Mladi iz Dječjeg gradskog vijeća Velike Gorice pokreću startup ideju “Džeparac plus”, digitalnu platformu koja bi tinejdžerima od 15 do 18 godina omogućila sigurno i zakonito pronalaženje sezonskih i povremenih poslova. Projekt će biti predstavljen 9. listopada u Poduzetničkom inkubatoru Velika Gorica, povodom Dječjeg tjedna i susreta s gradonačelnikom.

Ideja za “Džeparac plus” nastala je na radionici o financijskoj pismenosti “Što s lovom”, održanoj u lipnju ove godine. Mladi vijećnici tom su prilikom raspravljali o izazovu s kojim se suočavaju njihovi vršnjaci, nedostatku sigurnih i zakonitih prilika za zaradu. Kao odgovor, osmislili su koncept platforme koja bi spajala mlade s provjerenim lokalnim poslodavcima.

Projekt je dio višegodišnjeg programa “Od deklaracije do participacije”, koji u suradnji s gradskim odjelom za školstvo i Centrom za djecu, mlade i obitelj provodi obrt EDUroda. Platforma bi funkcionirala kao posrednik, a u praksi bi se oslanjala na postojeće učeničke servise. Uz mogućnost oglašavanja i traženja poslova, planiran je i sustav recenzija, edukativni sadržaji te mentorska podrška mladima.

Mladi vijećnici nisu stali samo na ideji. U procesu su istraživali zakonske okvire i definirali osnovne elemente startupa. Kako ističu, “Džeparac plus” ne bi bio samo alat za zaradu, već i sredstvo za učenje o financijama, razvoju vještina i planiranju karijere. Dugoročno, žele projekt ponuditi i drugim gradovima i općinama.

Za realizaciju ideje, ističu, bit će potrebna podrška Grada Velike Gorice, lokalnih institucija i potencijalnih investitora, osobito u fazi razvoja minimalno održive verzije aplikacije (MVP). Mladi su svjesni da im je potrebna mentorska i stručna pomoć kako bi projekt zaživio.

U Centru za posjetitelje Turističke zajednice Velike Gorice održan je okrugli stol pod nazivom “Empatija gradi mostove”, posvećen ulozi empatije u radu s djecom te važnosti povezanosti vrtića i škola. Sudjelovale su tri odgojiteljice s dugogodišnjim iskustvom koje danas rade kao pomoćnice u nastavi, Ivanka Rožić, Sandra Toplek Ban i Željka Barać. Razgovor je moderirala Petra Gotal.

Kroz osobne priče i iskustva sudionice su pokazale koliko empatija znači u svakodnevnom radu s djecom. Govorile su o razumijevanju, podršci i izazovima rada s djecom s teškoćama u razvoju i s problemima u ponašanju. Jedna od njih ispričala je kako je napustila posao odgojiteljice kako bi postala pomoćnica upravo djetetu iz svoje skupine, dok su druge dvije nakon mirovine ponovno pronašle svoj profesionalni poziv u školama.

Zaključeno je da su pomoćnici u nastavi neprocjenjiv dio školskog sustava, često tihi, ali ključni most između djeteta, učitelja i roditelja. Okrugli stol održan u sklopu Dječjeg tjedna nastavio je raspravu o važnosti suradnje između vrtića i škola, pokazujući da briga o djetetu ne prestaje na prijelazu iz jedne odgojno-obrazovne ustanove u drugu.

Prema podacima sustava eRudnik, u hrvatskim školama ove je godine upisano ukupno 445.881 učenika, što je 63.283 manje nego prije 12 godina, pad od 12,43 %. Najveći gubitak bilježe slavonske županije, dok Zagreb i njegova okolica, uključujući Zagrebačku županiju, pokazuju otpornost na dugotrajni demografski pad.

Kako prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji, koja ima 133 obrazovne ustanove, trenutno školu pohađa 30.763 učenika, a u odnosu na prošlu školsku godinu broj učenika gotovo da se nije promijenio, zabilježen je pad od samo 0,13 %. Time Zagrebačka spada među rijetke županije s minimalnim oscilacijama u broju učenika.

Grad Velika Gorica, kao najveći grad županije, među onima je koji bilježe rast broja učenika u apsolutnim brojkama. U odnosu na prošlu godinu, Gorica ima 51 učenika više, što je među većim pojedinačnim porastima u državi. Najveći broj učenika i dalje ima Grad Zagreb, gotovo 100 tisuća učenika, slijede Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija.

S druge strane, najveći pad učenika bilježe slavonske županije, Vukovarsko-srijemska (-33,76 %), Brodsko-posavska (-30,86 %) i Požeško-slavonska (-30,38 %).

Kada se promatraju vrste škola, u Hrvatskoj djeluje 1.974 osnovnih i 410 srednjih škola, uz 65 glazbenih. Broj razrednih odjela povećao se u Zagrebu i još nekoliko jadranskih županija, dok većina ostalih bilježi pad. Zanimljivo, iako je ukupno manje učenika, broj srednjoškolaca raste. U čak 14 županija, među njima i Zagrebačkoj, koja bilježi rast od 2,6 %, odnosno 167 srednjoškolaca više nego lani.

U sklopu prve točke sjednice Gradskog vijeća, izvješću o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci, pročelnica Žaneta Štefančić istaknula je kako je u prvoj polovici godine ostvario prihode od 49,6 milijuna eura, što je 30,4 posto od godišnjeg plana. S druge strane, utrošeno je 53,7 milijuna eura, odnosno nešto manje od 33 posto planiranog.

– Grad u prvih šest mjeseci poslovao s proračunskim manjkom u visini od 4,1 milijuna eura, što s manjkom iz prethodne godine od 11,5 milijuna čini proračunski manjak u visini od 15.621.465 eura – rekla je Štefančić.

U podužem izlaganju pročelnica je iznijela i još cijeli niz brojki, vezanih uz razne stavke, ali sve to nije bilo dovoljno detaljno za Ivu Jelušića iz SDP-a.

– Ovo izvršenje proračuna je vrlo netransparentno, radi se na minimalnoj zakonom propisanoj razini, umjesto da se ide na višu razinu, što detaljnije, da bi vijećnici koji su izabrani da donose i kontroliraju proračun mogli imati uvid. Mi nažalost dobar dio uvida nemamo, i to ću ponavljati dok god se nešto ne promijeni – rekao je Jelušić i nastavio:

– Prvo što vidimo u ovom izvještaju je da su prihodi realizirani sa 30 posto, iako bi bilo za očekivati da na polovici godine to nude oko 50 posto. Ogroman podbačaj, što i ne bi bilo toliki problem da se događa prvi put. Međutim, to je nažalost praksa i u prošlom i u ovom sazivu Vijeća, da se uvijek predlaže nerealan proračun, s prihodima koji se nikad dosad nisu ni izbliza realizirali. Za to postoji niz razloga i razina odgovornosti. Prvi je odgovoran onaj tko to tako stručno predlaže, drugi onaj tko određuje nerealne okvire, a treći vijećnici iz većine, koji prihvaćaju takav nerealan prijedlog. Ima jedna narodna izreka koja kaže ovako: Ako me prevariš jedanput, sram te bilo, ali ako me prevariš drugi put, sram me bilo. A vi si dozvoljavate da vas se prevari po tko zna koji put. Zašto?

– Umjesto da se proračun planira realno, da bude na stotinu i nešto milijuna, on je otišao na 160 milijuna. I naravno da se to ne može realizirati, niti ima šanse da se u drugoj polovici godine realizira. Ako se tako nastavi i u toj drugoj polovici, imat ćemo ogroman minus od nekoliko desetaka milijuna eura.

– Mi za ove podatke znamo zadnjih tjedan dana, ali gradske službe znale su za to od početka srpnja. Baš zato mi smo danas morali imati rebalans proračuna, jer zakonska je obaveza da se ide na taj korak kad shvatiš da plan ne možeš realizirati. Zadaća rebalansa je uskladiti plan i realnost. Ako ga ne donesemo, a danas ga nećemo donijeti, novac će se trošiti i dalje, što će nas dovesti od enormnog manjka – upozorio je Jelušić, uz zaključak:

– Zašto niste dali nalog i zašto nije napravljen rebalans? Garantiram da će njega biti na sljedećoj sjednici, mora ga biti, ali u prosincu je za to kasno, jer godina je već prošla. Zašto su prihodi tako napuhani? A ljudi moji, bila je izborna godina… Treba obećati, svašta staviti u proračun, a znali ste da to nećete realizirati.

Prvi mu je odgovorio HDZ-ov vijećnik Vedran Zobec.

– Po čemu je to netransparentno izvješće? Sami ste rekli da je sve u okvirima, ali da se moglo raditi na drugoj, petoj ili desetoj razini. Dakle, izvješće nije netransparentno. Hoće li se prihodi ostvariti do kraja godine ne mogu znati, možda vi imate kristalnu kuglu pa znate, ali to ćemo vidjeti na kraju godine. A kakvo mišljenje imaju o ovom vodstvu grada, naši su građani jasno rekli u svibnju. Znam da poraz boli, ali to je demokracija i vi to morate prihvatiti. Vrijeme brzo leti, i ove četiri godine će brzo proći, imate vremena da se pripremite, žao bi mi bilo da odete u političku mirovinu, jer lijepo je s vama ovdje debatirati – kazao je Zobec, no tu je mogućnost Jelušić otklonio u svojoj replici, u kojoj je rekao i ovo:

– Kolega Zobec, i vaš ću izgleda morati poslati otorinolaringologu, jer rekao sam zašto je netransparentan. Morate malo sluh pregledati. A što se proračuna tiče, imam dovoljno iskustva da mogu procijeniti da nema šanse da se prihodi ostvare. Možemo se nas dvojica i kladiti. Ako budu ostvareni, ja častim cijelo Gradsko vijeće. Ako ne budu, vi častite samo mene i gradonačelnika.

Stipo Duvnjak iz vladajuće većine rekao je kako treba “vjerovati našem gradonačelniku, jer za grad poput našega, a Gorica je velika, minus od četiri milijuna eura nije toliko značajan.”

– Gorica je velika, ali nije i prevelika. A ova su odstupanja prevelika. Ukupno to nisu četiri nego 15 milijuna eura, skupa s onim naslijeđenim, a to je previše za grad poput našega. Ne bih vam bio u koži kad budete tražili način kako se iz toga izvući. Vi vjerujete gradonačelniku, a ne svojim očima. Rebalans će morati biti drastičan, a da je bilo odgovornosti, trebali smo ga raditi već danas – odgovorio je Jelušić.

Replicirao mu je i Josip Vitez, također iz HDZ-a.

– Možda nešto što je nerealno za kolegu Jelušića za mene ne mora biti. Za mene je realno da su građani dali podršku od preko 70 posto na izborima, a nisu je dali zato što misle da su ljudi koji vode grad neambiciozni i da nemaju plan. Predviđene su neke stvari o kojima ovaj izvještaj govori, jer ako imamo cilj, imamo i plan kako do tog cilja doći – rekao je, a Jelušić je opet imao odgovor:

– Kolega Vitez, ovo nije bilo nimalo viteški. Da ste vi pravi vitez, ovdje bi viteški pitali gradonačelnika zašto nije predložio rebalans. To bi bila istina. Ali vi ste između toga da budete pravi vitez ili da opet budete na listi za Gradsko vijeće izabrali ovo drugo. Prezime ne možete promijeniti, ali ponašanje možete.

Gradska knjižnica Velika Gorica i ove godine otvara Mjesec hrvatske knjige tradicionalnim malim književnim festivalom “Turbooks”. Književni susret održat će se u četvrtak, 16. listopada 2025., u 19 sati u Središnjem odjelu za odrasle, a gosti su renomirani hrvatski autori Ivana Bodrožić i Kristian Novak.

Posjetitelji će imati priliku čuti dvoje najčitanijih suvremenih književnika koji će govoriti o svom stvaralaštvu, procesu pisanja i izvorima inspiracije. Osim razgovora, organizatori najavljuju i interaktivni dio u kojem će publika moći postavljati pitanja, a najzanimljivija će biti i nagrađena.

Foto: Gradska knjižnica Velika Gorica – Središnji odjel za odrasle/FB

Kristian Novak poznat je po romanima Črna mati zemla, Ciganin, ali najljepši i Slučaj vlastite pogibelji, za koje je osvojio niz uglednih nagrada, među njima t-portalovu nagradu za roman godine, nagradu Fric i regionalnu nagradu Meša Selimović. Ivana Bodrožić autorica je romana Hotel Zagorje i Sinovi, kćeri, zbirki poezije te zbirki priča 100% pamuk i Fikcija, kojima je potvrdila status jedne od najvažnijih autorica suvremene hrvatske književnosti.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se pridruže večeri razgovora, inspiracije i književne strasti, uz slobodan ulaz i otvorena vrata knjižnice.