Povežite se s nama

HOTNEWS

Doula Marija Čukman: “Radim i živim svoju strast i dio sam jednog od najvažnijih trenutaka svake obitelji“

Želja joj je da što više žena doživi iskustvo poroda kao prekrasno, a s tim ciljem prenosi svoja znanja, ali i iskustva

Objavljeno

na

Iza voditeljice tečajeva ‘Svjesne trudnoće’ Marije Čukman stoji 40-ak sretnih mama, sretnih beba i sretnih obitelji. Svoj djeci Marija još pamti ime, a s dijelom majki ostala je i prijateljica. No, to i ne čudi kada znamo da je rođenje djeteta najvažnije životno iskustvo svake obitelji, a upravo taj dio ona prolazi s obiteljima koje joj se obrate.

“To je nešto neprocjenjivo, ne mogu to opisati. Radim ono što istinski volim. Radim i živim svoju strast. Dio sam jednog od najvažnijih trenutaka cijele obitelji. Koliko god sam ja u biti malen dio, zato što na kraju žene same sve naprave, osjećam se jako zahvalno i ispunjeno što, nekim čudom, radim ovo što radim”, rekla je Marija Čukman koja živi u Kravarskom, a jedna je od četiri profesionalne doule u Hrvatskoj.

U prijevodu s grčkog, doula je ‘ona koja služi’. Radi se zapravo o educiranim i iskusnim profesionalkama koje majkama pružaju emocionalnu, fizičku i informativnu podršku prije, tijekom i netom nakon poroda.

“Doula nije pomodna i nije nova, nego se morala izmisliti riječ u današnjem vremenu. Doule su oduvijek postojale. Kada su žene rađale, uz njih su bile dvije vrste žena, čak naše bake koje su živjele na selima to znaju. Jedna je potpora, a druga je ‘primalja’ koja je imala medicinska znanja“, objasnila je Marija Čukman.

Foto: Marija Čukman, Svjesna trudnoća

U najvećem broju, dolaze joj žene koje žele prirodan porod. Radi se o osobama koje su shvatile da takozvani drip nije obavezan i da majka može birati položaj u kojem želi roditi. Ne mora, kaže Marija, biti konstantno priključena na CTG aparat, pod prejakim svjetlom, gdje ju učestalo pregledavaju ili ispituju.

“Naravno, govorim o situacijama kada je sve u redu s mamom i bebom. Nažalost, većinom su protokoli takvi da se, iz njima poznatih razloga, porod započne na inicijativu liječnika. Često žele ubrzati porod, a kada to rade koriste umjetni oksitocin, takozvani drip, i onda tu sve kreće nizbrdo jer on blokira proizvodnju prirodnog oksitocina, kontrakcije su puno jače, žene kažu i tri do pet puta jače od prirodnih kontrakcija, vrijeme za odmor između kontrakcija je puno manje, mama je pod stresom, dijete je pod stresom“, objašnjava doula Marija.

Foto: Marija Čukman

“Drip najčešće završava time da su bolovi toliko nepodnošljivi da žena traži epiduralnu, iako prirodna porođajna bol nije nepodnošljiva. Nakon toga žena nema osjeta, ne zna što da radi, kako da tiska, pa često dolazi do intervencija kojih ne bi trebalo biti, poput nalijeganja na trbuh, upotrebe vakuuma pri izgonu djeteta, a da bi mogli izvesti takav zahvat – mora se raditi epiziotomija i tako se dogodi ta ‘kaskada intervencija‘”, ispričala je Marija i objasnila zašto je važno da žena zna svoja prava i da ne mora prolaziti kroz porod na ovaj način.

Osim žena koje rađaju prvi put i žele naučiti kako mogu biti aktivne u svom porodu i izabrati što im odgovara, na Marijine tečajeve dolaze i one koje su već rodile.

“Zanimljivo je da one dolaze na tečaj jer imaju traume s prvih poroda. Priznaju da nisu znale da imaju pravo izbora. Tek nakon što bi im se sleglo, taj proces traje i do godinu dana, shvati žena koliko je istrumizirana nakon poroda. Majka koja dođe doma s djetetom je toliko sretna. Kad se euforija smanji i žena sve više vremena provodi sama sa sobom, shvati da prešućuje neke dijelove priča, a to je ono što je jako loše za druge žene jer rijetko koja će reći cijelu priču, ne želi se sama suočiti s traumom. Od tuda ta ‘fama’ da je drip normalan“, ispričala je Marija.

Zbog takvog iskustva ženama kasnije treba dosta vremena da se ponovo odluče imati djecu.

“Ali su sad rekle da će drugačije, ako može. Uvijek ima onaj postotak gdje je potrebna liječnička intervencija, ali on je zaista mali. Zato i imamo medicinu“, napominje Marija Čukman i dodaje:”Teško je slušati te priče. Susrećem se sa ženama koje još uvijek ne žele ostati trudne zbog poroda i koje su znale reći – zašto meni nitko nije rekao da drip nije normalan i zašto meni ni jedna moja prijateljica nije rekla što ti se dogodi kad dobiješ drip“, kaže voditeljica Svjesne trudnoće.

Upravo zato Marija organizira i Pričaonice na kojima žene mogu slobodno govoriti o svojim iskustvima i osvijestiti što im se dogodilo te pomoći drugima. Time se stvara mreža žena koje si međusobno pomažu i ohrabruju se.

“Sva sreća sve više žena traže edukaciju i informacije te svoja prava koja su im prirodno i zakonski dana“, kaže Marija koja nam je ispričala i vlastito iskustvo:“Kad sam ostala trudna prvo je krenulo klasičnim putem jer, kao i kod svake trudnice koja je trudna prvi put, svi te isprepadaju. U tom strahu prestaneš razmišljati o bilo čemu drugome osim o tome što se treba na kojem ginekološkom pregledu obaviti. U jednom trenutku sam rekla da ne želim tako svoju trudnoću živjeti.“

Svoju dvojicu sinova Marija Čukman rodila je u ugodnom i njoj sigurnom okruženju doma, a budući se radilo o prekrasnom iskustvu poželjela ga je prenijeti na što više žena.

Tužna je, kaže, zbog onoga što se događa pri porodima. Često radi sa ženama koje su doživjele traume na porođaju i prije 20 godina.

Foto: Marija Čukman/Svjesna trudnoća

“I onda osvijeste i druge dijelove te priče. Žene često shvate da su zbog toga i brakovi popucali. Osjećaju nemoć i da su stavljene u poziciju žrtve te ne mogu donositi vlastite odluke. Tu se javlja i osjećaj da nisu dobile ono što su mogle dobiti, a to su žene koje se kasnije više nisu odlučile na djecu. Žene misle da ne mogu roditi svoje dijete i s tom mišlju hodaju cijeli život“, objašnjava Marija.

“Pitajte bilo koju od naših majki, one tako fino šute o svemu tome. Zamislite kako im je bilo, a još su nakon poroda bile razdvojene 24 ili 48 sati od svoje djece. Ništa nisu smjele znati, a u svijetu bolnice su“, kaže Marija.

I zato ona savjetuje budućim majkama da se informiraju.

“Ne govorim ženama što da naprave, nego da se informiraju i same donesu odluku. Pa i ako se odluče na drip i epiduralnu to je OK, ako su same odlučile. Bitno je da se poštuje njihov izbor. Način na koji se osoba rodi, obilježava ostatak života mami, ali i bebi, bez obzira, pričale žene o tome ili ne“, kazala je Marija Čukman.

Puno je načina da si buduća majka olakša trudnoću i porod i svaka od njih trebala bi sama odlučiti za sebe i svoje dijete, bitno je samo da je odluka temeljena na istinitim informacijama.

Na kraju, Marija Čukman kaže:“Bilo bi jako lijepo kad bi se svi mogli rađati u nekim mirnim i prekrasnim uvjetima, u poluzatamnjenoj prostoriji gdje nas neće zaplašiti buka i svjetlo odmah kad se rodimo i gdje će nas majka koja nas je nosila devet mjeseci odmah primiti na svoja prsa. To bi tako trebalo biti. To su stvari kojima su pisane knjige 60-ih godina prošlog stoljeća i pisali su ih muški liječnici. To nije nešto što je sad smišljeno i što je trend i pomodno“.

CityLIGHTS

Tevenovela s turopoljskim snagama! Filip i Gianna zajedno u sceni vjenčanja

Goričke glumačke snage – poznati kazališni, televizijski i filmski glumac i televizijski voditelj Filip Detelić rodom iz Buševca i gorička radijska voditeljica City radija i glumica Gianna Kotroman, snimili zajedničku scenu u popularnoj seriji Nove TV ‘”U dobru i zlu”.

Objavljeno

na

Naša Gianna Kotroman, koja vas radnim danom budi u programu City radija Velika Gorica, našla se u novoj TV ulozi. Ovoga puta ulozi matičarke.

Pridružila se velikom setu na snimanju hrvatske serije, koja svake večeri gledatelje “priljubi” uz male ekrane.

Odglumila je dio scene vjenčanja koju su gledatelji s nestrpljenjem i napetošću iščekivali jer se do zadnjeg trenutka nije znalo hoće li Toma Benčić (Filip) oženiti Niku Sriću, svoju ljubav u seriji “U dobru i zlu”, koja je nedavno prikazana na Novoj TV, a gledatelji su u utorak mogli pogledati posljednju epizodu ove serije prije ljetne stanke.

Snimanje je bilo interesantno i izazovno sa puno glumaca i statista tzv. masovka. Da bi scena nakon ton/kamera/akcija bila snimljena, osim teksta i uživljavanja u ulogu, treba znati svoju poziciju ispred kamera, naučiti tekst svih koji glume, budući da nema ubacivanja “preko reda ” i na kraju odraditi posao najbolje moguće opisala je Gianna.

Očito joj ova uloga leži, budući da je već jednom utjelovila matičarku.

U “Larinom izboru” vjenčala sam Dinka i Lejlu a glumila sam i serijama “Ljubav u zaleđu”, “Kumovi”, “Sjene prošlosti”, “Blago nama”, a u seriji “Drugo ime ljubavi” pojavila sam se u ulozi medicinske sestre Mirjana Šikić, gdje sam morala savladati naglasak. Svaka uloga nosi svoje, nova ekipa, tekst, drugačiji karakter u koji se moraš uživiti, ali bez obriza na to, snimanje na setu je vrlo interesantno i dinamično, malo remek djelo u nastajanju – dodala je.

Spomenimo kako je upravo ulogom medicinske sestre Mirjane Šikić bila dio glumačke ekipe koja je osvojila nagradu za najbolju regionalnu seriju.

Kaže da se i dalje veseli novim projektima i novim ulogama, jer je to neprocjenjivo iskustvo, a mi se pitamo, nakon matičarke i medicinske sestre, u koju će sljedeću ulogu uskočiti?

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Gorički vrtićanci “na policijskom zadatku”

Svi do jednog, kada odrastu žele biti – policajci!

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas je starija vrtićka skupina djece Dječjeg vrtića Velika Gorica imala važan dan.

U društvu odgojiteljica Nade i Marijane, otputili su se na “službeni” zadatak – upoznati naše gradske policajce. U Policijskoj postaji dočekali su ih službenici kako bi im prezentirali svoj rad, no nisu očekivali navalu pitanja malih Velikogoričana, koji svi do jednog, kada odrastu žele biti – policajci.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

–Kako lovite lopove? Jesu li lisice dovoljne za uhititi lopova? Jurite li na motoru za njima ili autom? Gdje je zatvor? Je li škola za policajce teška…? – samo su neka od pitanja naših malih znatiželjnika.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Kako bi ih nagradili za veliko zanimanje za posao policajca, Služba prometne policije Ravnateljstva policije u suradnji sa Policijskom upravom zagrebačkom, našim klincima pripremila je prigodne poklone, a to je samo nastavak edukacije koju su prošli s tetama u vrtiću.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

 

–Upravo na inicijativu naše djece smo počeli provoditi program „POLICAJAC“ jer ih to zanimanje u njihovoj dobi jako intrigira, stalno su u toj ulozi, tako da smo duži period posvetili tom zanimanju puno pažnje. Izgradili smo u našoj skupini policijsku postaju, izrađivali smo odore od najlona, rekvizite, iskaznice, igrali se detektiva, istraživali sve o policijskoj akademiji i o policiji općenito iz enciklopedije…tako da je ovaj današnji posjet praktični dio naučenog u vrtiću. Jedva su čekali vidjeti policijska vozila i postaviti pitanja policajcima – rekla nam je odgojiteljica Nada Mišević.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Službene prostorije Policijske postaje Velika Gorica, tako su danas bile u drugačijem ozračju, ispunjene dječjom znatiželjom, a vozni park naše policije dobio je nove vozače!

Ipak…najviše je stradala policijska sirena 🙂

FOTO galerija:

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Kolarec preuzeo ugovore za dogradnju škola vrijedne 8,4 milijuna eura

Radi se o dogradnji OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom, dogradnji škole i male sportske dvorane PŠ Kerestinec, te rekonstrukciji i dogradnji Osnovne škole Pavla Belasa u Brdovcu.

Objavljeno

na

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svečano su dodijeljeni ugovori za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole, sufinanciranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Nove ugovore ukupne vrijednosti 8,4 milijuna eura zamjeniku župana Ervinu Kolarecu uručili su predsjednik Vlade Republike Andrej Plenković i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

Foto: Zagrebačka županija

Radi se o dogradnji OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom, dogradnji škole i male sportske dvorane PŠ Kerestinec, te rekonstrukciji i dogradnji Osnovne škole Pavla Belasa u Brdovcu.

Projektom dogradnje OŠ Pavao Belas ukupne vrijednosti 5,7 milijuna eura predviđena je rekonstrukcija i dogradnja školskog prostora kojom će se izgraditi 11 novih učionica s pratećim sadržajima, čime će škola imati ukupno 20 razrednih odjela. Projektom dogradnje OŠ Josipa Badalića ukupne vrijednosti 2,23 milijuna eura predviđena je dogradnja dvije nove učionice s pratećim sadržajima i knjižnicom, čime će škola imati ukupno osam razrednih odjela. Projektom dogradnje PŠ Kerestinec ukupne vrijednosti 1,82 milijuna eura predviđena je dogradnja jedne učionice s pratećim sadržajima te dogradnja male dvorane, čime će škola imati ukupno pet razrednih odjela.

Foto: Zagrebačka županija

–Zahvaljujući odobrenim sredstvima za izgradnju i dogradnju škola, stvorit će se uvjeti za jednosmjenski rad u školama. Do sada je Zagrebačkoj županiji iz NPOO-a dodijeljeno 55 milijuna eura za osam projekata ukupne vrijednosti 65 milijuna eura, a razliku sredstava od 10 milijuna eura osigurat će Županija.

Na putu do cilja jednosmjenske nastave u resornom ministarstvu je u tijeku evaluacija četiri prijavljena projekta dogradnje škola na području županije ukupne vrijednosti 23 milijuna eura.

Dodajmo kako je do sada za osam školskih projekata iz NPOO-a Zagrebačkoj županiji dodijeljeno 55 milijuna eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Ovo su najbolji gorički školarci – rasturaju u školi, na natjecanjima i u sportu

Gradonačelnik ih prigodno nagradio i poručio – nemojte težiti samo uspješnosti, težite i tome da budete vrijedni

Objavljeno

na

Objavio/la

Izvrsni na nastavi, najbolji na sportskim natjecanjima – osnovnoškolci i srednjoškolci pred kraj školske godine danas su dobili i pohvalu Grada Velike Gorice.

Na uspjesima im je na prigodnim svečanostima u Pučkom otvorenom učilištu, u ime Grada Velike Gorice, čestitao gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

–Nemojte težiti samo uspješnosti, težite i tome da budete vrijedni – citat je Alberta Einsteina, kojim vam želim poručiti da prepoznajemo vaš trud i vrijednost. Preuzeli ste stvar u svoje ruke, svojim marljivim radom osigurali ste ocjene kojima ćete moći upisati daljnje obrazovanje koje želite ili posao nakon srednje škole za koji ste se obrazovali. Time upravljate svojom budućnošću i na tome vam čestitam – rekao je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Riječ je o 36 učenika s najboljim školskim uspjesima, od čega je 15 osnovnoškolaca i 21 srednjoškolac, za čije su uspjehe zaslužni i njihovi učitelji, profesori i mentori.

Također, Grad je nagradio i najuspješnije učenike na školskim i sportskim natjecanjima. Ove godine radi se o 120 osnovnoškolaca i srednjoškolaca.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

–Život je predragocjen da bismo ga trošili na nebitne stvari, što ste vi i dokazali. Uz školske obaveze vi ste ostvarili iznimne uspjehe na školskim natjecanjima ili ste izvrsni sportaši, i samo vi i vaši roditelji znate koliko je odricanja bilo potrebno za to. Kao roditelj, iznimno sam ponosan na ovakvu djecu koja streme najboljem i volio bih da su i moja djeca toliko uspješna. Na vašem putu Grad Velika Gorica uvijek će vas pratiti, optimalnim izdvajanjima iz proračuna, vođeni povijesnim činjenicama da je obrazovanje to, koje je velike civilizacije činilo velikima – poručio im je Ačkar.

U ime svih pohvaljenih, Gradu se zahvalila učenica Ana Popović.

–Hvala što ste tu uvijek za nas, što nam pomažete i cijenite naše uspjehe, uspjehe naših mentora i profesora – poručila je.

FOTO galerija /najuspješniji učenici:

 

FOTO galerija /najuspješniji učenici na natjecanjima i u sportu:

Nastavite čitati

HOTNEWS

OPATIJA Božinović i Ačkar na konferenciji o ključnim sigurnosnim izazovima današnjice

Međunarodna konferencija u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica, okuplja više od 400 sudionika iz Hrvatske i svijeta, uključujući stručnjake za sigurnost, krizno komuniciranje, turizam, zdravstvo, okoliš i digitalne tehnologije.

Objavljeno

na

U vremenu kada klimatske promjene, ratni sukobi, prirodne katastrofe i ubrzani razvoj umjetne inteligencije mijenjaju svakodnevicu, Dani kriznog upravljanja ponovno su se pokazali kao ključna točka okupljanja domaćih i međunarodnih stručnjaka.

Ova važna dvodnevna konferencija koja se održava u Opatiji, a svečano je otvorena u prisutnosti potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je naglasio važnost sustavnog obrazovanja i spremnosti za sve kompleksnije sigurnosne izazove.

Veliko mi je zadovoljstvo što mogu govoriti na današnjoj konferenciji međunarodnog karaktera. Danas svjedočimo brojnim krizama koje ne pogađaju samo pojedinačne države, nego imaju globalne posljedice, osobito kada govorimo o učincima klimatskih promjena. Hrvatska je, kao i ostatak svijeta, suočena s posljedicama tih promjena – od potresa, pandemije koja je pogodila cijeli svijet, do požara i drugih tehničkih nesreća. Upravo zato ovakve konferencije predstavljaju izvrsnu priliku za razmjenu iskustava, ali i za slušanje primjera dobre prakse – kako prevenirati krizne situacije i kako na njih odgovarati – istaknuo je ministar Davor Božinović i dodao kako su u hrvatskom sustavu civilne zaštite, čelnici gradova, općina i županija, po načelu supsidijarnosti, istovremeno i na čelu stožera civilne zaštite svojih lokalnih jedinica.

 

–Ove godine, kao i dosad, planiramo provesti niz aktivnosti, uključujući pripremu načelnika, gradonačelnika i župana za djelovanje u kriznim situacijama. Jedna od ključnih aktivnosti upravo je edukacija, ne samo u teoriji, već i kroz praksu. Potrebna je snažna povezanost svih razina, gradova, veleučilišta, i naravno, Ministarstva unutarnjih poslova, koje kao nadležno tijelo dodatno jača kapacitete i usmjerava nas prema novim metodologijama u području kriznog upravljanja. – dodao je ministar.

Otvaranju su, uz ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, prisustvovali i brojni uvaženi uzvanici: Krešimir Ačkar, saborski zastupnik i gradonačelnik Velike Gorice, njegov zamjenik Neven Karas sa suradnicima, Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite, Bruno Cvetković iz Svjetske organizacije za okoliš i zdravlje, Tamara Čendo Metzinger, dekanica Veleučilišta Velika Gorica, te prof. dr. sc. Sanja Kalambura.

Govorimo o upravljanju u kriznim uvjetima, ali i o krizama koje su zajednički nazivnik za sve što nas okružuje – nažalost, od klimatskih promjena i ratnih sukoba, do svega onoga što, na kraju krajeva, čini našu svakodnevicu. Kao i do sada, dat ćemo znanstvene i stručne odgovore na pitanja koja najviše muče ljude u regiji, ali i u Europi i svijetu. Moram istaknuti kako je 39 zemalja, koje nas prate svih ovih godina došlo proslaviti naš jubilarni 18. rođendan – istaknula je Kalambura.

Ova međunarodna konferencija, u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica, okupila je više od 400 sudionika iz Hrvatske i svijeta, uključujući stručnjake za sigurnost, krizno komuniciranje, turizam, zdravstvo, okoliš i digitalne tehnologije.

–U svijetu koji se suočava s pandemijama, potresima, poplavama i globalnim sigurnosnim izazovima, izuzetno je važno imati stručan, sustavan i znanstveni pristup krizama. Ponosan sam što naše velikogoričko veleučilište obrazuje ljude koji će znati odgovoriti na te izazove i graditi sigurniju budućnost za sve nas –poručio je gradonačelnik Velike gorice Krešimir Ačkar.

 

Kroz dva dana rasprava i predavanja, sudionici traže konkretne odgovore na pitanja koja oblikuju sadašnjost i budućnost Europe i svijeta: kako se nositi s klimatskim kaosom, ratovima, potresima, ali i novim izazovima koje donosi umjetna inteligencija?

Fokus ovogodišnjeg izdanja stavljen je upravo na dvije globalne teme – klimatske promjene i umjetnu inteligenciju – u kontekstu kriznog upravljanja. Održivi razvoj, zaštita okoliša, sigurnost infrastrukture, otpornost lokalnih zajednica i digitalna rješenja za upravljanje rizicima samo su neki od aspekata koje će obuhvatiti ovogodišnji program.

Vidimo da je EU reagirala je s novim orijentacijama prema osiguravanju, prije svega, egzistencijalne sigurnosti, s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu. Međutim, sigurnost se sastoji i od drugih važnih elemenata, od otpornosti, jačanja društva, borbe protiv ranjivosti, izgradnje društvene kohezije, demografskih izazova i slično. Imamo i mnoge druge izazove o kojima trenutačno ne govorimo dovoljno, a izuzetno su važni za razvoj našeg društva u budućnosti. Rat u Europi, odnosno ruska agresija na Ukrajinu, na neki je način zasjenila te druge narative. Svi ostali sigurnosni rizici pali su u drugi plan. Trenutačno smo jako fokusirani na obranu, na naoružavanje i razvoj narativa sigurnosti u kojima je u središtu neprijatelj i obrana od tog neprijatelja. No svi ovi drugi rizici i dalje postoje, oni stalno djeluju i na njih također moramo obratiti pažnju – naveo je jedan od predavača Vlatko Cvrtila.

Uz njega, panelisti su i dr. sc. Domagoj Bebić, IvanaAlilović, Aygun Bayram i dr. sc. Sanja Gongeta.

Pokrovitelji konferencije uključuju Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Grad Veliku Goricu, Zagrebačku županiju, Ravnateljstvo civilne zaštite, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Sveučilište VERN’, IFEH, IRMO, HRPSOR, CONRIS mrežu i druge partnere iz znanstvene i javne sfere.

Dodajmo kako Veleučilište Velika Gorica već 22 godine obrazuje stručnjake u područjima kriznog upravljanja, logistike, optike, informacijske tehnologije i zrakoplovstva, i ove godine potvrdilo je status vodeće obrazovne institucije koja ne samo prati, već i oblikuje standarde u području sigurnosti i otpornosti.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno