Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) u Hrvatskoj bi moglo postati obvezno. Ministarstvo zdravstva planira izmjene zakona u drugom kvartalu ove godine, a ako budu usvojene, nova pravila mogla bi stupiti na snagu 2027, piše N1. Najava dolazi uoči Dana mimoza, Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice, u trenutku kada podaci pokazuju da se bolest i dalje prečesto otkriva prekasno.

U Hrvatskoj svake godine od raka vrata maternice oboli oko 300 žena, a između 120 i 130 ih umre. Tijekom 2024. godine umrlo je 98 žena, pri čemu je trećina bila mlađa od 60 godina. Riječ je o bolesti koju je danas, uz cijepljenje i redovite preglede, u velikoj mjeri moguće spriječiti.

Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj je besplatno za djevojčice i dječake u dobi od 14 i 15 godina, ali zasad nije obvezno. Procijepljenost je solidna, no i dalje ispod ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije. Barem jednu dozu cjepiva primilo je nešto više od polovice djevojčica i manje od 40 posto dječaka iz generacije rođene 2009. godine.

Liječnici upozoravaju da se rak vrata maternice često javlja kod mlađih žena, četvrtina oboljelih mlađa je od 45 godina. Kada se bolest otkrije na vrijeme, liječenje je znatno uspješnije, zbog čega se prevencija i redoviti pregledi smatraju ključnima.

Od 22. siječnja do 12. travnja Zagrebački velesajam ugostit će izložbu Invazija dinosaura, veliku obiteljsku atrakciju koja posjetitelje vodi u doba kada su Zemljom vladali dinosauri. Riječ je o edukativno-zabavnom događaju namijenjenom djeci i odraslima, s naglaskom na učenje kroz iskustvo i interakciju.

U izložbenom prostoru bit će postavljeni realistični modeli dinosaura u prirodnoj veličini, uz scenografiju i interaktivne zone kroz koje posjetitelji mogu doznati osnovne informacije o životu dinosaura, njihovoj prehrani i razlozima nestanka. Izložba je osmišljena kao šetnja kroz prapovijesni svijet, prilagođena različitim dobnim skupinama.

Sadržaj izložbe obogaćen je stručnim informacijama Nacionalnog parka Brijuni o dinosaurima koji su nekad živjeli na području Istre, kao i suradnjom sa Seizmološkom službom Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Izložba će radnim danom biti otvorena od 12 do 19 sati, petkom do 20 sati, subotom od 10 do 20, a nedjeljom od 10 do 18 sati. Posljednji ulaz moguć je sat vremena prije zatvaranja.

Zračna luka Zagreb poziva sve putnike da posebnu pažnju obrate na pakiranje prijenosnih litijskih baterija i e-cigareta. Ističu kako se u posljednje vrijeme bilježe incidenti povezani sa samozapaljenjem ovih uređaja, što može ugroziti sigurnost zrakoplova i putnika.

Prijenosne baterije i e-cigarete više se ne smiju stavljati u predanu prtljagu. Putnici ih mogu nositi isključivo u ručnoj prtljazi, a snaga baterija ne smije prelaziti 100 Wh. Za uređaje snage između 100 i 160 Wh potrebna je prethodna pisana potvrda zrakoplovnog prijevoznika. Zračna luka naglašava da se pravilo ne odnosi na baterije ugrađene u mobitele, laptope ili slične uređaje, već samo na samostalne prijenosne baterije.

“Sigurnost u zračnom prometu počinje kod kuće – odgovornim pakiranjem prtljage”, poručuju.

Ako vam se danas netko učini mrvicu prisnijim nego inače, moguće je da ima dobar izgovor, danas, 21. siječnja, je Svjetski dan zagrljaja. Iako zvuči kao još jedan od onih “mekanih” međunarodnih dana, grljenje ima više znanstvenog pokrića nego što bismo na prvu pomislili. I ne, ne radi se samo o lijepom osjećaju. Stoga, evo nekoliko fun factova o grljenju.

Koliko zapravo traje jedan zagrljaj?

Ako mislite da se ljudi grle dugo, znanost vas demantira. Prosječan zagrljaj traje tek nešto više od tri sekunde, točnije 3,17 sekundi. Do tog podatka došlo se analizom spontanih zagrljaja sportaša, trenera i navijača na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine. Bez obzira na spol, nacionalnost ili odnos među ljudima, trajanje je bilo gotovo identično. Kratko, ali očito dovoljno da poruka bude jasna.

Ne zna se kad je počelo, ali ljudi su se grlili oduvijek

Grljenje nije moderni trend niti rezultat “mekšeg” načina života. Arheološki dokazi govore da su se ljudi grlili i prije šest tisuća godina. U jednoj neolitičkoj grobnici u Italiji pronađeni su kosturi muškarca i žene pokopani u zagrljaju. Teško je zamisliti snažniji dokaz da je potreba za bliskošću duboko ukorijenjena u ljudskoj prirodi.

Zašto većina ljudi grli udesno?

Istraživanja pokazuju da većina ljudi instinktivno započinje zagrljaj desnom rukom. U neutralnim situacijama to čini gotovo 90 % ljudi. No u emocionalnijim trenucima, primjerice susretima na aerodromima, oproštajima ili ponovnim viđenjima s bliskim osobama, ta se navika lagano mijenja. Emocije preuzimaju kontrolu, a mozak reagira drukčije. Tijelo, jednostavno rečeno, zna prepoznati situaciju.

Ima neka tajna veza između zagrljaja i imuniteta

Nije samo fraza da “zagrljaj liječi”. Istraživanje provedeno 2014. godine u SAD-u pokazalo je da ljudi koji češće dobivaju zagrljaje rjeđe obolijevaju, čak i kada su izloženi stresu ili konfliktima. Društvena podrška, osobito ona koja uključuje fizički kontakt, ima mjerljiv učinak na otpornost organizma. Ne zamjenjuje liječnika, ali očito pomaže više nego što mislimo.

Manje stresa, više dobrog raspoloženja

Grljenje potiče lučenje serotonina, hormona koji ima ključnu ulogu u osjećaju zadovoljstva i emocionalne stabilnosti. Zato se nakon dobrog zagrljaja često osjećamo smirenije, sigurnije i barem malo bolje nego prije. U svijetu u kojem se stres gomila brže nego poruke u inboxu, to nije zanemariva stvar.

I za kraj, nema velike filozofije…

Svjetski dan zagrljaja ne nosi nikakvu veliku poruku niti obećava čuda. Ne traži da budemo bolji ljudi preko noći ni da se grlimo s potpunim strancima na ulici. Traži samo da se sjetimo koliko je malo potrebno da nekome (ili sebi) olakšamo dan. Tri sekunde su dovoljne. Ako danas imate priliku, nemojte je preskočiti. Zagrljaj ne rješava sve, ali je dobar početak.

U Hrvatskoj vozači koji u dvije godine skupe 12 negativnih bodova (mladi vozači 9) ostaju bez vozačke na dvije godine i moraju ponovno proći cijelu autoškolu, dok se istodobno država priprema za primjenu nove EU direktive koja uvodi stroža pravila za mlade vozače, redovite liječničke preglede i digitalnu vozačku dozvolu.

Kako prenosi Poslovni.hr, gubitak vozačke zbog negativnih bodova ne znači samo pauzu od vožnje. Nakon što im se dozvola ukine, vozači dvije godine ne smiju voziti, a potom moraju ponovno u autoškolu, od predavanja do ispita. Stroža pravila vrijede za mlađe od 24 godine, kojima je dovoljno devet bodova da ostanu bez dozvole. Ponovno polaganje čeka i dio stranaca. Oni s dozvolom iz zemalja izvan EU mogu voziti najviše godinu dana u Hrvatskoj. Ako im je dozvola istekla prije više od šest mjeseci, moraju polagati ispočetka.

Promjene stižu i na razinu cijele EU. Novi vozači imat će obvezni probni period od najmanje dvije godine s nultom tolerancijom na alkohol i strožim kaznama. Polaganje bi moglo biti moguće već sa 17 godina, ali uz pratnju do punoljetnosti.

Svi vozači morat će redovito na liječničke preglede pri izdavanju i produljenju dozvole, s naglaskom na vid i srce. Dozvole za osobne automobile trebale bi vrijediti 15 godina, dok profesionalni vozači ostaju na pet godina.

Također, uskoro stiže i digitalna vozačka na mobitelu, iako će fizička kartica i dalje biti moguća. EU će također priznati zabrane vožnje u svim državama članicama, pa više neće biti moguće izbjeći kaznu prelaskom granice.