, ali režijski troškovi i uslužni sektor i dalje su ostali glavni generatori inflacije.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Manje novca u proračunu, isti iznosi potpora za buduće poduzetnike – evo tko i pod kojim uvjetima može do njih

Uvedene su i dvije važne novosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Na posljednjoj sjednici Vlade u protekloj godini prihvaćene su Mjere aktivne politike zapošljavanja za 2026., koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a koje uključuju i potpore za samozapošljavanje u iznosima do 20.000 eura. Iako je za mjere u proračunu osigurano manje novca nego ove godine, ključni iznosi za pokretanje vlastitog posla ostaju nepromijenjeni. Kako piše Srednja.hr, Hrvatski zavod za zapošljavanje u 2026. godini provodit će ukupno osam mjera aktivne politike zapošljavanja, za koje je u državnom proračunu predviđeno nešto više od 125 milijuna eura. To je osjetno manje nego u 2025., kada je za devet mjera bilo osigurano gotovo 163 milijuna eura, no mjera koja najviše zanima buduće poduzetnike, potpora za samozapošljavanje, ostaje financijski ista.

Iznos potpore ovisi o vrsti poslovanja i djelatnosti. Za obrt s paušalnim oporezivanjem moguće je dobiti do 7.000 eura, bez obzira na djelatnost, pod uvjetom da je ona na popisu prihvatljivih. Isti iznos predviđen je i za neke djelatnosti poput obrazovanja, zdravstvene i socijalne skrbi ili opskrbe energijom.

Veći iznosi rezervirani su za one nešto zahtjevnije sektore. Do 10.000 eura može se ostvariti za pojedine djelatnosti u prerađivačkoj industriji, telekomunikacijama i računalnom programiranju. Za određene odjeljke prerađivačke industrije, kao i za građevinarstvo, potpora se penje do 15.000 eura, dok oni koji ispune kriterije zelenog ili digitalnog radnog mjesta mogu dobiti i maksimalnih 20.000 eura. U tom slučaju obvezno je dodatno ulaganje od najmanje 3.000 eura, bez PDV-a, u troškove koji doprinose zelenoj ili digitalnoj tranziciji.

Novost u mjeri samozapošljavanja je i stroži pristup radu na crno, odnosno uvođenje dodatnih uvjeta i sankcija za one koji prekrše pravila. Također, mjere za 2026. donose i jednu važnu novost, potporu za zapošljavanje osoba s invaliditetom na nepuno radno vrijeme. Dosad je ta mogućnost postojala isključivo za puno radno vrijeme, a izmjena je uvedena na prijedlog Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.

Iako konačni podaci za 2025. još nisu zaključeni, HZZ navodi da je do kraja studenoga dodijeljeno 3.994 potpore za samozapošljavanje. Najviše interesa bilo je u građevinarstvu, gdje je evidentirano 1.158 novih korisnika, slijede ostale uslužne djelatnosti s 888 potpora te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s njih 612. Iz Zavoda ističu i da većina korisnika uredno ispunjava ugovorne obveze. Prema podacima za 2022. godinu, od 6.378 odobrenih zahtjeva, ugovori su raskinuti u 273 slučaja, što je manje od 4 %.

 

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno