Danas je u industrijskoj poslovnoj zoni Meridian 16 u Velikoj Gorici svečano otvoren logističko-distributivni centar (LDC) Studenca, najbrže rastućeg trgovačkog lanca u Hrvatskoj. Događanju su, uz upravljački tim i zaposlenike Studenca, prisustvovali gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, predstavnici fonda Enterprise Investors i Nadzornog odbora kompanije, te brojni uvaženi partneri i gosti.
Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, uz čestitku Studencu na uspješnoj realizaciji projekta istaknuo je: „U Studencu prepoznajemo snažnog partnera i siguran sam da će ovo događanje osnažiti naš odnos i biti dobar temelj za buduće suradnje s lokalnom zajednicom“.
Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Vodeći se upravo filozofijom dobrog susjeda Studenac je u sklopu ceremonije uručio donaciju Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica u obliku iznosa od 5.000 eura te godišnje zalihe higijenskih potrepština.
Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Izgradnja ovog centra najveći je infrastrukturni projekt Studenca i važan korak u modernizaciji poslovanja. Centar će raditi u tri smjene i do 2027. godine zapošljavati oko 500 ljudi, čime postaje važan gospodarski impuls za Veliku Goricu i širu regiju.
Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr
”Zahvaljujući procesima koji će se odsad odvijati u ovim prostorima, bit ćemo još učinkovitiji u opskrbi naših trgovina, što znači i bolje iskustvo za naše kupce”, istaknuo je Tomislav Štos, direktor upravljanja lancem opskrbe Studenca.
Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr
”Ovaj centar simbol je naše predanosti zaposlenicima, partnerima i zajednici. Sljedeće godine slavimo 35 godina poslovanja Studenca, i ponosni smo što u ovu važnu obljetnicu ulazimo s nastavkom ulaganja u transformaciju lanca opskrbe, održivo i stabilno poslovanje i još bolje iskustvo za naše kupce”, zaključio je Michal Senczuk, predsjednik Uprave Studenca, na kraju službenog dijela druženja. (Priopćenje za medije)
U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.
Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.
Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.
S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.
Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.
Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.
Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.
Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.
Razvojna agencija Grada Velike Gorice u suradnji s Nacionalnom kontaktnom točkom programa EU-a „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ poziva sve zainteresirane na interaktivnu radionicu projektnih ideja koja će se održati 11. veljače u VG Poduzetničkom inkubatoru, od 10 do 16 sati.
Radionica je prilika za sve koji žele doznati više o trenutačno otvorenim i planiranim natječajima za financiranje projekata u ovoj godini te razraditi vlastite ideje kroz praktične vježbe u grupama.
Sudjelovanje zahtijeva prethodnu prijavu, a zainteresirani se mogu prijaviti najkasnije do 9. veljače ovdje.
U prosincu 2025. potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u prosjeku 3,3 % više nego u istom mjesecu godinu ranije, dok su u odnosu na studeni blago pale za 0,4 %, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Na razini cijele 2025. godine inflacija je u prosjeku iznosila 3,7 %.
Iako je mjesečni pad cijena donio kratko predah kućnim budžetima, godišnja slika i dalje pokazuje osjetan rast troškova života. Najveći pritisak na inflaciju dolazio je iz kategorije stanovanja, troškovi vode, struje, plina i drugih energenata porasli su za 8,4 % i dali najveći pojedinačni doprinos ukupnom rastu cijena. Značajno su poskupjeli i restorani i hoteli (7,6 %), što se osjetilo u cijenama ugostiteljskih usluga, dok su cijene u komunikacijama porasle za 5,3 %. Alkohol i duhan bili su skuplji za 4,6 %, zdravstvo za 4,3 %, a rekreacija i kultura za 3,4 %. Hrana i bezalkoholna pića porasli su za 2,8 %, što je i dalje jedan od važnijih faktora inflacije zbog velike težine te stavke u potrošačkoj košarici.
S druge strane, inflaciju su ublažili padovi cijena u prijevozu, koji je bio jeftiniji za 1,8 %, te nešto niže cijene odjeće i obuće i obrazovanja.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe unutar Europske unije, godišnja inflacija u prosincu iznosila je 3,8 %. U odnosu na studeni cijene su po toj metodologiji pale za 0,3 %, dok je prosjek za cijelu 2025. bio 4,4 %. Ukratko, kraj godine donio je blagi mjesečni pad cijena, ali režijski troškovi i uslužni sektor i dalje su ostali glavni generatori inflacije.
Na posljednjoj sjednici Vlade u protekloj godini prihvaćene su Mjere aktivne politike zapošljavanja za 2026., koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a koje uključuju i potpore za samozapošljavanje u iznosima do 20.000 eura. Iako je za mjere u proračunu osigurano manje novca nego ove godine, ključni iznosi za pokretanje vlastitog posla ostaju nepromijenjeni. Kako piše Srednja.hr, Hrvatski zavod za zapošljavanje u 2026. godini provodit će ukupno osam mjera aktivne politike zapošljavanja, za koje je u državnom proračunu predviđeno nešto više od 125 milijuna eura. To je osjetno manje nego u 2025., kada je za devet mjera bilo osigurano gotovo 163 milijuna eura, no mjera koja najviše zanima buduće poduzetnike, potpora za samozapošljavanje, ostaje financijski ista.
Iznos potpore ovisi o vrsti poslovanja i djelatnosti. Za obrt s paušalnim oporezivanjem moguće je dobiti do 7.000 eura, bez obzira na djelatnost, pod uvjetom da je ona na popisu prihvatljivih. Isti iznos predviđen je i za neke djelatnosti poput obrazovanja, zdravstvene i socijalne skrbi ili opskrbe energijom.
Veći iznosi rezervirani su za one nešto zahtjevnije sektore. Do 10.000 eura može se ostvariti za pojedine djelatnosti u prerađivačkoj industriji, telekomunikacijama i računalnom programiranju. Za određene odjeljke prerađivačke industrije, kao i za građevinarstvo, potpora se penje do 15.000 eura, dok oni koji ispune kriterije zelenog ili digitalnog radnog mjesta mogu dobiti i maksimalnih 20.000 eura. U tom slučaju obvezno je dodatno ulaganje od najmanje 3.000 eura, bez PDV-a, u troškove koji doprinose zelenoj ili digitalnoj tranziciji.
Novost u mjeri samozapošljavanja je i stroži pristup radu na crno, odnosno uvođenje dodatnih uvjeta i sankcija za one koji prekrše pravila. Također, mjere za 2026. donose i jednu važnu novost, potporu za zapošljavanje osoba s invaliditetom na nepuno radno vrijeme. Dosad je ta mogućnost postojala isključivo za puno radno vrijeme, a izmjena je uvedena na prijedlog Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.
Iako konačni podaci za 2025. još nisu zaključeni, HZZ navodi da je do kraja studenoga dodijeljeno 3.994 potpore za samozapošljavanje. Najviše interesa bilo je u građevinarstvu, gdje je evidentirano 1.158 novih korisnika, slijede ostale uslužne djelatnosti s 888 potpora te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s njih 612. Iz Zavoda ističu i da većina korisnika uredno ispunjava ugovorne obveze. Prema podacima za 2022. godinu, od 6.378 odobrenih zahtjeva, ugovori su raskinuti u 273 slučaja, što je manje od 4 %.