Povežite se s nama

Moja županija

Vladimir Bregović (53) gradonačelnik je Vrbovca, prvi čovjek županijskog sporta i kandidat za župana

Kao dječak bio je prvak Jugoslavije u hrvanju, završio je građevinu, u mladosti dolazio iz Vrbovca u Veliku Goricu zbog djevojaka, sudjelovao u Domovinskom ratu, dovršio privatizaciju PIK Vrbovca… Vladimir Bregović upravo dovršava treći mandat gradonačelnika u svom gradu, a uskoro bi mogao brinuti o cijeloj županiji. Novi cilj je – postati župan

Objavljeno

na

Obilaznicom prema Bjelovaru, na 35 minuta vožnje od Velike Gorice, skrene se prema Vrbovcu. Gradiću od 15-ak tisuća stanovnika, s lijepo uređenim središtem grada, na kojem je i jedna relativno skromna zgrada. Nimalo glamurozna. A na ploči piše: “Grad Vrbovec – gradonačelnik”. Preskočiš tih nekoliko stepenica, dođeš na prvi kat i tu si. Gradonačelnik – a to je u Vrbovcu već 12 godina Vladimir Bregović – dočekao nas je odlično raspoložen. Nasmijan, u odijelu, ali bez kravate, u nešto opuštenijem izdanju…

Photo: Borna Filic/PIXSELL

– Odijelo je meni uniforma. Da se mene pita, najrađe bih bio u trenirci. Ipak sam ja sportaš, čim dođem doma, odmah upadam u trenirku – kaže nam Bregović dok nudi gosta pićem i kavom.

Podsjećam ga za početak da smo se već upoznali, na jednoj od dodjela nagrada najboljima u sportu u Zagrebačkoj županiji, jer Bregović je i predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. Ta dodjela održavala se, naravno, u Velikoj Gorici. Nije mu to, naravno, bio ni prvi ni zadnji put da je dolazio u naš grad. Baš naprotiv, Gorica i Bregović znaju se već dugo, posljednjih godina viđaju se relativno često…

– Pa imao sam ja i cure u Velikoj Gorici! Ali to je bilo nekih davnih, davnih dana, još u vrijeme dok sam imao kosu – sa smiješkom kaže Bregović pa u istom tonu dodaje:

– Kad se sve zbroji, moram reći da imam lijepe uspomene na to vrijeme, o Goričankama sve najbolje.

Vladimir Bregović

Gorica – grad sporta i lijepih žena

Gradonačelnik Vrbovca je od 2005., sve ove godine razne obveze povremeno ga dovedu u Veliku Goricu, na koju danas gleda kroz naočale jednog lokalnog političara.

– Budući da sam vezan uz županiju, više sam involviran u sva događanja u gradovima, pa tako i Veliku Goricu. Zato mi je prva asocijacija na Goricu da je to najveći grad u Zagrebačkoj županiji. Svima drugima, realno, prva asocijacija je zračna luka – svjestan je Bregović, koji ima još jednu asocijaciju na VG:

– Druga asocijacija definitivno je gorički sport. Kako sam i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza, odmah mi padnu na pamet svi uspješni gorički sportaši. U našoj županiji imamo 25.000 aktivnih sportaša, a velik dio toga otpada upravo na goričke sportaše. I zato mislim da slobodno mogu reći kako je Velika Gorica grad sporta.

Ako je doista tako, valjda će se i predsjednik Zajednice složiti da je krajnje vrijeme da jedan takav grad sporta konačno opet dobije prvoligaša u nogometu.

– Uh, Gorica je jako blizu i stvarno se nadam da će uspjeti ove sezone. Uvjeren sam da je Gorica to zaslužila, i infrastrukturom, i radom svih koji su uključeni u klub, iako to zapravo i nije samo jedan klub. Riječ je o cijelom nogometnom bazenu, svim onim manjim klubovima s goričkog područja koji gravitiraju gradskom klubu i Gorica kao prvoligaš za sve njih bila bi vrhunac sportskog djelovanja – svjestan je Bregović.

Navijam za Goricu u prvoj ligi

Bit će u svibnju i HDZ-ov kandidat za župana Zagrebačke županije, uvjeren je da će na izborima i pobijediti, pa bi kraj sezone mogao dočekati na još važnijoj funkciji od ove dosadašnje. I, nadamo se, već nakon nekoliko dana mandata proslaviti s Goričanima ulazak drugog kluba iz županije, uz zaprešićki Inter, u najviši rang hrvatskog nogometa.

– Ako mene pitate, ‘Gorica u prvoj ligi’ nije pitanje hoće li se to dogoditi ili neće. Pitanje je samo kad će se to dogoditi. To je zacrtani smjer – vjeruje Bregović.

Gorica je jedna od perjanica našega gradskog sporta, ali zna dobro i prvi čovjek Vrbovca da nije jedina.

– Dovoljno je reći da je ovogodišnji najbolji sportaš Zagrebačke županije vaš predstavnik, sjajni paraolimpijac Velimir Šandor. Time smo, zapravo, rekli sve. Neću sad izdvajati nekoga, odličan košarkaški klub, ili odbojkaše, atletičare, boksače… Velikogorički sport je zaista na jednoj zavidnoj razini.

Bregović sam loptu nikad nije previše naganjao, od najmlađih dana njegov je izbor bio nešto neobičniji – hrvanje. Medalje osvojene i prije 40-ak godina još čuva, a od treninga nije odustao ni sad, kad je duboko zagazio u šesto desetljeće.

– Da, kad ulovim vremena, odem i odraditi trening, barem jedanput ili dvaput tjedno. To je za moj gušt, a i mislim da se svi moramo na neki način održavati. Uostalom, barem jednom godišnje vodimo automobile na servise, a sami sebe baš i ne održavamo. Netko igra tenis, netko šah, a ja se bavim hrvanjem – objašnjava Bregović i nastavlja svoju hrvačku priču:

– Kao pionir bio sam jednom prvak Jugoslavije, jednom sam bio drugi, a imao sam uspjeha i po Hrvatskoj. Ali davno je to bilo, još tamo u prvoj polovici 70-ih.

 I gradonačelnik zna dobiti po glavi…

Ljubav prema hrvanju osjeća se u svakoj njegovoj rečenici, na poseban način govori o sportu koji ga prati kroz cijeli život.

– Hrvanje je jedan od najkompleksnijih sportova. Tko prođe školu hrvanja, nakon toga će znati igrati i nogomet, i košarku, a ujedno je prošao i školu gimnastike. Garantiram da sva djeca koja se u osnovnoj školi prođu nekoliko godina škole hrvanja, ako se nakon toga više ne žele baviti hrvanjem, imaju podlogu za sve sportove. Baviti se hrvanjem znači biti fizički maksimalno spreman. Nema mišića na tijelu koji ne radi u tom sportu – objašnjava Bregović, koji se u vrbovečki hrvački klub uključio čim je osnovan.

– Naš lokalni hrvački klub djeluje od 1973. i ja sam jedan od prvih članova kluba, ali i jedan od prvih osvajača medalja. Zavolio sam taj sport odmah i sve nakon toga je bila nadgradnja. Zato sam do danas ostao u hrvanju, koristim svako slobodno vrijeme za to. A to je i ključno pitanje – čime se čovjek bavi kad ima vremena. Ja skidam odijelo, oblačim trenirku i odem odraditi trening sa svojim dečkima. U zadnje vrijeme sam malo rijeđe na strunjači s njima, više sam rekreacijski tip, ali ne bježim ni od toga.

Zanimljiv je to slučaj, puno mlađim i spremnijim hrvačima nije s druge strane bilo tko, nije lako “opaliti” gradonačelnika… Ili?

– Kako dečki reagiraju? Ma nemaju respekta, ali ja to od njih ni ne tražim. Evo, baš jučer sam bio na treningu, mogu vam reći da sam dobro dobio po glavi. I još izgubio u našoj verziji košarke. Igramo ‘ragbi košarku’, bez faula.

Odavno više nije natjecatelj, u sportu je kao rekreativac, ali i fanatik. Zato stalno i razmišlja kako pomoći sportašima, omogućiti im što više. A evo i što je smislio…

– Moj prijedlog je da obavezno izdvajanje svih općina, gradova i županije za sport bude minimalno tri posto od proračuna. Time bismo dobili puno veću masu, a lokalne samouprave ne bi trebale biti previše opterećene. Takav bi sustav donio veću sigurnost i ozbiljnost u svim sredinama, pa tako i kod vas, u Velikoj Gorici. Svi najbolji sportaši, olimpijski i svjetski prvaci, značajan dio karijere provedu baš u lokalnom sportu, tu sve počinje. Sport je najbolji marketing za našu državu i zato mora dobiti što zaslužuje – vjeruje Bregović.

Vizija ‘tri posto’ za još više medalja

Prođe li njegova ideja, ukoliko se zakonski odredi komad proračuna koji mora ići na sport, rezultati će se brzo vidjeti.

– Ako bi tih tri posto primijenili kao kriterij u Zagrebačkoj županiji, to bi značilo da bi proračun za sport sa 4,8 milijuna kuna porastao dvostruko, na između devet i deset milijuna. Za Županiju, koja ima proračun 500 milijuna kuna, to ne bi bilo nikakvo preopterećenje. A na taj bi se način direktno utjecalo na 100.000 ljudi. Kako? Sportaša imamo 25.000, a tu dolaze i treneri, roditelji, obitelj… Dakle, govorimo o utjecanju na toliki broj ljudi s nekoliko milijuna kuna. Nema projekta u kojem kvalitetnije, brže i bolje možemo doći do efekta – govori gradonačelnik Vrbovca.

Nije tipičan političar, vokabular je kudikamo opušteniji, bliži običnim ljudima, ali na “politički jezik” prebaci se iste sekunde kad se spomene, recimo, kandidatura za župana. I izbori.

– Treći mandat završavam i kad pogledam unatrag, mogu biti zadovoljan onim što je učinjeno u Vrbovcu. Nije bilo investicije koja nije osmišljena u našoj kancelariji i zatim realizirana. Međutim, najveće investicije tek slijede. Čeka nas projekt od 100 milijuna eura u vodoopskrbi, a paralelno radimo i na sustavu odvodnje i pročiščivača, na poduzetničkom centru… A sve to sufinancirat će se iz EU-a i sljedeće tri godine će biti realizirano – govori Bregović, koji po četvrti gradonačelnički mandat neće ići iz samo jednog razloga.

– Budući da, odlukom moje stranke (HDZ), idem u utrku za župana, ne mogu više biti kandidat za gradonačelnika, ali vjerujem u dobre rezultate moje stranke i u gradu i u županiji. Takvi su trendovi, imamo pravo nadati se, željeti župana. Vjerujem da možemo doći do željenog cilja. Brojke su na našoj strani, imamo vjetar u leđa od Vlade i našeg predsjednika stranke Plenkovića, kojeg bi svaka majka poželjela za zeta. To moramo iskoristiti, bez obzira na ime našeg političkog protivnika. Velika Gorica, uvjeren sam, u toj nam je priči najvažniji kotačić – svjestan je Bregović.

Nema čarobnog štapića, ajmo raditi

U vrlo je dobrim odnosima s goričkim gradonačelnikom Barišićem, kao i s ljudima koji vode gorički sport, a iz Velike Gorice bi, da može, u Vrbovec uzeo…

– Proračun! – bez previše razmišljanja, uz široki osmijeh, ispalio je Bregović pa pojasnio:

– Gorica je velik grad, 350 milijuna kuna ozbiljan je proračun, ali Grad odlično funkcionira. Kolega Barišić ulagao je izuzetan napor u posljednja dva mandata i uopće ne sumnjam da će dobiti i treći. Ustroj cjelokupnih djelatnosti napravljen je uzorno, za primjer drugim gradovima u Hrvatskoj.

Tu pohvalama nije bio kraj.

– Potencijal koji Gorica ima je ogroman, jednako kao i županija, ali i moj Vrbovec. No moramo biti svjesni da nitko neće doći čarobnim štapićem i napraviti posao umjesto nas. Međutim, mi znamo taj posao, znamo kako se osmišljaju i razrađuju projekte, znamo aplicirati za fondove EU-a i nastaviti napredovati. Cilj je ulaganjima i investicijama od jedne kune napraviti četiri ili pet kuna – jasan je Bregović.

Kad se priča okrene, kad ga upitaš što bi Goričanima preporučio da uzmu iz Vrbovca, kad bi to bilo moguće, ima spreman odgovor.

– Uh, definitivno naše vrbovečke delicije… Mi, recimo, ne znamo raditi kompjutore, ali zato znamo raditi kobasice. Dio tradicije je i da ljudi iz ovoga kraja sami rade svoje kobasice, praktički se natječu jedni s drugima čije će ispasti bolje. Ja baš i nisam u tome, više sam s druge strane, moj posao je degustacija, ha, ha. Znam prepoznati što je dobro – smije se Bregović.

Cilj je da nešto ostane iza mene

Uz sve ostalo, predsjednik je i Hrvatskog hrvačkog saveza, usko je vezan uz sport, ali politika je ipak životni poziv. Kako se to nekome dogodi, zapitat će se mnogi koji zaziru od politike…

– Meni je politika došla nekakvih automatizmom. Od sredine 90-ih bio pročelnik u gradskoj upravi, a to onda čovjeka povuče. Motivirala me želja da ostavim nešto iza sebe, to mi je bio glavni cilj. Stavljati ciglu na ciglu, graditi nešto, da jednog dana ljudi prolaze Vrbovcem i kažu: ‘Taj i taj čovjek ovo je započeo graditi’. I da se sjete mene. Mislim da bi cilj svakog čovjeka trebao biti upravo to, da ostavi nešto iza sebe – priča Bregović i dodaje:

– Kroz političko djelovanje, kroz izvršne funkcije, načelnika, gradonačelnika i župana, imamo vezu sa stvarnim životom, sa stvarnom brigom za standard građana, ali sa stvarnim projektima. Tu je i ta želja da iza sebe ostaviš konkretne projekte. Eto, sve su to motivi koji natjeraju mladog čovjeka da krene u politiku.

Prije nego što je krenuo u taj dio karijere, radio je sve i svašta.

– Prije rata sam radio u struci, u građevini. Zatim je došao Domovinski rat, bio sam dragovoljac, nakon čega sam postao pročelnik u gradskoj upravi, pa se opet vratio u gospodarstvo. Bio sam predsjednik Uprave Gradipa, a godinu dana sam bio i predsjednik Uprave PIK Vrbovca, i u tom razdoblju uspješno završio privatizaciju tvrtke. PIK je sad dio koncerna Agrokor, jedan od njegovih najuspješnijih dijelova – ponosan je Bregović, koji je potpuno uvjeren da će u svibnju postati novi župan.

– Od 2005. sam gradonačelnik, dvaput izabran i neposredno. Da ne pokvarimo taj uspješan niz, trebalo bi se slično nastaviti i ove godine. Na drugom nivou, ali opet svi zajedno, za uspješnu županiju – zaključio je Vladimir Bregović.

Vladimir Bregović

 ‘Mi u Vrbovcu imamo finu klopu, Zagorku i bana Petra Zrinskog’

 Jedan od najvažnijih autora koji su pisali o povijesti Turopolja, povjesničar Emil Laszowski, rođen je u – Vrbovcu. Međutim, autor djela koje se zove “Povijest plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane” nije najpoznatiji Vrbovčanin. Ni izbliza.

– Ponosni smo na činjenicu da su u Vrbovcu rođeni ban Petar Zrinski, ali i velika Marija Jurić Zagorka – istaknuo je Bregović.

Iz Vrbovca su i glumica Leona Paraminski, legendarni “pučki tribun” Joža Pankretić, njegov sin Božidar… No od svih njih poznatije su vrbovečke kobasice.

– Naša tradicija počiva na nekoliko temelja – na PIK Vrbovcu, proizvodnji mesa za koju bi ja rekao da je najbolja u Europi, na manifestaciji ‘Kaj su jeli naši stari’, opet vezanoj uz finu klopu, ali i na našoj povijesti, odnosno Zagorki i ostalim velikanima – kazao je vrbovečki gradonačelnik.

‘Gradonačelnik na baušteli: Gradio sam mostove i vodio šihtericu’

Diplomirao sam građevinu i skupio nešto radnog iskustva na ‘baušteli’ Radio sam godinu dana na televiziji kad se gradila, a zatim na zaobilaznici od Ivanje Reke do Popovca, na niskogradnji. Vodio sam izgradnju mostova, imao svoje tri ‘brigade’, oko 150 ljudi, i radio sam sve, od vođenja ‘šihterice’ do proizvodnje toliko i toliko kubika betona, armature…, priča Vladimir Bregović, koji nije zadovoljan aktualnim stanjem u struci:

– Žao mi je što se to zanimanje danas gotovo pa prostituira. To će tek biti problem, kad konačno završimo s ovom krizom, kad se kotač pokrene i krenu investicije, veliki projekti. Stručnih ljudi nam nedostaje. Odnosno, naši ljudi to znaju raditi, ali rade u Njemačkoj ili Irskoj… Nadam se da će se ti ljudi vratiti natrag kad krene posao.

‘Ponosan sam na ratno vrijeme, ali bilo je tu i tuge, boli…’

Poseban dio života, kao i kod svakoga tko je to prošao, za Vladimira Bregovića je ratno vrijeme.

– Dragovoljac domovinskog rata sam bio od početka, bio sam i jedan od osnivača naše 51. samostalne bojne, kasnije zamjenik zapovjednika prvog dobrovoljačkog voda, a u registru se vidi da imam oko 700 dana u te prve dvije godine rata. Mislim da sam svoj obol dao i na taj dio svog života mogu biti samo izuzetno ponosan. Bio sam oko Novske, u zapadnoj Slavoniji, tu nam je bilo žarište… Pamtim i prijatelje koji su poginuli u tim akcijama, to su bolne uspomene – kazao je Bregović na tu temu.

Deset godina bio je i predsjednik braniteljske udruge u Vrbovcu, prije nego što je postao gradonačelnik, na to je također posebno ponosan.

‘Rokerska’ bradica? To su vam ostaci ostataka od frizure…

Kad ulovi pauzu od politike, kad odradi sve potrebno u županijskoj zajednici sportova i hrvačkom savezu, kad provede nešto vremena s obitelji, unukom prije svih, Vladimir Bregović uzima vrijeme samo za sebe. I dok mnogi mir traže u tišini, on voli buku. Kvalitetnu, točno određenu…

– Ja sam vam pasionirani audiofil. Još od osnovne škole sam totalni “tehno frik”, stalno tražim pojačala i druge tehničke stvari, aktivno sudjelujem u toj ‘second-hand’ sceni, na kojoj su cijene puno prihvatljivije. Kupovati novo, ono što mene zanima, ipak je preskupo – priča Bregović, koji nas nije previše iznenadio odgovorom na pitanje što najčešće svira iz zvučnika.

– Temelj je rock’n’roll, ali tu su i razne izvedenice – kaže.

Iznenađenja nema jer i imidž je takav, rokerski, s bradicom koju ne vidimo prečesto na političkim licima.

– Je, i imidž je malo u tom rokerskom duhu, ali to je zapravo ostatak ostataka, ono što je ostalo od bujne frizure, ha, ha.

Moja županija

FOTO Zagrebačka županija “šampion“ prema energetskoj obnovi zdravstvenih objekata

Pri kraju provedba natječaja za energetsku obnovu ispostave Doma zdravlja u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

U tijeku je energetska obnova Osnovne škole Đure Deželića i ispostave Doma zdravlja Zagrebačke županije u Ivanić-Gradu. Sredstva za obnovu osigurana su iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i proračuna Zagrebačke županije. Oba objekta obišao je danas zamjenik župana Damir Tomljenović.

– Energetskom obnovom, važno je to istaknuti, dobivamo novu kvalitetu zgrada i veliku uštedu energenata. Ono što ćemo uštedjeti na energiji moći ćemo uložiti u druge potrebe – rekao je zamjenik župana, dodavši da se u Ivanić-Gradu, uz školu Đure Deželića i dom zdravlja, energetski obnavlja i upravna zgrada Zagrebačke županije. Energetskom obnovom, dodao je, bitno se smanjuje i onečišćenje zraka, odnosno emisija štetnih stakleničkih plinova.

Gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš rekao je da će se kroz ulaganja u energetsku obnovu triju zgrada značajno povećati kvaliteta života svih građana Ivanić-Grada.

– Suradnja Grada i Županije godinama ide u dobrom smjeru. Zajedno ‘guramo’ projekte bitne za naše stanovnike – rekao je Leš.

Zadovoljstvo energetskom obnovom izrazili su i ravnatelj OŠ Đure Deželića i ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije Večeslav Bergman.

– Nakon što je već ranije sanirano krovište, škola se sada energetski obnavlja, a slijedi i njezina dogradnja, za što je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bespovratno dobiveno preko 9 milijuna eura. I Grad i Županija daju veliku podršku školstvu, što se i vidi – potvrdio je Bergman ocijenivši Zagrebačku županiju “šampionom prema energetskoj obnovi zdravstvenih objekata”.

– Dosad su obnovljene četiri ispostave, u tijeku je obnova u Samoboru i Ivanić-Gradu, a pri kraju je provedba natječaja za energetsku obnovu ispostave Doma zdravlja u Velikoj Gorici. Sve to omogućit će puno bolje uvjete rada i pružanja zdravstvene zaštite – rekao je Bergman.

OŠ Đure Deželića

Energetska obnova OŠ Đure Deželića obuhvaća, uz ostalo, zamjenu vanjske stolarije i rekonstrukciju vanjskih zidova zgrade. Na zidove se postavlja ETICS sustav toplinske izolacije na bazi mineralne vune, a škola dobiva i novu aluminijsku stolariju. U unutrašnjosti zgrade bit će instaliran multi-split klima sustav, a postojeća rasvjetna tijela zamijenit će energetski učinkovitija. Ugradit će se dizalica topline zrak/voda, dok će na krov zgrade biti postavljeni fotonaponski moduli sunčane elektrane snage 25 kW.

Kombinacijom građevinskih, elektroinstalaterskih i strojarskih radova  očekuje se osjetno smanjenje potrošnje energije za grijanje, na godišnjoj razini za preko 78%.

Dodatnim radovima predviđena je rekonstrukcija pješačke rampe ispred ulaza u zgradu, hortikulturno uređenje površine oko zgrade škole, a bit će postavljena i punionica za električne automobile.

Ukupna vrijednost energetska obnove iznosi 2,41 milijun eura. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bespovratno je dobiveno 901.134 eura, dok Zagrebačka županija, osnivač škole, iz vlastita proračuna ulaže 1,51 milijun eura.

Osim smanjenja potrošnje energije, korištenjem obnovljivih izvora, energetska obnova OŠ Đure Deželića doprinijet će i povećanju razine udobnosti i kvalitete korištenja školskog prostora.

Dom zdravlja

Istovremeno s energetskom obnovom odvija se i sanacija zgrade doma zdravlja u Ivanić-Gradu. Zgrada dobiva novu ovojnicu i novi, energetski učinkovitiji pokrov. U sklopu obnove ugradit će se nova, odnosno zamijeniti postojeća oprema za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode. Unutarnja rasvjeta mijenja se novom. Na krov zgrade postavit će se fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, snage 20 kW. Uvest će se i sustav daljinskog očitanja potrošnje energije i vode.

Kombinacijom mjera energetske učinkovitosti, projektirana godišnja ušteda energije za grijanje iznosi 81,5%, a projektirana godišnja ušteda primarne energije 75,5%.

Nakon završene obnove zgrada će iz energetskog razreda ‘E’ prijeći u razred ‘B’. Ukupna vrijednost obnove je 1,8 milijuna eura, od čega 1,3 milijuna eura (71,74%) otpada na bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok Zagrebačka županija ulaže 515.200 eura (28,26%). Završetak svih radova očekuje se u travnju 2026. godine.

Sanacija zgrade, uz ostalo, obuhvaća izvedbu elemenata pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Ugradit će se i modularni sustav za parkiranje i čuvanje bicikala te će se hortikulturno urediti postojeće zelene površine.

(Foto: Dražen Kopač)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

ŽUPANIJA Kolarec i dalje na čelu Stožera civilne zaštite

Vatrogascima i Društvu Crvenog križa darovana oprema u vrijednosti većoj od 61 tisuću eura.

Objavljeno

na

Konstituiran je novi saziv Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije.

Odlukom župana Stjepana Kožića, načelnik Stožera i u ovom mandatu će biti njegov zamjenik Ervin Kolarec, dok funkciju zamjenika načelnika Stožera nastavlja obnašati Županijski vatrogasni zapovjednik Dario Kezerić. Stožer uz načelnika i zamjenika ima još 15 članova.

Načelnik Kolarec poželio je puno uspjeha u radu svim članovima Stožera i operativnim snagama, koji zajednički provode mjere i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama te razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na području Zagrebačke županije.

–Mi smo tu radi naših građana i činit ćemo sve kako bismo osigurali njihovu sigurnost i pravovremenu zaštitu u svim situacijama – istaknuo je Kolarec.

Na sjednici je donesen prijedlog Poslovnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije i Nacrt prijedloga Procjene rizika od velikih nesreća za područje županije, a riječ je o ključnom dokumentu za donošenje planskih dokumenata na području civilne zaštite.

Ujedno, na sjednici je donesena Odluka o darovanju opreme sustava radio veze Vatrogasnoj zajednici Zagrebačke županije ukupne vrijednosti gotovo 53,5 tisuće eura te županijskom Društvu Crvenog križa gotovo 8,5 tisuća eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

FOTO Svečana proslava 30 godina Općine Kravarsko

Objavljeno

na

Objavio/la

Trideset godina postojanja Općine Kravarsko svečano je obilježeno danas (nedjelja, 14.09.2025.) polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika poginulima za Republiku Hrvatsku, procesijom od pastoralnog centra ”Stjepan Povoljnjak” do crkve, svetom misom u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa i blagoslovom orgulja, smotrom vatrogasne postrojbe DVD Kravarsko, svečanom sjednicom Općinskog vijeća Općine Kravarsko i prigodnim domjenkom u Domu kulture Kravarsko.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na početku svečane sjednice u Domu kulture pozdrav domovini himnom Lijepa naša izveo je Pjevački mješoviti zbor Udruge umirovljenika Općine Kravarsko ”Breški slavuji” te minutom šutnje odana je počast svima poginulima za Hrvatsku i prvom predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svečanu sjednicu otvorila je predsjednica Općinskog vijeća Općine Kravarsko Dragica Ceković, a nakon nje govorio je Vlado Kolarec, Općinski načelnik Općine Kravarsko. Uvodno je kazao: – Danas obilježavao veliki jubilej – trideset godina postojanja naše Općine Kravarsko. Trideset godina zajedničkog puta, ustrajnosti, rada i ljubavi prema svome kraju. Ovo je trenutak da se s ponosom osvrnemo na sve što je iza nas, da zahvalimo svima koji su svojim radom, znanjem i trudom utkali sebe u razvoj našeg mjesta, ali i da s nadom pogledamo prema budućnosti.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon načelnika za govornicu je došao Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, i istaknuo činjenicu o uzornoj suradnji Općine Kravarsko sa Zagrebačkom županijom.

– Zagrebačka županija u svim velikim projektima daje snažnu podršku ovoj općini, kao što smo, nakon potresa, zajedničkim snagama sagradili novu crkvu. Podizanjem kvalitete života, mladima osiguravamo mjesto za osnivanje svojih obitelji – rekao je Kolarec.

Sve prisutne pozdravio je Dražen Bačurin, izaslanik gradonačelnika Velike Gorice. Zadnji govornik bio je Mato Čičak, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, predsjednik županijske skupštine Zagrebačke županije i načelnik Općine Rugvica.

– Fasciniran sam jedinstvom i zajedništvom mještana nakon potresa i veselim se novim projektima na području općine, poput dogradnje škole koja će dobiti nove učionice za potrebe jednosmjenske nastave.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Uslijedio je ceremonijal dodjele javnih priznanja Općinskog vijeća Općine Kravarsko. 1. Zahvalnica Obitelji Lovrić, čiji su članovi s nekoliko generacija aktivni članovi DVD-a Kravarsko; 2. Nagrada Općine Kravarsko za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem ili višegodišnjem razdoblju: *Stjepan Kolarec – idejni je začetnik i jedan od osnivača Amaterskog kazališta Kravarsko; *Julijana Kolarec – uspješna je studentica prve godine diplomskog studija Fakulteta elektrotehnije i računarstva, smjera računarstvo. Prijediplomski trogodišnji studij završila je 2023./2024. godine među 10% najboljih studenata fakulteta; *Nikola Tonković, učitelj sa iskustvom u prosvjeti punih 38 godina, funkciju ravnatelja Osnovne škole Slavka Kolara Kravarsko obnaša oko 25 godina. Kao ravnatelj bio je jedan od ključnih nositelja projekta izgradnje nove matične škole u Kravarskom, kasnije i sportske dvorane, čime su se stekli kvalitetniji uvjeti obrazovanja na području općine. 3. Nagrada Općine Kravarsko za doprinos ugledu i promociji Općine Kravarsko u zemlji i svijetu:* Osnovna škola Slavka Kolara Kravarsko – muška odbojkaška ekipa učenika 5. i 6. razreda. Muška odbojkaška ekipa sastavljena od učenika 5. i 6. razreda tijekom proteklog razdoblja ostvarila je iznimne sportske rezultate. Nakon pobjede na gradskom, županijskom i poludržavnom natjecanju, na državnoj završnici održanoj u lipnju ove godine u Vinkovcima, osvojili su 2.mjesto i tako postali državni viceprvaci.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U ime dobitnika priznanja govorio je Nikola Tonković. Moderatorica programa bila je Ana Katulić.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon zaključenja svečane sjednice uslijedio je prigodni domjenak i ugodno druženje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Moja županija

Projekt PRONACUL u utrci za najbolji europski projekt 2025. – odlučuju glasovi građana

Međunarodna inicijativa koja povezuje šest zemalja i stavlja baštinu u središte održivog turizma ušla je u finale izbora za najbolje EU projekte.

Objavljeno

na

Objavio/la

Projekt PRONACUL, u kojem je Turistička zajednica Zagrebačke županije bila partner, nominiran je za najbolji europski projekt 2025. godine, o čemu smo pisali ranije. Riječ je o međunarodnoj inicijativi koja okuplja partnere iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Grčke, Srbije i Bosne i Hercegovine, a cilj joj je da prirodna i kulturna baština postane temelj održivog turizma u Jadransko-jonskoj regiji. O pobjedniku odlučuju glasovi građana od 12. do 19. rujna.

Podsjećamo, kroz projekt je razvijena zajednička metodologija upravljanja baštinom, u kojoj su sudjelovali različiti dionici – od institucija i lokalne samouprave do same zajednice. Poseban naglasak stavljen je na suradnju i razmjenu iskustava, a tome je pridonijela i Virtualna komora, digitalna platforma namijenjena razmjeni znanja, primjera dobre prakse i kreiranju novih turističkih proizvoda.

U 15 pilot područja testirani su različiti modeli upravljanja, čiji je rezultat prijedlog zajedničke Regionalne rute, osmišljene da poveže destinacije i turističke ponude na održiv način. Time je projekt doprinio jačanju kapaciteta institucija, lokalnih zajednica i poduzetnika, stvarajući temelje za dugoročno vrednovanje i očuvanje baštine.

PRONACUL je ušao u završni krug natjecanja za najbolje županijske EU projekte, a stručni žiri odabrao je kandidate u četiri kategorije. Sada je na građanima da svojim glasom odluče koji će projekt ponijeti titulu najboljeg. Glasovanje traje do 19. rujna, a svoj glas moguće je dati ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom 

Nastavite čitati

Kultura

Županija osigurala novac za programe u kulturi – predložite ih do 3. listopada

Broj mogućih prijava razlikuje se po prijaviteljima.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija objavila je Javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2026. godinu, a i ovoga puta sredstva su namijenjena za knjižničnu, nakladničku, audiovizualnu i muzejsku djelatnost, kulturno-umjetničko stvaralaštvo i kulturno-umjetnički amaterizam, zaštitu, očuvanje i održivo upravljanje kulturnom baštinom te transferzalna područja.

Pravo prijave imaju samostalni umjetnici, udruge, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi i medijima, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine.

Dodajmo kako se broj mogućih prijava razlikuje pa tako pučka otvorena učilišta i centri za kulturu mogu podnijeti do pet prijava, knjižnice, muzeji i galerije do četiri, udruge do dvije, a ostali prijavitelji jednu prijavu.

Inače, u ovoj godini Zagrebačka županija podržala je 239 različitih programa u kulturi u ukupnom iznosu od 442 tisuće eura.

Tekst javnog poziva i upute za prijavitelje dostupni su na web stranici Zagrebačke županije, prijedlozi programa zaprimaju se do 3. listopada.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno