Gospodarstvo

Projektirao je voćnjake sve do Irana, sada u Mičevcu radi sok od jabuke

Objavljeno

prije 9 godina

5. ožujka 2016.

Objavio/la

Frane Ivković jedan je od utemeljitelja brojnih voćarskih udruga, zajednica i nekadašnji direktor Zavoda za voćarstvo. Projektirao je na tisuće hektara voćnjaka diljem bivše Jugoslavije, ali i po drugim zemljama, pa čak i u Iranu. Najveći dio nasada nalazi se mu se u okolici Ivanić-Grada. Jedan dio nasada jabuka u kojem mu se odvija i proizvodnja soka od jabuke koji se radi na potpuno prirodan način nalazi se u Mičevcu.

foto: Agroklub

“Voćarstvo ne smije biti improvizacija, ono se mora raditi stručno, pametno, kontrolirano i jedino tako je moguće imati urod koji može biti dobar i pokriti troškove. Meni je 69 godina, ali imam i dalje želju nastaviti s ulaganjem u voćarstvo. U pregovorima sam kako bih pronašao strateškog partnera s kojim bih nastavio ulaganja – sadnju novih nasada jabuka, izgradnju hladnjače i proširenje proizvodnje soka od jabuke“, rekao je za Agrobiz Frane Ivković.

Njegove sugestije i kritike na račun države, propasti i kontinuiranog urušavanja hrvatskog voćarstva svi su godinama slušali, ali se, kako kaže, ništa bitno nije promijenilo tijekom više od dva desetljeća hrvatske samostalnosti.

“Struka je potpuno napustila selo. Sadi se i sije stihijski, bez plana i bez znanja, nemamo bilance ni istraživanja gdje je najbolje saditi koje voće i povrće. Zbog toga i imamo tako lošu poljoprivredu”, naglašava Ivković.

Ivković u svojim voćnjacima, od kojih su neki stari i više od 30 godina, proizvede oko dva milijuna kilograma jabuka, od čega oko 800.000 ide na tržište, a od ostataka proizvede i do 700.000 litara soka.

Propast hrvatske poljoprivrede

“Zajedno s kolegama projektirao sam 4776 hektara voćnjaka i podigao još 2300. Napisao sam 27 stručnih i sedam znanstvenih radova, ali mi ni danas nije jasno zbog čega smo dopustili da nam poljoprivreda propadne, a sela ostanu napuštena. Nadam se da ću dočekati da se ti negativni trendovi promijene”, kaže Ivković.

Foto: scireg.com

Danas trgovci jabuku kupuju gdje god žele, po jeftinim cijenama, staru jabuku koju druge zemlje izbacuju iz svojih skladišta. Naši voćari nemaju hladnjače i prisiljeni su već u berbi svoju robu dati trgovcima. Prošle godine voćari su dobili između 1,25 do maksimalno 1,6 kuna za kilogram jabuka, a neki nisu nikada ni naplatili svoju robu.

Kada se u obzir uzmu sve investicije i troškovi, cijena jednog kilograma prema njegovu izračunu bila je negdje oko 2,20 kuna, dakle većina voćara radila je ispod troška proizvodnje.

Kako pokrenuti proizvodnju?

Njegova formula je vrlo jasna: treba odmah i hitno osnivati proizvođačke organizacije, udruživati se, pokrenuti struku da izađe na teren i pomogne ljudima, dok bi institucije trebale pojednostaviti procedure, silne dokumentacije i sve ludosti koje sami poljoprivrednici ne razumiju i više ne stignu pratiti, dok birokrati to pravdaju nekim EU propisima i pravilima kako se nešto mora raditi.

“Od 10 krušaka u našim trgovinama samo je pola jedne domaće”

Za njegove voćnjake prije nekoliko godina bio je zainteresiran investitor iz Alžira, jedan od većih trgovaca voća i povrća u toj državi.

“I sad imam poziv za izvoz soka u Alžir, ali su količine male, a morao bih ga voziti preko luke Genove. Kontaktirali su me iz Kuvajta, Saudijske Arabije, brojnih EU zemalja, ali kad čujete koje količine oni traže, a radi se o najmanje pet kontejnera tjedno, odmah odustanete jer biste ispali smiješni s našim mizernim količinama.”

Osim mandarine, Hrvatska nema dovoljno proizvodnje za svoje potrebe ni u jednoj kategoriji voća. “Od deset krušaka u našim trgovinama, možda je samo polovica od jedne iz domaće proizvodnje, a sve je drugo iz uvoza”, ističe Ivković.

Savjet za mlade voćare

Foto: twitter

“Mladi koji nemaju novca, a imaju neku površinu, mogu ulagati u lješnjake jer za njima postoji odlična potražnja na europskom tržištu. Doduše treba se dugo čekati do prvog uroda.” Kaže kako je i kruška jako zanimljiva jer postiže dobru cijenu na tržištu, a u slučaju da se ne može prodati, od nje se može proizvoditi kvalitetna rakija koja je jako tražena i ima odličnu cijenu. “Treba nastaviti i s nasadima jabuka; trešnje i jagode su također zanimljive i može se na njima dobro zaraditi.”

Ulaganje u nasad jabuka na jednom hektaru s navodnjavanjem i zaštitnim mrežama košta do 50.000 eura. Povrat je negdje za 7 do 8 godina. Slično je ulaganje potrebno i za nasade krušaka, dok je za trešnju na otvorenom potrebno investirati od 25.000 do 28.000 eura po hektaru.

Povezane teme:Frane Ivković jabuke Mičevec voćarstvo

Gospodarstvo

U potrazi za naftom i plinom na goričkom području, evo u kojim naseljima će se provoditi istraživanje

Vlasnici zemljišta obuhvaćenih istraživanjem maju pravo na naknadu štete koja bi eventualno mogla nastati na njihovim poljoprivrednim kulturama.

Objavljeno

prije 2 mjeseca

23. rujna 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Počinje provođenje 3D seizmičkih mjerenja koja će se odvijati na području Velike Gorice, a u svrhu pronalaženja potencijalnih ležišta nafte i/ili plina. Mjerenja će se izvoditi u nekoliko goričkih naselja, u Ogulincu, Buševcu, Turopolju, Rakitovcu, Poljani Čičkoj i južnom dijelu naselja Kuče.

Investitor je tvrtka Aspect Croatia koja je dobila dozvolu Vlade Republike Hrvatske, a izvođač radova je mađarska tvrtka Acoustic Geophysical Services s dugogodišnjim iskustvom na području Republike Hrvatske.

Trenutno su u tijeku radovi izmjere i postavljanje geofona nakon čega će se krenuti i samo snimanje. Mjerenje se izvodi metodom refleksivne seizmike koja se sastoji od emitiranja kratkotrajnih impulsa u podzemlje i registracije elastičnih valova nastalih pod njihovim utjecajem. Kao izvor seizmičkog vala uglavnom će se koristiti površinski izvor tzv. vibrator budući da na području mjerenja prevladavaju poljoprivredne površine. U područjima neprohodnim za vibratore i prekrivenim šumom kao izvor seizmičkog vala koristit će se eksploziv smješten u posebno načinjenoj bušotini.

Iz Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Grada obavještavaju vlasnike zemljišta obuhvaćenih istraživanjem da imaju pravo na naknadu štete koja bi eventualno mogla nastati na njihovim poljoprivrednim kulturama. Zahtjev za naknadu štete vlasnici zemljišta mogu predati u Upravni odjel za gospodarski razvoj, poljoprivredu i fondove Europske unije Grada Velike Gorice, Odsjek za poljoprivredu i ruralni razvoj, Šetalište Franje Lučića 15, Velika Gorica (soba 1). Za sve informacije možete se obratiti na broj telefona 091/5706-842 ili 01/6269-947.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Razmišljate o postavljanju solarne elektrane? Saznajte koji je najlakši put do njih

Predavanje u Velikoj Gorici će se održati 12. lipnja u Poduzetničkom inkubatoru

Objavljeno

prije 6 mjeseci

29. svibnja 2024.

Objavio/la

Matea Brenčić

Saznajte kako solarna elektrana jednoj obiteljskoj kući ili poslovnom objektu može pomoći smanjiti račune za struju, ali i kako je ugraditi na jednostavan i financijski isplativ način na jednom od predavanja “Najlakši put do solarne elektrane” koje organizira Zelena energetska zadruga (ZEZ) unutar Zagrebačkog prstena.

Na predavanjima ćete saznati kako izgleda proces i koji su uvjeti ugradnje solarne elektrane, kako se određuje snaga i visina investicije, koje su mogućnosti za sufinanciranje te druge korisne informacije na ovu temu. Ujedno će se predstaviti mogućnost sudjelovanja u grupnoj nabavi opreme solarnih elektrana kroz koju će ZEZ osigurati barem 15 % popusta na opremu solarne elektrane visoke kvalitete i podršku na svakom administrativnom i tehničkom koraku ugradnje solarne elektrane.

Raspored predavanja:

4. 6. – SESVETE od 18 sati u prostoru Udruge Zelene i plave Sesvete (Kelekova 2)

5. 6. – DUGO SELO od 18 sati u Kulturnom centru za posjetitelje (J. Zorića 5)

12. 6. – VELIKA GORICA od 18 sati u Poduzetničkom inkubatoru (Podložnica 6)

13. 6. – SVETA NEDELJA od 18 sati u Društvenom domu Strmec (Ulica Vladimira Nazora 13)

Samo u posljednjih godinu dana, broj solarnih elektrana u kućanstvima i tvrtkama u Hrvatskoj je narastao dvostruko. Zašto su se brojni građani počeli okretati solarnoj energiji, nije teško za razumjeti – uz solarnu elektranu, na godišnjoj razini može smanjiti račune za struju i do 80 %. Povrat ulaganju u solarnu elektranu može se očekivati za šest do osam godina, a proizvođači garantiraju maksimalnu učinkovitost solarnih panela barem 20-ak godina. Osim što je isplativo ulaganje, solarna elektrana je prilika za zaštitu od promjena i kriza na tržištu energije te podiže vrijednost nekretnine na koju je ugrađena.

Stručnjaci iz ZEZ-a su u nešto više od tri godine organiziranja besplatnih informativnih predavanja i aktivnosti o solarnoj energiji informirali više od 15 tisuća građana o solarnim elektranama te tako pomogli u korištenju solarne energije u kućanstvima i tvrtkama diljem Hrvatske.
Predavanje “Najlakši put do solarne elektrane” će održati ZEZ-ov stručni tim Alice Šebina, voditeljica podrške korisnicima u realizaciji solarnih elektrana i Svibor Jančić, specijalist za razvoj zajednice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

FOTO Prezentacija uspješnih tvrtki u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica

Objavljeno

prije 6 mjeseci

16. svibnja 2024.

Objavio/la

David Jolić