Iza obitelji Memetalija Zenunija, popularnog goričkog slastičara zvanog Memy, punih je 70 godina rada. Sve je počelo nakon Drugog svjetskog rata kada se iz Makedonije u Veliku Goricu doselio njegov otac Aslan.
„70 godina je navršeno od kada je moj tata napravio prvi sladoled, prvi kolač. U ponudi su bile crne i bijele alve te različite tradicionalne lizaljke od šećera, baš kao i prve torte. Ne smijem izostaviti da je ovo i prva pizzerija u Velikoj Gorici“, kaže Memy, koji je tijesto za prvu goričku pizzu vlastitim rukama zamijesio 1. svibnja 1980. godine, nakon što je preuzeo posao od oca. Na početku s prodajom nije bilo lako jer mnogi Goričani nisu niti znali da se pizza jede, čak je bilo sramotno i izgovoriti to ime.
„Dođe mi u to vrijeme jedna mlada djevojka i hoće naručiti pizzu, ali ona jednostavno tu riječ nije mogla izgovoriti. Rekao sam joj izvolite, što želite, a ona je odgovorila ‘ma jednu onu‘. Ma koju onu draga moja, kažem ja. ‘Pa jednu onu’, opet će ona, nakon čega se ohrabrila i tiho izgovorila, ma pizzu“, priča nam poznati slastičar.
Velikogoričani za Memy-ja kažu da je institucija. Ljudi ga jednostavno vole, mnogi su ovdje postali i dio njegove obitelji, poput Jelene Lokner i Zvonka Karla, koje smo zatekli dok su ispijali svoju omiljenu kavu.
„Evo ima dvije godine da ovdje dolazimo baš svakog dana iz mjesta Turopolje koje je od Gorice udaljeno pet kilometara, kaže gospođa Lokner, dok njezin partner gospodin Karlo dodaje:
„Subota, nedjelja, radno, neradno, mi smo kod njega. Mogu reći da smo već njegova familija“.
Kvaliteta proizvoda i zadovoljan, ali i zdrav gost, Memy-ju su na prvom mjestu. Izbjegava naime, koliko je to moguće, sve sastojke poput aditiva koje mogu naštetiti zdravlju. U ostalom i sam je ljubitelj slastica, pogotovo sladoleda, kojeg u ponudi ima čak 30 vrsta. Ovih dana zajedno sa svojim gostima uživa u kesten pireu, kojeg umjesto ruku od sada čisti poseban stroj od inoxa.
„Perfektno odrađuje posao koji smo nekad radili ručno. Zahvaljujući njemu možemo proizvest puno veće količine te puno kvalitetniji kesten“, napomenuo je vlasnik.
Novac je potreban onoliko koliko ti treba, više od toga može samo pokvariti čovjeka, kaže Memy, koji se u ovom poslu nije obogatio, ali od njega pristojno živi i u njemu uživa. U slastičarstvo je tako uveo čitav niz inovacija poput Hrvatske baklave po koju u Goricu dolaze iz cijele zemlje.
„Ona je sam Božji proizvod jer ideja mi je došla preko noći, u snu“, otkrio je autor, koji je za tu slasticu nagradu dobio još 2008. godine. Dvije godine kasnije nagrađen je i za svoju tortu „Milka Trnina“. Prvo mjesto osvojio je i na Festivalu slastica Križa i Zagrebačke županije.
Malo po malo, izmjenjuju se generacije njegove slastičarske obitelji. Memy ima dvije kćeri i dva sina, od kojih će stariji uskoro preuzeti sav posao, dok će se kćer, inženjerka prehrambene biotehnologije, brinuti za daljnji razvoj slastica. Za budućnost svoje mini tvornice Memy stoga ne brine, osobito što već sada ima devetero unučadi, koja će se, nema sumnje, zaljubiti u posao svojih pradjedova.
„Vi uvijek mirišite u onom prostoru u kojem živite i radite, osobito kada od djetinjstva boravite ovdje. Naravno da pokupite i taj miris šećera, čokolade i na neki način se sa svime time stopite“, dodao je Memetali Zenuni – Memy.
A kako izgleda njegova proizvodnja slastica te torta koju je izradio samo za Cityportal i City radio, doznajte iz našeg VIDEA.
Djeca i mladi u fokusu: Velika Gorica ulaže milijune u zelenu infrastrukturu
Ukupna vrijednost projekta „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ iznosi 5.279.323,66 eura, pri čemu se 4.448.696,98 eura financira bespovratnim sredstvima Europske unije.
Velika Gorica nastavlja s intenzivnim ulaganjima u održivi urbani razvoj, a najnoviji projekt pod nazivom „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ dodatno učvršćuje taj smjer. Ukupna vrijednost svih aktualnih zelenih inicijativa u gradu, uključujući i projekt Pauk u VG, doseže oko 6,5 milijuna eura.
Novi projekt osmišljen je kao odgovor na potrebe suvremenih generacija koje sve više traže zdravije, sigurnije i klimatski otpornije životno okruženje. Riječ je o inkluzivnom konceptu koji obuhvaća sve društvene skupine, s ciljem podizanja kvalitete života za sve građane.
U središtu projekta nalazi se ideja povezivanja ključnih javnih prostora kroz sustav zelene infrastrukture. Plan uključuje umrežavanje sedam urbanih lokacija i tri koridora u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, čime bi se stvorio koherentan i održiv gradski prostor.
Projektna rješenja razvijena su u skladu s načelima Novog europskog Bauhausa te pristupom rješenja temeljenih na prirodi (Nature-Based Solutions), što bi trebalo osigurati dugoročnu održivost, otpornost i funkcionalnost prostora.
Ukupna vrijednost projekta „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ iznosi 5.279.323,66 eura, pri čemu se 4.448.696,98 eura financira bespovratnim sredstvima Europske unije kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027..
Gradonačelnik Krešimir Ačkar naglasio je značaj projekta za razvoj grada:
„Ovaj projekt predstavlja važan korak u razvoju Velike Gorice kao grada koji sustavno ulaže u kvalitetu života svojih građana. Kroz ‘Dječju zelenu mrežu’ stvaramo povezane, sigurne i zelene prostore namijenjene prvenstveno djeci i mladima, ali i svim našim sugrađanima. Posebno nas veseli što su prepoznati i na europskoj razini te sufinancirani sredstvima Europske unije. Nastavljamo graditi Goricu kao moderan, održiv i uključiv grad budućnosti.“
Ovim ulaganjima Velika Gorica dodatno potvrđuje svoju orijentaciju prema razvoju zelene infrastrukture i stvaranju otpornog urbanog prostora s naglaskom na dugoročno poboljšanje životnih uvjeta svojih stanovnika.
Djeca iz vrtića i škola posjetila Vodocrpilište i učila o važnosti vode
Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.
Povodom Svjetskog dana voda, a u sklopu edukativnih aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vode, danas su djelatnici VG Vodoopskrbe ugostili djecu iz vrtića Žirek. Mališani su imali priliku iz prve ruke saznati kako voda dolazi od crpilišta do njihovih domova te zašto je važno odgovorno se odnositi prema ovom dragocjenom resursu.
Kroz zanimljivo i prilagođeno predstavljanje, djeci je objašnjen cijeli proces – od zahvaćanja vode iz podzemnih izvora pa sve do slavina u kućanstvima. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje vode i njezinu svakodnevnu važnost.
„Moram reći da mi je stvarno veliko zadovoljstvo što ih možemo uputiti na koji način voda dolazi od našeg crpilišta iz zemlje do njihovih slavina u kućama i da ih uputimo na važnost očuvanja vode“, istaknuo je direktor VG Vodoopskrbe d.o.o. Ivan Rak.
Osim edukativnog dijela, za najmlađe je organizirano i prigodno druženje. Djeci je podijeljena svježa pitka voda iz sustava, poslužena na način koji dodatno naglašava njezinu prirodnu kvalitetu, kao i slatki zalogaji – bomboni iz košare te svježe kiflice, što je dodatno razveselilo male posjetitelje.
Direktor Rak osvrnuo se i na kvalitetu vode u ovom području, naglasivši njezine prednosti.
„Prema analizama koje su rađene u Republici Hrvatskoj, mi smo sigurno u top području u Republici Hrvatskoj po kvaliteti vode. Jest da je naša voda relativno tvrda za ove pojmove, ali to ne znači da je nezdrava za piće. Naprotiv, tvrđa voda je puno zdravija za piće“.
Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.
Nakon jučer objavljenog teksta o prestižnoj nagradi Ponos Hrvatske koja je otišla u ruke “goričkog Spidermana”, priča o Maximilianu Bindernagelu Vujnoviću dobila je i svoj nastavak u Gradskoj upravi Velike Gorice.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar danas je primio mladog Velikogoričanina kako bi mu osobno čestitao na priznanju za poštenje, dobrotu, humanost i hrabrost te mu zahvalio na svemu što čini za zajednicu. Riječ je o profesionalnom vatrogascu Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica i dugogodišnjem humanitarcu koji svojim djelovanjem nadilazi granice lokalne sredine.
Šira javnost ga poznaje kao “goričkog Spidermana”, jer se uz svakodnevne zahtjevne i često opasne intervencije rado uključuje u humanitarne aktivnosti, posebno one usmjerene na djecu. Upravo kroz lik omiljenog superheroja donosi radost najmlađima te već godinama sudjeluje na brojnim gradskim događanjima, gdje je postao jedno od prepoznatljivih lica.
Ipak, kako sam naglašava, maska nije u prvom planu – iza maske, kako sam ističe, ne stoji samo jedan čovjek, već poruka da svatko od nas može učiniti dobro djelo i nekome uljepšati dan.
Gradonačelnik Ačkar istaknuo je kako su upravo ljudi poput Maximiliana primjer vrijednosti koje društvo treba njegovati, naglasivši da humanost, hrabrost i plemenitost i dalje imaju snažno mjesto među građanima.
Priča mladog Goričanina još je jednom pokazala koliko snažan utjecaj može imati pojedinac vođen iskrenom željom da pomogne drugima i koliko jedno veliko srce može značiti onima kojima je to najpotrebnije.
Istraživanja provedena u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) potvrdila su značajan geotermalni potencijal u Velikoj Gorici, čime grad postaje jedna od četiri ključne lokacije za razvoj održivog toplinarstva u Hrvatskoj.
Državni tajnik Vedran Špehar sudjelovao je jučer u Zagrebu na konferenciji „Toplinarstvo budućnosti: Geotermalni iskorak NPOO projekta – od potencijala do toplinske energije“ na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja geotermalnog potencijala u zemlji.
„Danas potvrđujemo da Hrvatska ima znanje, resurse i partnersku suradnju potrebnu za snažan iskorak prema modernom, održivom i sigurnom toplinarstvu koje doprinosi ostvarenju ciljeva dekarbonizacije“, izjavio je Špehar, naglašavajući važnost geotermalne energije za energetsku tranziciju.
U projektu financiranom s 50,8 milijuna eura iz NPOO-a potvrđena je stopostotna uspješnost istraživanja geotermalnog potencijala na svim obuhvaćenim lokacijama, uključujući Veliku Goricu, što značajno premašuje svjetski prosjek od oko 60 posto. Uz Veliku Goricu, projekt obuhvaća i Zaprešić, Osijek i Vinkovce. „Ministarstvo gospodarstva snažno podupire razvoj geotermalne energije kao jednog od ključnih domaćih obnovljivih izvora, posebno u sektoru toplinarstva gdje su potrebe najveće i potencijal najizraženiji. Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo gospodarstva su kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurali 50,8 milijuna eura za potvrđivanje tog potencijala te otvorili mogućnost da četiri hrvatska grada prijeđu s fosilnih goriva na obnovljivu geotermalnu energiju“, dodao je Špehar.