Nakon što je odrađena stanka, koju su zatražili oporbeni vijećnici, započeo je Aktualni sat sjednice Gradskog vijeća. Prvi je za govornicu došao Ivo Jelušić iz SDP-a, koji je imao dva pitanja.

– Gradonačelniče, hoćete li, nakon što ste poskupili odvoz smeća za 44 posto, komunalnu naknadu za 50 posto i komunalni doprinos od 36 do 230 posto, poskupjeti i ostale komunalne usluge koje su u vašoj ingerenciji? – glasilo je prvo pitanje, a odmah je slijedilo i drugo.

– Molio sam i bivšeg gradonačelnika Barišića da asfaltira Ulicu Seljine brigade, obećavao je i nikad nije napravio. Molio sam i aktualnog gradonačelnika u prošlom sazivu, obećavao je, obećavao i konačno u zadnjoj godini mandata napravio. Hvala gradonačelniče na tome uime svih stanovnika te ulica i svih koji njome prolaze. Međutim, onaj tko je taj posao radio, odradio ga je katastrofalno. Tri mjeseca nakon što je ulica asfaltirana niknula je trava i korov?! To je nedopustivo, to je šlamperaj i fušeraj!

Odgovorio mu je, za početak, zamjenik gradonačelnika Neven Karas.

– Cijene još nisu podignute, tek će biti, ovo su pretpostavke da se podignu za iduću godinu, ali ja ne bih govorio o podizanju cijena. One su već nekoliko godina takve kakve jesu, i ovdje smo raspravljali o tome, sami ste rekli da su sramotno niske plaće u našem komunalnom sustavu. To je činjenica, naši radnici su bili potplaćeni, a prošle godine smo napravili značajan iskorak u materijalnim pravima u cijelom našem komunalnom sustavu, a i to je nešto što se treba financirati – rekao je Karas i nastavio:

– Komunalni sustav u našem grad je na vrlo visokoj razini. Prije desetak godina su nas uspoređivali sa Zagrebom i govorili da se točno vidi gdje prestaje Zagreb, a počinje Gorica, po tome kako izgledaju javne površine… Danas smo došli do toga da ljudi pričaju isto to, ali u drugom smjeru, sad je Velika Gorica čist i uređen u odnosu na Zagreb. Sve to ima svoju cijenu. Vi ste govorili o postocima, a ja bih govorio o apsolutnim iznosima. Konkretno, što se tiče komunalnog odvoza smeća, to će na mjesečnoj razini biti jedna ili dvije kave. Ako želimo i dalje imati standard koji smo dosegnuli, čak ga i poboljšati, to ima određenu cijenu.

– Hoće li biti još nekih povećavanja cijena u ovom trenutku ne znam, ali znam da primjerice cijenu vode ne određuje ni Vijeće ni gradonačelnik, već imamo Zakon o vodama koji to specifično regulira. Vjerojatno ćemo se u određenom periodu uskladiti s tim zakonom. Cijene rastu svugdje oko nas. Ne možemo očekivati od ljudi da rade za iste plaće kao prije pet ili deset godina, a isto tako ne možemo očekivati da oprema koju smo kupili prije deset ili dvadeset godina i dalje bude u istoj funkciji, treba i nju obnavljati, a i to ima svoju cijenu.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar oba je odgovora sažeo u jedan.

– Slažem se da je nedopustivo da raste trava i korov, netko je plaćen da bi to obavio. Godinama ste inzistirali na asfaltiranju vaše ulice, a ja sam već rekao da ta ulica mora biti adekvatna prvoj zoni, kojoj i pripada. To je riješeno, to je dogovoreno, ali molim vas da pokažete malo više senzibiliteta prema ostalim sugrađanima kad govorimo o poskupljenju nekih komunalnih usluga. One će svima omogućiti da dožive standard koji vi imate u vašoj ulici. One nisu tu da bi netko nadoknadio nekakav minus, da bi netko radio bilo što protiv sugrađana, one su tu da svako naselje, svaka gradska četvrt, dobije standard koji vi imate u Ulici Seljine brigade – rekao je Ačkar.

Jelušić nije bio zadovoljan odgovorima.

– Govorite o razlozima za povećanje, a ja ću reći jedan aforizam: koliko me rastuži povećanje cijena, toliko me nasmije vaše obrazloženje.

Drugo pitanje postavio je HDZ-ov vijećnik Anri Targuš, kojeg je zanimalo u kojem je statusu izgradnja škole i vrtića u Kurilovcu, a odgovorila mu je pročelnica Lana Krunić Lukinić.

– Krajem kolovoza krenula je izgradnja vrtića u Pokupskoj ulici, a radovi će trajati do lipnja 2026. godine. Sam vrtić imat će deset odgojnih skupina, četiri jasličke i šest vrtićkih, uz dodatne sadržaje po pedagoškim standardima. Sve je financirano iz fondova, iznos od 1,8 milijuna eura. to se tiče osnovne škole, u tijeku je prijava glavnog projekta resornom ministarstvu. Škola će biti za 500-tinjak učenika, namijenjena za jednosmjensku nastavu. Imat će i sportsku dvoranu, koju će nakon nastave koristiti naši sportski klubovi, zajedno s tribinama.

Ivana Mlinar iz SDP-a postavila je vezana pitanja o sigurnosti u gradu, uključujući grafite s porukama mržnje i fašističkim oznakama po cijelom gradu, ali i narušavanje javnog reda i mira na cestama, po kojima se divlja automobilima i motorima… Zanimalo ju je i razmišlja li se o povećanju broja sigurnosnih kamera.

– Slažem se s vama, osuđujem i osobno sam reagirao na svaki grafit s porukama mržnje ili bilo kakav neprilagođen sadržaj. Velika Gorica je siguran grad, grad tolerancije, i uvijek ću osuditi sve što je neprimjereno, potaknuto mržnjom ili bilo kakvom ideologijom koja ne ide u prosperitet naših sugrađana – odgovorio je gradonačelnik.

O rokovima izgradnje Centra za starije pitao je Mario Cvitan iz HSU-a, a za govornicu je opet došao gradonačelnik Ačkar.

– Ne samo u gradu, nego u cijeloj županiji ne postoji niti jedna starački dom u javnom vlasništvu. Prvi Centar za starije osobe gradi se upravo u našoj Velikoj Gorici. Očekujemo završetak radova do sredine 2027. godine, čime ćemo učiniti povijesni iskorak, ali daleko od toga da ćemo zadovoljiti potrebe svih umirovljenika u našem gradu, jer njih je više od 14.000. Ovaj Centar će prihvatiti 102 osobe na stalni oblik njege i skrbi, a više od 500 osoba bit će u izvan institucionalnoj skrbi. Već sad razmišljamo o drugom centru za starije osobe, to nam je u prioritetima za budućnost. Ukupna investicija je 14,6 milijuna eura, u čemu je država sudjelovala sa šest, za Županija s tri milijuna, a ostalo će Grad preuzeti na sebe – rekao je Ačkar i napomenuo:

– Mi smo osnivač, mi radimo, mi smo privukli sredstva, ali možemo pričekati da vidimo što će reći Ministarstvo, tko će imati ovlasti u upravnom vijeću i pod čiju će ingerenciju ići Centar. Borit ćemo se za to da u njemu prioritet imaju naši stariji sugrađani, a usluga za treću životnu dob bit će sigurno bolja i kvalitetnija.