Dvadesetpeta Turopoljska trka privukla je veliki broj sudionika i posjetitelja. Prijavilo se preko 600 natjecatelja, koji su odmjerili snage u čak šest kategorija. U prostoru za prijavu sudionika vlada je gužva. Natjecatelji svih dobnih skupina čekali su svoj red kako bi se prijavili i sudjelovali na ovoj jubilarnoj utrci.
„Ovo je jedan lijepi jubilej. Kroz sve ove godine stekli smo jedno veliko iskustvo u organizaciji ovakvih utrka. Vjerojatno je i to jedan od razloga velikog odaziva na našu trku“, rekao nam je Darko Batković, predsjednik Maraton kluba Velika Gorica.
26.03.2017. Velika Gorica – 25. Turopoljska trka. foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr
Turopoljsku trku otvorila je utrka osoba s invaliditetom u kolicima, koja se već treću godinu zaredom održava u sklopu velike goričke atletske manifestacije. Među okupljenim natjecateljima pronašli smo i Renatu Celjak iz Atletskog kluba osoba s invaliditetom „Uspon“.
26.03.2017. Velika Gorica – 25. Turopoljska trka. foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr
„Odvozit ćemo 400 metara, a za pobjednika osiguran je i pehar. Meni je ovo već treća utrka, prve godine osvojila sam drugo mjesto, a na prošlogodišnjoj utrci treće“, otkrila nam je naša sugovornica.
26.03.2017. Velika Gorica – 25. Turopoljska trka. foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr
Nakon ove utrke na red su došli roleri, a nakon njih krenula je glavna utrka. Sa starta su zajedno krenuli maratonci i građani koji su se natjecali na dionici od pet kilometara. Upravo u toj utrci odlučio se okušati i jedan vremešni Zagrepčanin.
26.03.2017. Velika Gorica – 25. Turopoljska trka. foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr
„Rekreativno trčim svaki dan nakon posla. Očekujem da ću ostvariti rezultat primjeren mojim godinama. Znači pet kilometara trebao bih istrčati ispod pola sata, onako rekreativno“, objasnio nam je natjecatelj Zdravko Božinović.
26.03.2017. Velika Gorica – 25. Turopoljska trka. foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr
Kako bi došli do cilja sudionici polumaratona morali su pretrčati 21 kilometar. Na svom putu prošli su kroz Gradiće, zatim kraj kurije Modić Bedeković te se okretali kod dvorca Lukavec i vraćali se istim putem nazad. Ovogodišnja staza, kako kažu organizatori, bila je izuzetno atraktivna i napravljena je prema standardima Svjetske atletske federacije. Dobila je i certifikat koji traje četiri godine. U muškoj konkurenciji ovu stazu najbrže je pretrčao mađarski atletičar Tamas Nagy.
26.03.2017. Velika Gorica – 25. Turopoljska trka. foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr
„Izuzetno mi je drago što sam pobijedio. Temperatura je bila odlična za trčanje, a zadovoljan sam i ostvarenim rezultatom“, pohvalio nam se Mađar.
U ženskoj konkurenciji najbolja je bila Matea Matošević iz Atletskog kluba „Agram“, koja i inače trči srednje duge pruge.
„Trčala sam ispod 1:17. Nije moj osobno rekord, ali zadovoljna sam. Imala sam problema s ozljedom i polako ulazim u formu. U kolovozu ću u Londonu nastupiti na Svjetskom prvenstvu u maratonu, tako da sve za sada ide prema planu“, zadovoljno je izjavila zagrebačka atletičarka.
26.03.2017. Velika Gorica – 25. Turopoljska trka. foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr
Podršku atletskoj manifestaciji, koja je postala svojevrsni sportski brand našeg grada, dao je i gradonačelnik Dražen Barišić.
– Organizacijski je sve napravljeno na visokoj razini. Vidi se da je utrka postala sastavni dio našeg života. Obogaćuje naš društveni, sportski i turistički život u našoj Velikoj Gorici – poručio je gradonačelnik.
26.03.2017. Velika Gorica – 25. Turopoljska trka. foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr
Među brojnim zanimljivostima ovogodišnje Turopoljske trke izdvojili bi nastup natjecatelja iz Gospića koji je polumaraton otrčao uz pomoć štaka. No, o kakvim je ovdje ljudima riječ najbolje govori to da ih niti hladno vrijeme niti kiša, koja je počela padati pred kraj utrke, nisu omeli u namjeri da je završe.
Velika Gorica ulazi u završnu fazu velikog infrastrukturnog ciklusa kojim se dodatno podiže razina komunalnih usluga i zaštite okoliša, a jedan od ključnih projekata je izgradnja novog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.
U sklopu šireg zahvata već je izvedeno više od 145 kilometara kanalizacijske mreže te više od 5.000 priključaka, dok će građani do kraja godine dobiti obavijesti o mogućnosti spajanja. Detalje o radovima koje su obišli gradonačelnik Ačkar i predsjednik uprave Vodoopskrbe Ivan Rak, pogledajte u videu:
VIDEO Dobrodošao Petek na Gorice! Danas hrana ‘po domaći’, gljive na tanjuru i Donat drift
Na jutarnjem izdanju popularnog događanja posjetitelji su obilazili štandove lokalnih proizvođača, a u Centru za posjetitelje obavljala su se i preventivna mjerenja u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije.
Od jutarnjih sati, građani imaju priliku prošetati jednom od omiljenih manifestacija našeg grada, Petek na Gorice. Posjetitelji su mogli obići MLJAC i ART plac, gdje su lokalni proizvođači i kreativci ponudili raznovrsne proizvode, od svježeg kruha, meda i štrukli do gljiva i ručno rađenih predmeta.
Osim kupovine i razgledavanja, dio programa bio je posvećen i zdravlju. U Centru za posjetitelje organizirano je preventivno mjerenje dostupno svim posjetiteljima, u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije.
Kako je pojasnila Maja Glamuzina, magistrica farmacije iz Ljekarni Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, cilj njihova dolaska bio je omogućiti građanima brzu provjeru osnovnih zdravstvenih pokazatelja.
“I ovaj put smo se odazvali na poziv Turističke zajednice grada Velike Gorice. Nama je uvijek drago da možemo izaći iz svojih prostora i družiti se s građanima. Radimo ono što je nekako najbrži screening općeg stanja građana, mjerimo šećer u krvi, određujemo kolesterol, mjerimo krvni tlak. Imamo kolegicu nutricionisticu koja određuje indeks tjelesne mase i sastav tijela. Zanimljivo je uvijek čuti koliki su nam masa mišića i masa kostiju. Imamo i oftalmologinju koja mjeri očni tlak. Također, radimo i savjetovanje o dodacima prehrani koji su korisni u nekakvim zdravstvenim tegobama, za energiju, povišen kolesterol i tako dalje”, pojasnila je.
Popodnevni dio programa nastavlja se u 16 sati k sa sajmom „Gljive na Gorice”, DONUT drift showom te raznim sportskim aktivnostima.
Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu
Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.
Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.
Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.
Četiri projekta na području županije
Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.
U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.
Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.
Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:
„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“
Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti
Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.
Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.
Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.
Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu
U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.
Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.
Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.
Velika Gorica među vodećim gradovima
Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.
U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.
Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.
Profil korisnika i cijene nekretnina
Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.
Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.
Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području
Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.