Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela odluku kojom se Gradu Velikoj Gorici daruje državno zemljište namijenjeno razvoju Gospodarske zone Kušanec–Istok, čime je projekt vrijedan više od 31 milijun eura dobio ključno institucionalno „zeleno svjetlo”. Riječ je o području koje bi trebalo otvoriti prostor za nova ulaganja, zapošljavanje i dugoročno jačanje lokalnog gospodarstva.

Odluka je donesena nakon što su ispunjeni propisani uvjeti, a cijeli proces, kako je pojašnjeno na sjednici, došao je pred Vladu zbog procijenjene vrijednosti zemljišta koja prelazi zakonski prag od 25 milijuna eura.

Ministar Branko Bačić istaknuo je kako se radi o zahvatu koji obuhvaća 51,6 hektara te ukupnu vrijednost zemljišta od 31,6 milijuna eura. Naglasio je i da su prethodno morali biti ispunjeni jasni kriteriji na razini Grada.

“Grad Velika Gorica prethodno je morao ispuniti dva uvjeta. Prvo je da je Gradsko vijeće donijelo Odluku o osnivanju gospodarske zone, a drugi uvjet je bio popunjenost do 80% izgrađenosti postojećih zona. Kako su oba uvjeta ispunjena, stečeni su uvjeti da Vlada RH daruje Velikoj Gorici ovu značajnu gospodarsku zonu, a obveza Grada je komunalno opremiti te isparcelirati tu zonu i u roku od pet godina početi je privoditi svrsi”, istaknuo je ministar Branko Bačić.

‘Otvorili smo prostor za novu fazu razvoja našega grada’

Podsjetimo, ideja o novoj gospodarskoj zoni nije novijeg datuma. Gradsko vijeće Velike Gorice je još 2024. godine jednoglasno prihvatilo osnivanje zone, na inicijativu gradonačelnika Krešimir Ačkar. Odluka je tada donesena zbog sve izraženijeg interesa investitora te činjenice da su postojeće poslovne zone, poput Rakitovca i Meridian 16, već dosegle visoku razinu popunjenosti. Gradonačelnik Ačkar pritom naglašava da se radi o strateškom projektu za budući razvoj grada: “Ova odluka nije došla slučajno. Ona je rezultat kontinuiranog zalaganja da Velika Gorica ostane među vodećim gradovima po pitanju investicija i gospodarskog razvoja. Iskoristili smo priliku koja nam se pružila kroz državnu imovinu i time otvorili prostor za novu fazu razvoja našega grada. Zona Kušanec–Istok donijet će nova radna mjesta, dodatno osnažiti naše gospodarstvo i dugoročno povećati prihode gradskog proračuna, kako bi sve zahtjeve naših sugrađana riješili na što adekvatniji način. Ovom prilikom želio bi još jednom zahvaliti Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejom Plekovićem, kao i resornom ministru Branku Bačiću na stalnoj podršci i izvrsnoj suradnji koju Grad Velika Gorica ima s državnom razinom”, rekao je gradonačelnik Ačkar.

Nova zona prostirat će se na približno 52 hektara zemljišta, a njezina prednost je, između ostalog, i iznimno povoljan prometni položaj. Smještena je uz autocestu A11 Zagreb–Sisak te državnu cestu D31, svega nekoliko kilometara od centra Velike Gorice, što je čini posebno privlačnom za investitore i logističke aktivnosti.

Ovom Vladinom odlukom formalno su otvoreni svi preduvjeti za početak provedbe projekta koji bi u sljedećem razdoblju trebao donijeti nove gospodarske prilike i dodatno ojačati razvoj Velike Gorice.

Pučko kazalište Ogranka Seljačke sloge Buševec premijerno će izvesti predstavu „Matijaš grabancijaš dijak“ u ponedjeljak, 6. travnja 2026. (Uskrsni ponedjeljak) u 19 sati u Domu kulture Buševec.

Riječ je o scenskoj adaptaciji poznatog djela Tituša Brezovačkog, napisanog prije više od dva stoljeća, koje i danas zadržava prepoznatljivu aktualnost kroz humor i društvenu kritiku.

Režiju predstave potpisuje Irena Rožić, dok je prilagodbu dramskog teksta napravio Ivan Rožić. U predstavi nastupaju glumci Pučkog kazališta: Nenad Lukić u ulozi Matijaša grabancijaša dijaka, Saša Robić kao Smolko te Dario Kovačić kao Vuksan.

Ulaz je moguć uz dobrovoljni prilog, a mjesto se može rezervirati putem telefona na broj 098 829 907 (Nenad).

Kulturno-umjetničke udruge iz Zagrebačke županije i ove će godine moći računati na financijsku potporu za gostovanja, budući da je Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije otvorila javni poziv ukupne vrijednosti 150.000 eura.

Riječ je o sredstvima namijenjenima pokrivanju putnih troškova za nastupe i gostovanja, kako unutar Hrvatske, tako i u inozemstvu. Svaka udruga može prijaviti najviše dva projekta – jedno gostovanje u zemlji i jedno izvan njezinih granica.

Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.

Sva potrebna dokumentacija, uključujući tekst javnog poziva i prijavne obrasce, dostupna je zainteresiranima, dok se dodatne informacije mogu dobiti putem telefona 01/6009-417 ili e-mail adrese [email protected].

Titula najljepšeg školskog vrta u Hrvatskoj ove je godine pripala Osnovnoj školi Pokupsko, koja je na natječaju „Najljepši školski vrtovi“ osvojila prvo mjesto i Zlatnu povelju Hrvatske radiotelevizije.

Nagrade su uručene na svečanosti u studiju Zvonimir Bajsić, a priznanje su preuzeli ravnateljica Štefica Facko Vrban i pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Ivica Radanović. Osim Zlatne plakete i zastave, škola je nagrađena i jednodnevnim izletom na Krk, novčanom nagradom te bonsaijem.

Riječ je o projektu koji kroz edukaciju i praktičan rad potiče razvoj ekološke svijesti među djecom i mladima. „Najljepši školski vrtovi“ promiču organski uzgoj, očuvanje autohtonih biljnih vrsta i vrijednosti lokalnog krajolika, ali i vraćanje tradicionalnim načinima uređenja vrtova.

Natječaj organizira Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, dok podršku pružaju Ministarstvo poljoprivrede, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te brojni donatori.

Ujedno, otvorene su i prijave za novo izdanje natječaja. Sve zainteresirane odgojno-obrazovne ustanove – od vrtića i osnovnih do srednjih škola, kao i učenički domovi, centri za odgoj i rehabilitaciju te domovi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi – mogu se prijaviti do 22. travnja slanjem prijave na adresu [email protected].

Zagrebačka županija dosad je povukla oko 96,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za gradnju i dogradnju školskih objekata i sportskih dvorana, čime se svrstala među najuspješnije županije u Hrvatskoj. Po broju projekata županija je trenutačno i na prvom mjestu u državi, a među gradovima se posebno ističe Velika Gorica, koja je nositelj pet projekata.

Kako prenosi Župan.hr, u Hrvatskoj je do sada odobreno gotovo 1,3 milijarde eura za izgradnju i dogradnju školskih objekata za jednosmjensku nastavu, od ukupno raspoloživih oko 1,8 milijardi eura. Za školske sportske dvorane odobreno je gotovo 180 milijuna eura, dok je na raspolaganju nešto više od 200 milijuna eura. Ukupno je odobreno financiranje za 340 projekata, a većina njih ide preko županija.

U tom valu ulaganja Zagrebačka županija se našla u samom vrhu, a po broju projekata trenutačno je i prva u Hrvatskoj. Županija je do sada prijavila ukupno 21 projekt, ukupne vrijednosti oko 96,5 milijuna eura, pri čemu se najveći dio odnosi na dogradnje školskih prostora, dok je manji dio namijenjen sportskim dvoranama. Osim projekata kojima je nositelj sama županija, značajan dio investicija dolazi i preko gradova. U Zagrebačkoj županiji tako se posebno ističe podatak da su Velika Gorica i Samobor nositelji po pet projekata, dok je Vrbovec nositelj dva, a Zaprešić jednog. Kada se uz županijske projekte ubroje i oni gradski, dolazi se do brojke od oko 40 projekata na području Zagrebačke županije.

Župan Stjepan Kožić nedavno je najavio kako se očekuje realizacija 27 školskih objekata ukupne procijenjene vrijednosti oko 150 milijuna eura, a dio tog plana odnosi se upravo na projekte koji se financiraju europskim novcem.

Među najvećim pojedinačnim projektima u Zagrebačkoj županiji ističe se onaj u Dugom Selu, gdje je za izgradnju nove škole te sportske dvorane odobreno više od 19 milijuna eura. Veliki iznos odobren je i za projekt u Kominu, gdje se planira izgradnja nove osnovne škole i sportske dvorane vrijedna više od 14 milijuna eura. Značajna sredstva idu i prema Ivanić-Gradu, gdje je za rekonstrukciju i dogradnju škole te izgradnju dvorane odobreno više od 9 milijuna eura, dok je za dodatni projekt u istom gradu odobreno nešto više od 2 milijuna eura. Među većim ulaganjima su i radovi u Farkaševcu, vrijedni oko 4,4 milijuna eura, te projekt u Poljanici Bistranskoj, za koji je odobreno oko 4,7 milijuna eura.

Uz projekte škola, dio sredstava usmjeren je i na školske sportske dvorane. Tako su odobrena sredstva za izgradnju ili dogradnju dvorana uz škole u više mjesta, pri čemu se pojedinačni iznosi kreću od nešto više od 600 tisuća eura do oko 1,2 milijuna eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.