Piše: Gianna Kotroman

Kao u pravom prirodnom ornitološkom rezervatu, nebom iznad našega kraja leti velik broj raznovrsnih vrsta ptica. Posebno to vrijedi za područje tamo oko Jagodnog i Donjeg Podotočja, koje je i mjesto radnje u ovoj našoj priči.

U zaselku Peternaci u Donjem Podotočju, naime, svoj je dom pronašao 53-godišnji Drago Krnji. Uzgajivač i veliki ljubitelj ptica, ali ne onih ptica koje lete inače nebom iznad nas.

– Ne, ja imam samo egzotične ptice! – kaže nam uvodno susjed Drago pa nas odmah uvodi u svoj svijet u kojem su ljudi i životinje sustanari.

– Ljubav prema životinjama rodila se još u najranijem djetinjstvu, oduvijek imam ljubimce, a vrlo rano sam shvatio da želim samo one životinje koje nitko drugi nema. I to me, eto, dovelo do toga da se bavim egzotičnim pticama. Krenuo sam skromno, sa dva-tri para, a sad sam dogurao do 20 “radnih” parova. Ukupno imam oko 140 ptica svih vrsta.

Drago Krnjić u svome dvorištu ima četiri mačke, sve četiri ih je udomio, a ima i jednog psa. Ima, kaže u šali, i par krtica i poneku voluharicu, glodavace koji navrate s vremena na vrijeme, ali odnos je prema svima njima poseban, malo drukčiji. Životinje su očito velika ljubav, a sama “specijalizacija” rodila se naknadno.

– Egzotičnim pticama bavim se posljednjih 15 godina. Od početka mi je to bio hobi, a hobi mi je i danas. Uživam u životu sa svojim pticama, idemo i po izložbama, a ići ću i dalje. Najpoznatija je ona u Nedelišću, ali bude ih i po Velikoj Gorici, pogotovo u zimskim mjesecima, redovno sam tamo… – objašnjava Drago.

Može se pohvaliti zaista bogatom kolekcijom ptica, među kojima su…

– Zelenokrilni dijamantni golubići, senegalske simetnice, brončani golubi, gvinejski golubi, zlatni fazani, kanarinci gould amadine… Imam i nekoliko vrsta kokošiju, ove velike su vrste brahme, a uz njih su i ukrasne male kokice, više vrsta. Iako, uvijek tražim i gledam nove vrste ptica. Kad god vidim neku vrstu koju nemema, ili ih kupim, ili razmijenim s prijateljima. I uživam u svemu tome, ovo je hobi koji baš volim – govori Krnjić.

Prva bi pomisao bila da je i skupo i zahtjevno imati 140 i nešto ptica, održavati ih, hraniti, brinuti se… Međutim, ništa od toga!

– Ma nije ni skupo ni teško. One vam zapravo same sebe “pokrivaju” što se tiče hrane. Neke prodam, neke zamijenim za hranu… Ovo stvarno nije skup hobi. Važnije je da ovo voliš, jer kad je tako, sve je to jednostavno. Ja mislim da me sve skupa mjesečno dođe nekih 30 eura! Ne više od toga – objašnjava Drago i odmah nastavlja:

– Sve sam kaveze radio sam. Svakom paru treba otprilike metar sa metar prostora, a radio sam ih u skladu s prirodom, da bi se mogle pariti, da imaju mlade. I skoro svaki tjedan ih očistim, volim da im je uredno, a naravno da su i ptice zadovoljnije kad im je čisto, svježa voda… A sve to meni je usput… Shvaćam da bi ljudi mogli pomisliti da je to nekakva muka, jer ipak tu ima 30 volijera, ali za sve to mi laganim ritmom treba 20-ak minuta.

U tim volijerima, odnosno kavezima za ptice, djeluje prava mala tvornica mladih ptica.

– “Radni” parovi su ptice koje su kod mene najmanje dvije-tri godine i koje dobivaju mlade kroz cijelu godinu. Konkretno, ja zadnjih četiri-pet godina imam iste ptice, koje stalno daju mlade, ali moram reći da nije sve to tako jednostavno. Tek nakon tri godine počeo sam dobivati prve mlade, jer ipak se ptice moraju uklopiti u sredinu u kojoj žive, priviknuti na sve slike i zvukove…

Kavezi za ptice su izrađeni od paleta, poklona Dragina prijatelja, ima tu i nešto lamperije, Drago će dodati i da bi dobar dio toga završio na otpadu da ga on nije uzeo i upotrijebio. Umjesto u smeću, palete su tako završile kao dio konačnog proizvoda koje pticama nudi prirodno okruženje, udobnost, ali i, ništa manje važno, maksimalnu sigurnost.

– Susjedi su znali imati problema s lisicama, znali su im odnijeti kokoši, ali ja nikad nisam imao takvih situacija. Viđao sam uokolo i lisice i jazavce, ali kod mene oni ne mogu ući. Napravio sam kvalitetne gajbe, u njih je nemoguće ući, jer znam da predatora uvijek ima i na to sam posebno mislio – govori nam Drago dok oko nas šeću kokoši svih vrsta, a u pozadini ne prestaje pjev njegovih ptica.

Dio ptica ima i vrijeme za “šetnju”, odnosno dio dana kad izađu iz kaveza i polete nebom iznad Donjeg Podotočja. Odrade let, dobro se razgibaju, pa se vrate kući, u svoju gajbu, svojoj životnom partneru i svojim reproduktivno-izložbenim obvezama.

– Da, golubice lete slobodno, bez nadzora, ali u 99 posto slučajeva se vrate. Jedino što im se može dogoditi je da ih jastreb rastjera ili, još gore, uhvati…

Kreće se Drago, jasno, u društvu ljudi sličnih interesa, uzgajivača ptica u Hrvatskoj ima, ali nove generacije sve se rjeđe odlučuju na hobije poput ovoga.

– Ima dosta ljudi koji se bave pticama, posebno se to vidi kad dođe zima i te izložbe, ali problem je jedno što nema baš mladih, uglavnom su to ljudi stariji od 40 godina. Nadam se da će se i to promijeniti, da će se i mladi “zakačiti” – zaključuje svoju priču Drago Krnjić.

Hrvatski sabor ulazi u tjedan rasprava o šest ključnih pravosudnih zakona čije je usvajanje dio priprema za ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), očekivan 2026. godine. Najviše pažnje privlače izmjene Kaznenog zakona kojima se, po prvi put, uvodi kazneno djelo povezano s umjetnom inteligencijom, piše Dnevnik.hr.

Rasprave su počele danas, a teme su izmjena Zakona o sudovima, Zakona o parničnom postupku te Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Novim pravilima sucima se izričito zabranjuje primanje darova, a u ocjenjivanju njihova rada veću će težinu imati mjerila kvalitete i kvantitete. Osniva se i specijalizirani odjel za suđenje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta pri Županijskom sudu u Varaždinu. U parničnom postupku predviđa se šira uporaba tonskog snimanja rasprava, a zviždači će imati jednaku pravnu zaštitu i ako se izravno obrate policiji ili državnom odvjetništvu.

Sutra, u srijedu će se raspraljvati o izmjenama Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o Uskoku. Osim novog kaznenog djela, dovođenja u opasnost života i imovine korištenjem umjetne inteligencije, revidira se i kazneno djelo podmićivanja zastupnika. Predviđene su i izmjene za ubrzanje kaznenih postupaka, poput ograničavanja žalbi na odluke o izdvajanju dokaza. Dio nadležnosti u predmetima Uskoka seli iz Zagreba u Varaždin, što bi trebalo olakšati vođenje složenih slučajeva.

U četvrtak je na redu Zakon o otocima s ciljem poboljšanja života otočana, od prometne povezanosti i vodoopskrbe do potpora poslodavcima i jačanja civilnog društva. Tjedan završava u petak glasanjem o zakonima koji su posljednjih dana prošli saborsku raspravu.

Muzej Turopolja i ove je godine Perunfestom oživio stare, zaboravljene priče iz narodne predaje našega kraja, koje se temelje na mitskim bićima poput moguta, vilenjaka, coprnica i duhova šume, no glavni lik ovogodišnjeg izdanja je Krampus.  

Dobro znani istjerivač zla i detektor dobrote i zloće, odlično je prihvaćen od mnogih posjetitelja koji su došli u kuriju Modić-Bedeković u Donju Lomnicu na otvorenje, a osim kulturnog i umjetničkog aspekta, tu je i onaj turistički.  

– U prvih sat vremena festivala prodano je čak 600 ulaznica, što nam je povratna informacija da je sadržaj festivala zanimljiv i tražen. Perunfest je projekt Muzeja Turopolja a umjetnički direktor festivala je Zdenko Bašić. Sve je organizirano uz pomoć volontera i studenata koji su uložili puno truda da vjerno dočaraju likove i scene iz priča. Program je stvarno bogat, od izložbi, predstava, predavanja, interaktivnog vodstva, koncerata, kostimiranih likova koje je i osmislio Zdenko koji kostime i scene ujedno i šiva, boja i izrađuje od raznog repromaterijala. On je čovjek koji od hrpe smeća napravi čudo! – rekla nam je ravnateljica muzeja Margareta Biškupić Čurla. 

Sukačnica ili nekadašnji kuhinjski prostor kurije postao je ove godine coprnjačka kuhinja, budući da je glavni lik festivala ove godine Krampus pa je dobio svoj “zatvor” u prostoru kurije. 

Krampusa djeca jako dobro znaju, a budući da je 6. prosinca relativno blizu, priprema lance u svojem brlogu. No, Perunfestom u dva dana vikenda prošetat će razna mitska bića, vile i vilenjaci, ali i Mokoš kojega je jučer utjelovila Kristina Horvat iz Zagreba. 

– Ja sam Mokoš i predstavljam plodnost odnosno jesen. Inače sam učiteljica likovne kulture i doma imam svačega, tako da sam ovaj kostim sama izradila u jednoj večeri – ispričala je Kristina, a u prolasku festivalom zaskočila nas je i vještica iz Vještičjeg sela koja je za nas pogledala u kristalnu kuglu. 

-Vidim evo, da Veliku Goricu čega svijetla budućnost, vidim veliki razvoj i puno dobroga – prorekla je vještica. 

Ovo je samo djelić atmosfere s Perunfesta kojeg Muzej Turopolja organizira uz pomoć Turističke zajednice i Grada Velike Gorice, te Zagrebačke županije.

VIDEO Samo za hrabre!

Posjetite ga i danas. Lijepo je vrijeme, idealno za obiteljski dan i izlet u čudesan svijet mašte. Pogledajte PROGRAM. 

FOTO galerija/Gianna Kotroman:

Zagreb se i ove godine pridružuje europskim gradovima u obilježavanju Europskog tjedna mobilnosti, manifestacije koja se održava od 16. do 22. rujna s ciljem promicanja održivih načina kretanja i smanjenja zagađenja uzrokovanog prometom. Glavni naglasak stavljen je na sutrašnji dan, ponedjeljak, 22. rujna, kada se službeno obilježava Dan bez automobila.

Toga dana od 8 do 20 sati uže središte grada bit će zatvoreno za promet motornih vozila, a svi građani imat će mogućnost besplatno koristiti javni gradski prijevoz.

Područje bez automobila obuhvatit će ulice omeđene Mesničkom (od Streljačke), Ilirskim trgom, Ribnjakom, Palmotićevom, R. Boškovića, Hebrangovom, Gundulićevom i Ilicom. Osim toga, Gajeva ulica (od Berislavićeve do Tesline) i Teslina (do križanja s Praškom i Zrinjevcem) bit će zatvorene za promet sve do ponedjeljka, 23. rujna u 14 sati. Promet će biti dopušten samo interventnim i komunalnim vozilima, vozilima osoba s invaliditetom s prebivalištem u zoni, javnom prijevozu te vozilima koja sudjeluju u organizaciji manifestacije.

Program Europskog tjedna mobilnosti započeo je već početkom tjedna s nizom aktivnosti uoči Dana bez automobila.

U Sesvetama se organizira intervencija “PARK A NE PARKing” od 00:00 do 23:00, projekt kojim se parkirališni prostori privremeno pretvaraju u javne prostore namijenjene ljudima. Umjesto automobila, naglasak će biti na hodanju, susretima i druženju. Nadalje, na Trešnjevci će se u sklopu manifestacije “Trakošćanska za sve” od 9:00 do 20:00 građanima omogućiti besplatan popravak bicikala, dok će ljubitelje javnog prijevoza razveseliti posebna ponuda ZET-a – muzejski tramvaj TMK101 s prikolicom TP4 vozit će na liniji 3 od Ljubljanice do Savišća između 5:00 i 18:00. Također, Centar za kulturu Sesvete priređuje bogat kulturni program. Radi se o izložbi mladih umjetnica Tine Marie Butajle i Ivone Stambolije od 19:00 do 20:00, kao i dječjoj izložbi “Grafit na zeleno” koja će biti otvorena cijeli dan, od 00:00 do 23:00

Na sam Dan bez automobila, dakle 22. rujna, aktivnosti će se održavati diljem grada. U Sesvetama će se moći pogledati izložba “Parking memorija” od 10:00 do 21:00, posvećena mijenjanju prostora kroz povijest, dok će Hrvatski autoklub na Trgu Dragutina Domjanića održati radionicu prometne kulture za učenike od 10:00 do 12:00. Za najmlađe je pripremljena radionica “Grad za sve” u Knjižnici Jelkovec u 10:00 sati, gdje će djeca osmišljavati grad budućnosti – od biciklističkih staza do autobusa prilagođenih svima. Dječji vrtić En ten tini u suradnji s knjižnicom organizira čitav niz igara, radionica, izleta i izložbi na temu zdravog i aktivnog života od 9:00 do 16:00. Istodobno, na području Maksimira trajat će program posvećen sigurnosti djece u prometu, kroz murale, plakate i digitalne poruke od 9:00 do 23:00.

Ni stariji građani nisu zaboravljeni. Dom za starije Centar priprema vježbe, boćanje i vožnju triciklima u parku od 9:00 do 12:00, dok Dom Peščenica vodi korisnike u rekreativnu šetnju i promatranje ptica u Sesvetama od 10:00 do 12:00.

Europski tjedan mobilnosti održava se od 2002. godine na inicijativu Europske komisije, a cilj mu je podsjetiti građane i gradske vlasti na nužnost smanjenja ovisnosti o automobilima te važnost održivih načina kretanja, pješačenja, vožnje bicikla i korištenja javnog prijevoza.

Cjelokupni plan i program možete pogledati ovdje.

Ovogodišnji program u Zagrebu zamišljen je tako da zatvaranjem središta grada za promet ponudi uvid u to kako se javni prostori mogu koristiti na drugačiji način. Umjesto automobila, naglasak je na događanjima za djecu, starije i obitelji te na promociji pješačenja, biciklizma i javnog prijevoza. Građani će time dobiti priliku vidjeti kako privremena ograničenja utječu na ritam grada.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je godišnje izvješće State of Global Water Resources u kojem upozorava da je hidrološki ciklus postao izrazito nestabilan. Tijekom 2024. protok vode u rijekama bio je u granicama uobičajenih vrijednosti samo u trećini svjetskih slivova, dok su preostala područja zabilježila ekstremne viškove ili nedostatke. To je već šesta uzastopna godina u kojoj je primijećena takva neravnoteža.

Izvješće donosi i podatak da su ledenjaci diljem svijeta izgubili čak 450 gigatona mase, što je dovoljno da se napuni 180 milijuna olimpijskih bazena. Posljedica tog otapanja je godišnji porast razine mora za oko 1,2 milimetra, što dodatno povećava rizik za obalna područja.

Klimatske anomalije obilježile su cijelu prošlu godinu. Sliv Amazone, dijelovi Južne Amerike i južna Afrika pogodile su dugotrajne suše, dok su regije u srednjoj Europi, Africi i Aziji doživjele višak oborina i velike poplave.

Europa se suočila s najtežim poplavama od 2013. godine, a u Aziji i na Pacifiku zabilježeni su rekordni cikloni i kiše u kojima je poginulo oko tisuću ljudi. Brazil je posebno pogođen jer je istovremeno bilježio katastrofalne poplave na jugu zemlje i nastavak suše u amazonskom slivu.

Ni podzemne vode ne pružaju stabilnost. U tek 38 % izvora njihova je razina bila uobičajena, a u ostalima su zabilježene nepravilnosti koje dodatno naglašavaju globalni problem prekomjernog crpljenja i smanjenja budućih zaliha.

Generalna tajnica WMO-a Celeste Saulo naglašava da su znanstveni podaci ključni za upravljanje vodnim resursima. “Naša društva, gospodarstva i ekosustavi ovise o vodi. Daljnja ulaganja i veća suradnja u području razmjene podataka od ključne su važnosti za prevladavanje nedostataka u praćenju. Bez podataka tapkamo u mraku”, poručila je.

Izvješće također podsjeća na procjene UN Watera prema kojima čak 3,6 milijardi ljudi nema odgovarajući pristup vodi barem mjesec dana godišnje. Taj bi broj do 2050. mogao narasti na više od 5 milijardi, što jasno pokazuje koliko je svijet daleko od ostvarenja cilja održivog razvoja koji se odnosi na pitku vodu i odvodnju.

Najnoviji podaci WMO-a potvrđuju da voda postaje jedno od ključnih globalnih pitanja. Dok jedni dijelovi svijeta tonu u poplavama, drugi se bore s nestašicom. Stručnjaci poručuju kako su ulaganja u praćenje, razmjenu informacija i održivo upravljanje nužna ako čovječanstvo želi izbjeći još teže posljedice u nadolazećim desetljećima.