Vlada je uputila u Hrvatski sabor prijedlog Zakona o naplati cestarine kojim se uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate na svim autocestama u Hrvatskoj. Novi model trebao bi zaživjeti 1. ožujka 2027., prenosi HAK.

Novi elektronički sustav naplate cestarine (ESNC) temeljit će se na registraciji registarske pločice vozila i važećeg sredstva plaćanja. Za teretna vozila ENC uređaj bit će obvezan, dok će ga lakša vozila moći koristiti po želji. U sustav će se moći uključiti putem nacionalne web stranice, mobilne aplikacije, na posebnim stazama za brzo uključenje te na prodajnim mjestima Hrvatskih autocesta, koncesionara i ugovornih partnera.

Zakon predviđa kazne za one koji autocestom budu vozili bez uključenja u ESNC. Uz cestarinu naplaćivat će se i posebna naknada, a za dug će solidarnu odgovornost snositi i vlasnici vozila, leasing korisnici te korisnici ENC uređaja. I dalje vrijedi izuzeće od naplate za osobe s teškim tjelesnim oštećenjima te HRVI s 100-postotnim invaliditetom, i to za jedan osobni automobil. Njihove troškove i dalje pokriva državni proračun.

Za korisnike neće biti prijelaznog razdoblja, trenutkom uvođenja novog sustava prestaje rad postojećih. Kako bi se vozači pripremili, pokrenuta je web stranica, na kojoj će se moći uključiti u sustav najmanje tri mjeseca prije njegove primjene.

Ako zakon bude usvojen, Hrvatska će 2027. u potpunosti prijeći na elektroničku naplatu cestarine bez zaustavljanja. Vozači će se morati uključiti u sustav na vrijeme, a izbjegavanje obveze nosit će financijske posljedice. Autoceste će od tog datuma raditi isključivo po novom modelu.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) pokrenuo je javnu raspravu o značajnom poskupljenju police dopunskog zdravstvenog osiguranja, koja bi se, prema prijedlogu, povećala sa sadašnjih 111,49 eura na 180 eura godišnje. Poskupljenje bi se primijenilo na sve osiguranike koji sami plaćaju dopunsko, dok ranjive skupine s nižim prihodima i dalje ostvaruju pravo na besplatnu policu koju financira državni proračun, piše Večernji.hr.

Prema pojašnjenju HZZO-a koje prenosi N1, pravo na besplatnu policu zadržavaju građani koji zadovoljavaju prihodovni cenzus iz Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. Mjesečni prihod po članu obitelji u prethodnoj godini ne smije prelaziti 421,92 eura, dok je za samce granica 528,23 eura. Premija za te skupine u potpunosti se pokriva iz državnog proračuna, a iznosi cenzusa svake se godine revidiraju – sljedeće povećanje očekuje se u studenom.

HZZO navodi da je povećanje cijene rezultat kontinuiranog rasta troškova u zdravstvenom sustavu. Poskupljuju medicinski materijali, raste cijena zdravstvenih usluga, a plaće zaposlenih u zdravstvu bilježe višegodišnji rast. Dodatni pritisak na rashode donijele su i izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, prema kojima je od 1. siječnja 2024. povećan raspon sudjelovanja pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite, od minimalnih 33 % do maksimalnih 100 %.

Uz to, HZZO je sklapao nove ugovore s pružateljima zdravstvenih usluga kako bi povećao dostupnost i kvalitetu skrbi, što je također podiglo ukupne rashode. Unatoč tome, cijena police dopunskog osiguranja ostala je nepromijenjena više od desetljeća, točnije 12 godina.

Poručuju da je korekcija cijene nužna kako bi se očuvala dugoročna održivost modela dopunskog osiguranja temeljenog na solidarnosti. Istodobno naglašava da najugroženije skupine ostaju financijski zaštićene poprzez pravo na besplatnu policu. Javno savjetovanje o novoj cijeni traje, a konačna odluka očekuje se nakon istog.

Zimsko dizelsko gorivo, nužno za pouzdan rad motora pri niskim temperaturama, u Hrvatskoj se počinje isporučivati već u listopadu, prenosi HAK. Promjene u kvaliteti provode se prema važećoj regulativi, a cilj je spriječiti kristalizaciju parafina koja može dovesti do začepljenja sustava i kvarova na vozilu.

Iako posljednjih godina prave zime gotovo izostaju, pravila za goriva ostaju ista. Dizelsko gorivo osjetljivo je na hladnoću jer sadrži parafine koji pri nižim temperaturama prelaze u kristalni oblik. To može blokirati filtere i otežati rad motora, zbog čega se u hladnijem dijelu godine mijenja njegova specifikacija.

Kako pojašnjava INA, njihove su specifikacije usklađene s Uredbom o kvaliteti tekućih naftnih goriva. U listopadu je dopuštena maksimalna točka filtrabilnosti (CFPP) do -10 °C. Od sredine studenoga pa sve do kraja veljače granica se spušta na -15 °C, što znači da je dizelsko gorivo prilagođeno još nižim temperaturama. INA navodi da će i ove godine tijekom zimskog razdoblja isporučivati gorivo sukladno svim propisima.

Godinu dana uoči klimatske konferencije COP30 u brazilskom Belému, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je izvješće koje potvrđuje da će 2025. biti druga ili treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. U proteklih jedanaest godina, svaka je bila toplija od prethodne, a srednja globalna temperatura od siječnja do kolovoza 2025. porasla je za 1,42 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Izvješće donosi pregled ključnih klimatskih pokazatelja i upozorava da je privremeno prekoračenje granice od 1,5 °C sada gotovo neizbježno, prenosi DHMZ.

Prema WMO-u, 2024. i 2025. donijele su novi niz rekordnih vrijednosti, od koncentracija stakleničkih plinova do količine topline pohranjene u oceanima. Zabilježena je i najmanja površina arktičkog morskog leda nakon zimskog zamrzavanja otkako postoje satelitska mjerenja, dok se antarktički morski led tijekom cijele godine zadržao daleko ispod prosjeka.

Toplina u oceanu, koja čini više od 90 % viška zadržane energije u klimatskom sustavu, i dalje se povećava. WMO upozorava da bi posljedice, od propadanja morskih ekosustava do intenzivnijih oluja i ubrzanog podizanja razine mora, mogle biti dugotrajne, možda i nepovratne. Dugoročni trend rasta razine mora gotovo se udvostručio od početka satelitskih mjerenja, dosegnuvši 4,1 mm godišnje.

Što se atmosfere tiče, 2024. su zabilježene rekordne koncentracije CO₂, metana i dušikovog oksida. Koncentracija CO₂ dosegnula je 423,9 ppm, uz najveći godišnji skok u novijoj povijesti mjerenja. Podaci iz 2025. upućuju na daljnji rast.

Ekstremni događaji sve su učestaliji i snažniji. Poplave u Africi i Aziji, šumski požari u Europi i Sjevernoj Americi te valovi vrućine diljem svijeta uzrokovali su velike gospodarske štete i značajan gubitak života. U izvješću se navodi i da ekstremi utječu na sigurnost hrane te potiču migracije u više regija. Klimatske promjene snažno pogađaju i energetski sektor. Rekordno visoke temperature 2024. povećale su potražnju za energijom za 4 % u odnosu na prosjek razdoblja 1991.-2020., a u nekim dijelovima Afrike i do 30 %. WMO naglašava da klimatski podaci moraju postati standardni alat pri planiranju i razvoju energetskih sustava.

Ohrabruje jedino napredak u sustavima ranog upozoravanja. Broj zemalja koje ih primjenjuju više se nego udvostručio od 2015., no 40 % svijeta još nema takvu zaštitu, iako su upravo ti sustavi ključni za smanjenje šteta i spašavanje života u slučaju ekstremnih vremenskih događaja.

WMO poručuje kako će globalno zagrijavanje vrlo vjerojatno prijeći prag od 1,5 °C u sljedećim godinama, ali da njegovo ponovno spuštanje do kraja stoljeća ostaje moguće, ako se poduzmu brze i opsežne mjere. “Svaka godina iznad 1,5 °C produbit će nejednakosti i ostaviti trajne štete”, upozorava glavni tajnik UN-a António Guterres.

Od danas, 15. studenoga, svi vozači u Hrvatskoj moraju imati zimsku opremu na vozilu, i to do 15. travnja. Kada temperatura padne ispod 7 °C, ljetne i cjelogodišnje gume postaju tvrde i gube elastičnost, što značajno smanjuje prianjanje, bez obzira na stanje kolnika. Zimske gume, označene oznakama M+S, M.S., M&S ili 3PMSF, zadržavaju mekoću na hladnoći i pružaju stabilnije upravljanje.

Kako prenosi Večernji.hr, zakon vozačima nudi dvije mogućnosti. Preporučena je uporaba četiri zimske gume na svim kotačima. Druga opcija dopušta četiri ljetne gume, pod uvjetom da imaju minimalnu dubinu profila od 4 milimetra i da vozač u vozilu ima lance spremne za postavljanje na pogonske kotače. Iako je dopušteno, sigurnosni stručnjaci ističu da ljetne gume ne mogu zamijeniti stvarne performanse zimskih pneumatika pri nižim temperaturama.

Cijene zimskih guma ovise o dimenziji i proizvođaču, a najčešće se kreću između 80 i 150 eura po komadu. Iako mnogim vozačima taj izdatak nije zanemariv, važno je imati na umu da se izbjegavanjem korištenja ljetnih guma zimi produljuje njihov vijek trajanja, čime se trošak zapravo raspoređuje kroz godinu. Ako prometna policija zatekne vozilo bez zimske opreme u vrijeme kada je ona obvezna, može narediti vozaču da odmah zaustavi vozilo, da se vrati na cestu na kojoj smije voziti bez opreme ili da odmah postavi zimsku opremu. U suprotnom, slijedi novčana kazna od 132,72 €. tvrde iz HAK-a.