Nastavljaju se radovi na projektu Energetska obnova višestambene zgrade Trg grada Vukovara 1-7 u Velikoj Gorici, drugoj zgradi za koju su ostvarena bespovratna sredstva u okviru Nacionalnog plana opravka i otpornosti Obnova zgrada.

Bespovratna sredstva su dodjeljivana iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU  slijedeće generacije“.

Iskazanom voljom suvlasnika/stanara stambene zgrade, Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica izvršilo je prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Odlukom suvlasnika radovi će obuhvaćati: rekonstrukciju vanjske ovojnice – vanjskih zidova i ravnih krovova, rekonstrukciju ovojnice grijanih prostora prema negrijanima.

Cilj izvođenja radova je povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizacija zgrada, odnosno smanjenje potrošnje električne energije i emisije CO₂, te ostvarenje uštede potrebne energije od minimalno 50% Qh,nd.

U skladu s odredbama Poziva, kao opravdani i financijski prihvatljivi radovi izvodi se: obnova pročelja zgrade, sanacija ravnog krova zgrade, toplinska sanacija omotača grijanog dijela prema unutarnjim negrijanim prostorima, zamjena dijela postojeće stolarije nezadovoljavajućih karakteristika novom te razni vezni radovi.

Svrha radova:

Energetska obnova je proces kojim se postiže poboljšanje energetske učinkovitosti uz samu mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije. Poboljšanjem energetske učinkovitosti smanjuje se potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova čime doprinosimo očuvanju okoliša.

Energetska obnova takvih zgrada je važna jer se time ostvaruje energetska učinkovitost zgrade što rezultira nižim troškovima energije, dok sam vizualni izgled obnovljene zgrade doprinosi atraktivnosti kako naselja tako i grada u cjelini.

Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica d.o.o.  je u cilju poboljšanja kvalitete pružanja svojih usluga, u proteklih 7 godina, usmjerilo svoje djelovanje projektima energetske obnove višestambenih zgrada s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti kako bi unaprijedili kulturu stanovanja i poboljšali kvalitetu života svih korisnika te smanjili troškove za energiju.

Velika Gorica kreće u najveći ciklus školskih ulaganja u svojoj povijesti. Za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje pet osnovnih škola odobreno je ukupno 66 milijuna eura. Ugovore su gradonačelniku Krešimir Ačkar uručili predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Projekt se financira kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a uključuje izgradnju tri nove škole u Kurilovcu, Rakarju/Plesu i Šćitarjevu te rekonstrukciju i dogradnju škola u Vukovini i Novom Čiču.

“Danas je uistinu povijesni dan za moju Veliku Goricu, ali i za sve koji su danas ovdje okupljeni. Politika Vlade RH, koja uključuje besplatne udžbenike, obroke i prijevoz, a sada i masovnu izgradnju infrastrukture za jednosmjensku nastavu, jasno pokazuje da Republika Hrvatska ulaže u ono najvrjednije, u znanje i buduće generacije. Obrazovanje je ključ naše demografske obnove i dugoročne ekonomske snage”, rekao je gradonačelnik te dodao je napredak jedino moguć uz moderne škole i kvalitetne uvjete za učenike.

Prema odluci Vlade, za dogradnju Osnovne škole Novo Čiče odobreno je 3,45 milijuna eura, za rekonstrukciju i dogradnju OŠ Vukovina s novom sportskom dvoranom i vanjskim sadržajima 9,91 milijun eura, dok će za izgradnju OŠ Kurilovec biti utrošeno 25,09 milijuna eura, za OŠ Rakarje/Pleso 22,71 milijun eura, a za OŠ Šćitarjevo 4,87 milijuna eura.

Nova škola u Kurilovcu moći će primiti oko 700 učenika, imat će 29 učionica, čitaonicu, kuhinju i blagovaonicu te trodijelnu sportsku dvoranu. Škola u Rakarju/Plesu imat će 25 učionica, dvoranu i vanjske terene za više sportova, dok će u Vukovini i Novom Čiču postojeće škole dobiti dodatne učionice i dvorane. Škola u Šćitarjevu bit će energetski učinkovita, prilagođena osobama s invaliditetom i omogućit će jednosmjensku nastavu.

Preuređeni prostor Turističke zajednice Zagrebačke županije ugostio je dugogodišnju putujuću izložbu „Volim svoju županiju“.

Izložbu organizira Hrvatska zajednica županija te se na natječaj svake godine prijavi izrazito velik broj autora sa svojima radovima.

Na posljednji je pristiglo više od tisuću. Najuspješnije fotografije izložene su prostoru TZZŽ-a u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici, a odabrao ih je stručni žiri i njegov predsjednik, poznati fotograf Damir Hoyka, te publika online glasanjem.

U ime Hrvatske zajednice županija izložbu je otvorio zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, uz podršku Ivane Alilović, direktorice Turističke zajednice Zagrebačke županije.

– Zajednica okuplja sve hrvatske županije i zajedničkim snagama donosimo važne strateške odluke koje se tiču svih nas, uz kontinuiranu provedbu brojnih programa i projekata. Posebno mi je drago što je jedan od njih ove godine stigao i u našu Zagrebačku županiju. Zahvaljujem svim autorima na fotografijama koje na poseban način prikazuju ljepotu, identitet i kulturnu baštinu naših krajeva diljem Lijepe Naše – rekao je Kolarec proglasivši putujuću izložbu „Volim svoju županiju“ otvorenom.

– Velika nam je čast što u samom centru Zagreba možemo pokazati kako se može uživati u ruralnim prostorima cijele naše Lijepe Hrvatske. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u natječaju i svojim radovima pokazali da ljepota Hrvatske nije samo priča, već osjećaj i emocija, sve ono što turizam u svojoj srži i jest – istaknula je Alilović.

Prema ocjeni žirija, prvo mjesto osvojila je fotografija Luigija Shkrelija iz Šibensko-kninske županije. U kategoriji fotografija snimljenih dronom pobijedila je Andreja Čuljak iz Dubrovačko-neretvanske županije, dok je u kategoriji „Hrvati izvan Hrvatske“ najboljom proglašena fotografija Maire Pilas. Najviše glasova publike osvojila je fotografija Alena Matanovca iz Osječko-baranjske županije.

Izložba „Volim svoju županiju“ otvorena je za razgledavanje do 20. ožujka 2026. godine.

FOTO GALERIJA:

Foto: TZZŽ

Pojedinačno kadetsko prvenstvo Zagrebačke županije održano je polovicom veljače 2026. u organizaciji Šahovskog kluba Polet iz Buševca. Sudjelovalo je 17 kadetkinja i 74 kadeta. Iznenadio je velik odaziv kadeta do 7 godina. Bilo ih je 8 među njima i jedna kadetkinja. Nakon dva dana nadmetanja najboljima su podijeljene medalje. Najviše kadeta bilo je iz ŠK Polet koji je bio domaćin. Nastupilo je 24 kadeta koji su osvojili ukupno 9 medalja.

Velika Gorica, 25.02.2026. ŠK Polet osvojio Žžupanijski kup. Foto: ŠK Polet

Sveta Nedjelja nastupila je sa 16 kadeta i osvojila 8 medalja. Zaprešić je sa 11 kadeta osvojio 5 medalja, Samobor sa 10 kadeta tri medalje i Ban Jelačić sa 5 kadeta osvojio je jednu medalju. Dugo Selo imalo je 16 kadeta u natjecanju, Jakovlje šest i Vrbovec tri.

Velika Gorica, 25.02.2026. ŠK Polet osvojio žŽupanijski kup. Foto: ŠK Polet

Kup Zagrebačke županije – ŠK Polet najuspješniji

Velika Gorica, 25.02.2026. ŠK Polet osvojio Žžupanijski kup. Foto: ŠK Polet

Kup Zagrebačke županije odigran je početkom veljače u Svetoj Nedelji u restoranu Lob. Kup je ekipno šahovsko natjecanje i ove godine okupio je sve klubove iz naše županije. Najuspješnija ekipa bila je ŠK Polet, koji je nakon pet kola bio neporažen i s 9 bodova je osvojio prvo mjesto te se plasirao na državni kup. Drugo mjesto zauzeo je Ban Jelačić s 8 bodova, a treće ŠK Sveta Nedjelja sa 6 bodova.

Velika Gorica, 25.02.2026. ŠK Polet osvojio žŽupanijski kup. Foto: ŠK Polet

Konačni poredak: 1. ŠK Polet (5 4 1 0 9 bodova), 2. ŠK Ban Jelačić 5 4 0 1 8), 3. ŠK Sveta Nedjelja (5 3 0 2 6), 4. ŠK Samobor (5 2 2 1 6), 5. ŠK Velika Gorica (5 2 1 2 5), 6. ŠK Ralu logistika-Rugvica (5 1 2 2 4), 7. ŠK Jaska (5 1 2 2 4), 8. ŠK Zaprešić (5 2 0 3 4), 9. ŠK PIK Vrbovec (5 2 0 3 4), 10. ŠK Jakovlje (5 0 0 5 0).

Galerija fotografija

„Zašto spora moda?“, pitanje koje traži ozbiljan odgovor. Tema nije samo unikatnost i kvaliteta, već i njen utjecaj na društvo, ekonomiju i okoliš.

Bolje pitanje je – zašto brza moda? Ona je odraz današnjeg užurbanog društva u kojem sve mora biti odmah i sada. U toj utrci za brzinom i trendovima, odjeća postaje potrošna roba, a posljedice ostaju dugotrajne.

Kako tome stati na kraj?

Priliku za promišljanje i razgovor o alternativi brzoj modi donosi predavanje „Zašto spora moda“. Održat će se u ponedjeljak, 2. ožujka 2026. u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Prigodna izložba s istom tematikom bit će postavljena u Područnoj knjižnici Galženica od 2. ožujka 2026., a posjetiteljima će približiti važnost osvještavanja štetnih posljedica brze mode na društvo i okoliš.

Dizajnerice Vedrana Jurišinac, Nika Vrbica Pečnik i Ivona Šorša Hrvojić kroz izložbu i predavanje progovaraju o problemima brze mode te nude konkretna i primjenjiva rješenja.

Kroz edukativne materijale i kratku prezentaciju objasnit će negativne posljedice ubrzane proizvodnje odjeće te dati savjete kako malim promjenama u vlastitom odnosu prema odijevanju možemo doprinijeti većoj promjeni.

Nakon predavanja predviđena je rasprava, a svi zainteresirani pozvani su uključiti se, postaviti pitanja i podijeliti svoja razmišljanja.

O dizajnericama:

Vedrana Jurišinac stoji iza brenda Dada i Dunda, koji u suradnji s majkom izrađuje unikatne suvremene komade od tradicijskih, ručno rađenih i vezenih tkanina;

Nika Vrbica Pečnik autorica je brenda Salicula, koji spaja umjetnost i modu te istražuje održivost kroz rad s rabljenom odjećom;

Ivona Šorša Hrvojić vodi brend Darkona, inspiriran supkulturama, a temeljen na održivosti, funkcionalnosti i načelima spore mode.

Brza moda simbol je potrošačkog društva u kojem odjeća postaje jednokratna roba. Iza niskih cijena kriju se potplaćeni radnici, često žene i djeca, koji rade u nesigurnim i nehumanim uvjetima, izloženi štetnim kemikalijama.

Istodobno, tekstilna industrija proizvodi goleme količine otpada i ozbiljno onečišćuje okoliš. Također, odjeća loše kvalitete brzo završava na odlagalištima. Cijenu tako ne plaćamo samo novcem, već ljudskim pravima i zdravljem planeta.