Povežite se s nama

Moja županija

Gradi se nova županijska cesta između Svete Nedelje i Zaprešića – Most preko Save donosi kraće putovanje i manje gužve

Izgradnjom nove prometnice rasteretit će se promet u Svetoj Nedelji, Zaprešiću i zapadnom dijelu Zagreba.

Objavljeno

na

Projekt “Bestovje – most na Savi – Zaprešić” Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, dug gotovo osam kilometara, trebao bi u budućnosti znatno poboljšati prometnu povezanost zapadnog dijela Zagrebačke županije, rasteretiti obilaznicu i ubrzati lokalni promet.

Naime, nova prometnica će povezivati istočni dio Grada Zaprešića, od kružnog raskrižja Ulice Ruševje do Industrijske ceste, odnosno postojećeg kružnog raskrižja. Denivelacijom iznad postojećeg kružnog raskrižja (DC225), mostom preko Save te spojem na Staru cestu u Bestovju, nova će cesta izravno povezati Grad Zaprešić i Grad Svetu Nedelju.

Projektirani zahvat ima za cilj rasteretiti postojeće prometne pravce i smanjiti zastoje, u skladu s važećim strateškim i prostornim dokumentima koji ga prepoznaju kao rješenje za jačanje povezanosti, mobilnosti i skraćenje vremena putovanja unutar zagrebačke regije.

Prometnica od stacionaže 0+000,00 do 1+360,00 km prolazi kroz izgrađeno područje Grada Sveta Nedelja, na kojem je na snazi UPU dijela naselja Strmec, Orešje, Bestovje i Novaki. Od stacionaže 1+360,00 do 2+840,00 km trasa prolazi kroz neizgrađeno područje, odnosno nasip rijeke Save. Do stacionaže 2+257,50 cesta se nalazi unutar područja Svete Nedelje, a nakon toga prelazi na područje Grada Zaprešića. Od stacionaže 2+840,00 do 7+776,31 km prolazi kroz područje obuhvata GUP-a Grada Zaprešića te dodiruje UPU zonu između istočne obilaznice, Krapinske ulice i željezničke pruge.

Prometni profil županijske ceste čine kolnik za dvosmjerni promet s trakama širine 3,50 metra, pješačko-biciklistička staza širine od 3,50 do 4,00 metra te pješačka staza širine od 1,50 do 2,00 metra. Pješačko-biciklističke i pješačke površine odvojene su od kolnika zelenim pojasom širine od 1,00 do 1,50 metar.

Zahvat započinje spojem na postojeću prometnicu ŽC 3060 – Staru cestu, gdje je predviđeno novo kružno raskrižje. Trasa se nastavlja mostom preko Save (od stacionaže 1+236,00 do 2+904,00 km) te vijaduktom preko DC225 (od stacionaže 3+400,00 do 3+740,00 km). Raskrižje s Ulicom Ruševje (od stacionaže 4+300,00 do 4+470,00 km) predviđeno je kao kružno raskrižje. Raskrižje s Ulicom Pere Devčića (od 4+470,00 do 4+800,00 km) projektirano je kao T-raskrižje s trakama za lijevo i desno skretanje te trakama za ubrzanje. Raskrižje s Krapinskom ulicom (od 4+870,00 do 5+185,00 km) također je projektirano kao T-raskrižje s trakama za skretanje i ubrzanje. Nakon Krapinske ulice, prometnica prelazi most preko kanala Črnec (od 5+190,00 do 5+340,00 km), a završava spojem na postojeće kružno raskrižje s Industrijskom cestom (ŽC 2262) na stacionaži 7+776,31 km.

Ukupna duljina novoprojektirane prometnice iznosi 7.776,31 metar. Na pojedinim dijelovima trase predviđene su denivelacije – vijadukt iznad Avenije hrvatskih branitelja (DC225), most preko Save te most preko kanala Črnec.

Svrha planiranog zahvata

Između gradova Sveta Nedelja i Zaprešić trenutačno ne postoji izravna prometna poveznica, pa se sav promet između ta dva grada odvija preko čvora Jankomir i zagrebačke obilaznice, odnosno Podsusedskog mosta, Samoborske ceste, Škorpikove ulice, Aleje Bolonje, Avenije hrvatskih branitelja i Ulice bana Jelačića u Zaprešiću.

Master plan prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije utvrdio je nedovoljan broj mostova na urbanom području oko Zagreba. Skela na lokaciji Medsave nema odgovarajući prometni kapacitet, a lokalni i regionalni promet na zagrebačkoj obilaznici uzrokuje svakodnevne zastoje te probleme u prometnoj povezanosti na regionalnoj i državnoj razini. Također, radijalna prometna mreža Zagrebačke županije usmjerava promet prema Zagrebu, bez postojanja odgovarajućih prometnica višeg ranga koje bi međusobno povezivale razvojna središta županije.

Izgradnjom nove prometnice rasteretit će se gradske prometnice u Svetoj Nedelji, Zaprešiću i zapadnom dijelu Zagreba (Podsused, Vrapče, Aleja Bolonje i Samoborska cesta), što će omogućiti brže prometovanje vozila javnog prijevoza. Distribucijom osobnog i teretnog prometa na novu cestu stvaraju se i preduvjeti za povećanje broja putnika u javnom prijevozu.

Planirani zahvat ima važnu ulogu u povezivanju gradskih područja razdvojenih rijekom Savom, budući da postojeći cestovni pravci ne zadovoljavaju sadašnje ni buduće prometne potrebe s obzirom na broj vozila, izgubljeno vrijeme putovanja i ukupnu prometnu učinkovitost. Nova će prometnica smanjiti vrijeme putovanja, omogućiti brži odaziv žurnih službi te osigurati alternativni pravac u slučaju zatvaranja autoceste zbog prometnih nesreća ili drugih okolnosti.

Utjecaj na okoliš

Godine 2022. provedena je ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, na temelju koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) donijelo rješenje da je za izgradnju županijske ceste “Bestovje – most na Savi – Zaprešić” potrebno provesti postupak PUO (procjena utjecaja na okoliš) te Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

U siječnju 2025. godine izrađena je Studija o utjecaju na okoliš, a 22. rujna 2025. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je rješenje kojim se projekt ocjenjuje prihvatljivim za okoliš i ekološku mrežu. Odobrenje uključuje primjenu zakonom propisanih mjera zaštite okoliša, mjera za ublažavanje negativnih utjecaja na očuvanje i cjelovitost područja ekološke mreže te provedbu programa praćenja stanja okoliša.

Moja županija

Dvorana Žeravinec ide u veliku obnovu, stižu solarni paneli i hlađenje – Županija pokriva dio troškova

Sportska dvorana u Ivanić-Gradu dobiva energetsku obnovu vrijednu više od 1,3 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

U Ivanić-Gradu u tijeku su radovi na energetskoj obnovi sportske dvorane Žeravinec, projektu vrijednom nešto više od 1,3 milijuna eura. Najveći dio novca osiguran je bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok će Zagrebačka županija sudjelovati s oko 163 tisuće eura, a ostatak financira Grad Ivanić-Grad. Obnova bi trebala donijeti manju potrošnju energije, ali i veći komfor korisnicima dvorane, koja je, prema riječima gradske uprave, svakodnevno zauzeta gotovo od jutra do kasnih večernjih sati.

Ugovor o sufinanciranju potpisali su zamjenik župana Ervin Kolarec i zamjenik gradonačelnika Ivanić-Grada Tomislav Cuvaj.

Radovi uključuju postavljanje fotonaponske elektrane, ugradnju dizalica topline za grijanje i hlađenje, kao i solarnih kolektora za pripremu tople vode. Posebno se ističe činjenica da će dvorana napokon dobiti sustav hlađenja, što će značajno olakšati treninge i utakmice tijekom ljetnih mjeseci. Uz to, projekt uključuje i energetsku obnovu zgrade, zamjenu stolarije te modernizaciju rasvjete, čime se očekuju i konkretne uštede.

Zamjenik gradonačelnika Tomislav Cuvaj naglasio je kako je Žeravinec najkorišteniji sportski objekt u gradu.

“Dvorana Žeravinec je sportski objekt u Ivanić-Gradu koji se najviše koristi, dakle od 7 ujutro kad je koriste osnovnoškolci do 23 sata kada je koriste sportaši, možemo reći da je iskorištena u svom punom kapacitetu. Nakon obnove parketa, na red je došla i ova obnova koja će stvarno povećati kvalitetu usluge u sportskoj dvorani i evo nadamo se ugošćavanju svih reprezentacija koje su i prije dolazile u naš grad”, rekao je Cuvaj.

Dodao je i kako projekt uključuje kompletnu energetsku obnovu, uključujući energetsku ovojnicu, rasvjetu, solarne kolektore i klimatizaciju.

Zamjenik župana Ervin Kolarec podsjetio je kako su Grad i Županija i ranije zajednički ulagali u sportsku infrastrukturu, uključujući izgradnju dvorana u okolnim naseljima te uređenje sportskih podova.

“Sufinanciranje energetske obnove sportske dvorane nastavak je te suradnje s ciljem osiguravanja najboljih mogućih uvjeta za bavljenje sportom, kao i značajnijih ušteda samim energentima.Na području Zagrebačke županije u tijeku 21,5 milijuna eura vrijedan ciklus energetskih obnova osam objekata, od čega čak tri u Ivanić-Gradu.Polovicu sredstava bespovratno smo osigurali iz NPOO-a, a za drugu polovicu pobrinuli smo se u vlastitom proračunu”, istaknuo je.

Kolarec je naveo i kako je Zagrebačkoj županiji odobreno ukupno oko 98 milijuna eura bespovratnih sredstava za realizaciju.

“Županija uz osigurana sredstva za energetsku obnovu, iz NPOO-a osigurala i rekordne iznose za gradnju i dogradnju škola. Zagrebačkoj županiji je iz NPOO-a odobreno bespovratno ukupno 98 milijuna eura za realizaciju 22 projekata, među kojima su tri škole s područja Ivanić-Grada. Tako je je za dogradnju OŠ Đure Deželića odobreno 9,1 milijuna eura, za dogradnju OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom 2,1 milijuna eura, a za proširenje gimnazijskih kapaciteta u SŠ Ivana Šveara 1,8 milijuna eura”, rekao je Kolarec.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Županija osigurala više od 2,2 milijuna eura za komunalne projekte – novac ide za ceste, vodu i otpad

Gradovi i općine mogu se prijaviti na javni poziv za sufinanciranje komunalne infrastrukture u 2026. godini, uz pokrivanje do 100 % troškova, ovisno o razvijenosti jedinice lokalne samouprave.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Gradovi i općine s područja Zagrebačke županije mogu računati na novu financijsku injekciju za komunalne projekte. Raspisan je javni poziv vrijedan više od 2,2 milijuna eura namijenjen izgradnji i održavanju komunalne infrastrukture u 2026. godini, a sredstva će se dodjeljivati sve dok se ne potroše, najkasnije do kraja studenoga iduće godine.

Riječ je o programu kojim se želi potaknuti ravnomjerniji razvoj i modernizacija ključnih sustava u lokalnim sredinama. Fokus je na prometnoj infrastrukturi, odnosno cestama i većoj sigurnosti u prometu, zatim na unaprjeđenju vodoopskrbe i odvodnje te na sustavima gospodarenja otpadom, uključujući odvojeno prikupljanje i sanaciju nelegalnih odlagališta.

Pročelnik županijskog Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Ivica Horvatinović istaknuo je kako je kroz isti javni poziv prošle godine realizirano 45 projekata na području županije.

“Za ovu godinu je dodijeljeno, kao što je uvodno rečeno, 2,2 milijuna eura koji će se rasporediti na četiri programa, to će biti prometna infrastruktura, zbrinjavanje otpadnih voda, otpada i sufinanciranje projekata koji se odnose na odvodnju. Što se tiče samog tehničkog djela prijave, on ostaje isti kao i svih ovih godina. Vodit će se računa, kod ocjenjivanja projekata, da oni imaju regionalni i lokalni značaj, pa će tu biti dodatnog bodovanja u slučaju da ima takvih projekata”, rekao je Ivica Horvatinović, pročelnik Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Zagrebačke Županije.

Istaknuo je da su ove godine sredstva znatno povećana.

“Na kraju želimo doći do jednog stanja kakvog želimo postići unaprjeđenje komunalne infrastrukture i kvalitete života na području Zagrebačke županiji. Treba napomenuti da izvršna vlast osluškuje sve ono što se događa na terenu i ja zahvaljujem jer su sredstva za ovogodišnji javni poziv povećana za 25 %”, dodao je Horvatinović

Visina sufinanciranja ovisit će o stupnju razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave. Pokrivat će se od 60 do 100 % vrijednosti projekata, a maksimalni iznos po projektu može doseći 130 tisuća eura. Sve dodatne informacije možete pronaći ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje

Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni Prsten

Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.

Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.

„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.

Fokus na očuvanju i edukaciji

U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.

Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.

Endem kao simbol odgovornosti

Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.

„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.

Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Stupnik dobio jedno od najmodernijih vatrogasnih vozila u Zagrebačkoj županiji

Tijekom 2025. godine članovi Društva sudjelovali su u 44 intervencije, jednoj dislokaciji te u 39 ostalih operativnih aktivnosti.

Objavljeno

na

Dobrovoljno vatrogasno društvo Stupnik dodatno je ojačalo svoje kapacitete nabavom nove autocisterne, koja se ubraja među tehnološki najnaprednija vozila te vrste u Zagrebačkoj županiji.

Ovaj iskorak predstavljen je na 26. izborno-izvještajnoj skupštini održanoj jučer u Gornjem Stupniku, gdje je naglašena važnost daljnje modernizacije vatrogastva na razini općine, ali i šire – unutar sustava Zagrebačke županije.

Tehnološko pojačanje s regionalnim značajem

U središtu događaja bila je primopredaja i blagoslov nove autocisterne, vozila koje svojim karakteristikama značajno podiže operativnu spremnost postrojbe. Riječ je o vozilu velikog kapaciteta vode i pjenila s visokom razinom okretnosti, što je osobito važno za intervencije u urbanim sredinama. Zahvaljujući specifičnom podvozju i malom radijusu okretanja, vozilo može brzo i učinkovito djelovati u uskim ulicama, dok njegova snaga omogućuje intervencije i na zahtjevnijim terenima.

„Ponosni smo što novo poglavlje u radu DVD-a Stupnik započinjemo s ovako značajnim tehnološkim iskorakom. Naša je misija nastaviti s modernizacijom i jačanjem vatrogasne zajednice u Stupniku kako bismo mještanima i dalje jamčili maksimalnu sigurnost u svakom trenutku“, izjavio je predsjednik DVD-a Stupnik Matej Imprić.

DVD Stupnik ima važnu ulogu u sustavu civilne zaštite na području Općine Stupnik, ali i unutar šireg operativnog sustava Zagrebačke županije, kroz sudjelovanje u zajedničkim intervencijama i dislokacijama.

Tijekom 2025. godine članovi Društva sudjelovali su u 44 intervencije, jednoj dislokaciji te u 39 ostalih operativnih aktivnosti.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Lekenik u znaku Jurjeva: više od stotinu biciklista sudjelovalo u premijernoj vožnji

Velik interes za ovu biciklijadu potvrđuje potencijal razvoja aktivnog i održivog turizma na području Općine Lekenik, a iz Općine su zahvalili svima koji su sudjelovali u realizaciji događaja, uz najavu novih izdanja u budućnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Općina Lekenik

Više od 110 sudionika iz različitih dijelova Hrvatske okupilo se na prvom izdanju Jurjevske biciklijade, održanom u sklopu proslave Dana Općine Lekenik i blagdana sv. Jurja.

Nakon završetka vožnje, program je nastavljen manifestacijom „Jurjevo na Jurjevcu“, gdje je sudionicima osiguran topli obrok, a druženje je nastavljeno uz kulturno-umjetnički nastup KUD-a Preslica iz Pešćenice, glazbeni program i paljenje tradicionalnog jurjevskog krijesa.

Sama biciklijada održana je u organizaciji Turističke zajednice Općine Lekenik i Biciklističkog kluba Roda iz Siska. Start je bio u Jurjevcu, a sudionici su vozili 25 kilometara dugu rutu koja je prolazila kroz više naselja – od Hotela „Dvorac Jurjevec“, preko Pešćenice i Lekenika, zatim kroz Lekeničku Poljanu i Cerje, sve do cilja kod lovačke kuće u Brežanama Lekeničkim.

Trasa je bila osmišljena tako da bude dostupna širokom krugu sudionika, bez većih fizičkih zahtjeva, čime je omogućeno sudjelovanje i djeci i iskusnim rekreativcima. Tijekom vožnje organizirana su zaustavljanja na nekoliko lokacija, gdje su sudionici imali priliku upoznati lokalnu povijest i znamenitosti te se kratko odmoriti.

Među sudionicima bio je i načelnik Općine Lekenik Božidar Antolec, koji je izrazio zadovoljstvo organizacijom i velikim odazivom te zahvalio organizatorima na inicijativi i uspješnoj provedbi događaja.

Velik interes za ovu biciklijadu potvrđuje potencijal razvoja aktivnog i održivog turizma na području Općine Lekenik, a iz Općine su zahvalili svima koji su sudjelovali u realizaciji događaja, uz najavu novih izdanja u budućnosti.

Fotogalerija/Općina Lekenik

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno