Povežite se s nama

Gospodarstvo

Velika Gorica predvodnik u energetskoj obnovi

U roku od 18 mjeseci trebalo bi se obnoviti još 20 zgrada

Objavljeno

na

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević podijelio je danas 20 rješenja za energetsku obnovu zgrada u Velikoj Gorici. Riječ je o projektima koji su odabrani na natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukupna vrijednost investicija veća je od 73 milijuna kuna, a 41 650 000 kuna trebalo bi biti sufinancirano iz europskih fondova.

31.05.2017. Velika Gorica – Dodjela rješenja za projekte energetske obnove. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

„U cijeloj Zagrebačkoj županiji odobrena je obnova 28 zgrada, a čak 20 ih je ovdje u Velikoj Gorici. Čak i najveća zgrada koja će se obnoviti nalazi se ovdje. To pokazuje dobar pristup i kvalitetu rada ljudi koji se ovim poslom bave u Velikoj Gorici“, istaknuo je ministar.
Na odabranim zgradama postavit će se toplinska izolacija na vanjskim ovojnicama i krovovima, a zamijenit će se i vanjska stolarija. Sve to omogućit će bolju energetsku učinkovitost te smanjenje troškova grijanja i hlađenja.

31.05.2017. Velika Gorica – Dodjela rješenja za projekte energetske obnove. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

„Na nedavno uređenom neboderu već su zabilježene velike uštede od čak 50 posto. Ljudi nam se sami javljaju i izuzetno su zadovoljni. Smatram da će zadovoljni biti i stanari ovih zgrada koje će uskoro biti uređene. Osim toga pripremamo projekte koji bi trebali riješiti problem grijanja u Velikoj Gorici. Jedan od njih je povezivanje Gorice s Gradom Zagrebom jednim vrelovodom, čime bi se smanjili troškovi grijanja i broj potrebnih kotlovnica. Preostale kotlovnice bi se obnovile te tako postale efikasnije“, poručio je gradonačelnik Dražen Barišić.

31.05.2017. Velika Gorica – Dodjela rješenja za projekte energetske obnove. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Gradskom stambenom gospodarstvu Velika Gorica prihvaćeno je svih 16 projekata vrijednih oko 61 milijun kuna. Svi će oni biti subvencionirani u iznosu od 60 posto. Energetskom obnovom bit će obuhvaćen 1061 stan i stotinjak poslovnih prostora. U roku od 18 mjeseci trebali bi biti završeni svi radovi. Među odabranim zgradama nalazi se i najveća višestambena jedinica u Velikoj Gorici, koja je ujedno i najveći projekt prijavljen na natječaj Fonda.

„Vrijednost investicije je veća od 15 milijuna kuna, a sufinancirat će se u iznosu većem od devet milijuna kuna. Možemo se pohvaliti da je to najveća zgrada u Republici Hrvatskoj i u Velikoj Gorici nalazi se na lokaciji Slavka Kolara od broja 19 do 27. Već danas smo krenuli s radovima, a u idućih mjesec dana trebale bi niknuti skele na desetak zgrada. Tijekom ovog ljeta bit će postavljeno na tisuće i tisuće kvadrata skela po cijelom gradu“, pohvalio se direktor Tomislav Landeka.

31.05.2017. Velika Gorica – Dodjela rješenja za projekte energetske obnove. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Zadovoljni razvojem situacije su i predstavnici stanara zgrada koje će uskoro biti energetski obnovljene.

„Očekujemo poboljšanje u svakom pogledu. Prvenstveno uštede na grijanju. Osim toga, zgrade su i oronule pa je ovo dobra prilika da se osvježi njihov izgled“, rekao nam je Mate Bekić, predstavnik stanara zgrade u Zvonimirovoj ulici.

Galerija fotografija

Gospodarstvo

Koliko je jaka poduzetnička scena u Zagrebačkoj županiji?

17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Broj zaposlenih ponovno raste – HZMO objavio nove podatke za siječanj

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Hrvatska je ušla u 2026. s većim brojem zaposlenih nego ikad u posljednje tri godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje prenosi Poslovni.hr,, krajem siječnja u evidenciji je bilo 1.719.851 osiguranik, što je rast od gotovo 15 tisuća u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Riječ je o povećanju od 0,86 % na godišnjoj razini, a još je izraženiji rast u odnosu na ranije godine. U usporedbi s krajem siječnja 2024. broj osiguranika veći je za više od 73 tisuće, dok je u odnosu na početak 2023. zabilježen skok od čak 115 tisuća osiguranih osoba.

Najveći broj osiguranika evidentiran je u prerađivačkoj industriji, gdje je registrirano gotovo 244 tisuće zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s oko 237 tisuća osiguranika, građevinarstvo s više od 152 tisuće, dok se obrazovanje približilo brojci od 136 tisuća osiguranih osoba.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija na početku godine ubrzala – evo što je najviše poskupjelo

Novi udari na kućni budžet.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Cijene dobara i usluga u Hrvatskoj u siječnju su bile u prosjeku 3,4 % više nego prije godinu dana, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku, dok su u odnosu na prosinac porasle za 0,3 %.

Najveći godišnji rast zabilježen je kod usluga, koje su skuplje čak 7,2 % u odnosu na siječanj prošle godine, što potvrđuje da upravo taj segment najviše gura ukupnu inflaciju.

Rast cijena bilježi se i kod energije, gdje je godišnja stopa porasta 3,7 %, dok su hrana, piće i duhan skuplji za 3 %. S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije gotovo su na istoj razini kao lani, uz minimalni rast od 0,1 %.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac, cijene su najviše porasle kod usluga, za 2,2 %, te kod energije, za 1,8 %. Hrana, piće i duhan poskupjeli su za jedan posto. Jedina kategorija koja bilježi osjetniji pad na mjesečnoj razini su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, koji su u siječnju pojeftinili za 3,4 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ačkar potvrdio: U Veliku Goricu dolazi gotovo 100 milijuna eura!

“Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura, čime Velika Gorica dobiva priliku postati regionalni centar.”

Objavljeno

na

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar danas je na sjednici Hrvatskog sabora govorio u korist Prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, zahvaljujući kojem će Grad Velika Gorica postati 23. ITU središte i imati na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte koji će unaprijediti život Velikogoričana.

-Temeljni cilj ovog Zakona je smanjenje regionalnih razvojnih razlika, ali ne kroz jednokratne mjere, već kroz sustavan i dugoročno usmjeren razvoj. Velika Gorica, kao grad-predvodnik u realizaciji razvojnih projekata, dobiva priliku realizirati konkretne investicije koje građani mogu vidjeti i koristiti svaki dan – naglasio je gradonačelnik.

Upravo je jedan od najuspješnijih instrumenata regionalne politike u Hrvatskoj ITU mehanizam, jer gradovi koji su provodili ITU projekte pokazali su da integrirani teritorijalni pristup donosi mjerljive rezultate – od obnove javne i društvene infrastrukture, preko jačanja lokalnog gospodarstva, do podizanja kvalitete života građana.

-To su vidljivi projekti, stvarni razvoj, a ne teorija, poručio je Ačkar i objasnio kako novi zakon potiče suradnju i partnerstvo između države, županija, gradova i općina, kao i uključivanje privatnog sektora i civilnog društva.

-Takav integrirani pristup nužan je ako želimo ostvariti održiv razvoj koji se vidi u konkretnim projektima i investicijama. Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura čime dobiva priliku postati regionalni centar – dodao je gradonačelnik.

-To nam omogućuje veću samostalnost u definiranju razvojnih prioriteta i snažnu potporu europskih sredstava. Naime, sredstva su dosad bila alocirana gradovima-središtima županija, a Velika Gorica je bila naslonjena na Zagreb. Upravo novim Zakonom naš grad postaje centar na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Ačkar i zahvalio na snažnoj podršci Vlade RH i predsjednika Andreja Plenkovića, što je naš grad prepoznat kao važan razvojni centar.

Podsjetimo, Grad Velika Gorica je do sada iz sredstava ITU mehanizma izgradio, među ostalim, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Poduzetnički inkubator i biciklističku stazu, a kako je danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo našem gradu više od 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za školske projekte na području grada, dolazimo do ukupnog iznosa koji će se u skorijoj budućnosti uložiti na području grada – od gotovo 100 milijuna eura.

-Bilo kojoj političkoj opciji pripadali, činjenica je da nikada gradonačelnicima nije bilo na raspolaganju ovoliko europskih i drugih sredstava kojima se realiziraju brojni projekti, a zajedno, zakon i ITU mehanizam, osiguravaju učinkovit, pravedan i dugoročno održiv regionalni razvoj Republike Hrvatske – zaključio je Ačkar.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Poljoprivrednici, pozor – dvije važne novosti za OPG-ove!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Poslovni dnevnik

S ciljem poticanja domaće proizvodnje i kupnje domaćih proizvoda, država povlači konkretne poteze – povoljniji zajmovi i jasnije označavanje podrijetla voća i povrća.

Najavljeno je povećanje iznosa namijenjenih potpori poljoprivrednicima. Financijski instrument „Obrtna sredstva SP ZPP“ nudi zajmove od 1.000 do 25.000 EUR za financiranje repromaterijala i redovnog poslovanja.

Prijave se podnose izravno HAMAG-BICRO-u putem online sustava od 9. veljače 2026.

Pored zajmova, važna je i jasna oznaka podrijetla, koja pomaže da domaći proizvodi stignu na stol kupaca.

Inicijativa za poticanje kupnje domaćih proizvoda temelji se na pravilniku o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća i sektor banana.

Toni Grossi iz HPK poručuje da će jasnije označavanje pomoći potrošačima da lakše prepoznaju i češće biraju domaće proizvode.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno