Kako su izvijestili iz Grada Velike Gorice, počinje rekonstrukcija dijela Ulice Braće Radića u Mraclinu, od crkve sv. Vida pa do skretanja za tvrtku Kova d.o.o., a ukupna vrijednost projekta iznosi nešto više od 784 tisuće eura.

Inače, to je glavna prometnica kroz ovo naselje kojom prometuje javni prijevoz, školski autobus kao i vozila povezana s poduzetničkom zonom, a ujedno je i poveznica sa susjednim Okujem, što dodatno povećava njezin prometni značaj.

Projektom je predviđena izgradnja nove prometnice s pješačkom stazom u ukupnoj dužini od 520 metara. Predviđena širina kolnika je 6 metara, dok će širina pješačke staze biti promjenjiva između 1,60 i 2,0 metra, a na dijelu od crkve prema Okuju u dužini od oko 140 metara izvest će se obostrana pješačka staza širine 2 metra, čime će se znatno povećati sigurnost pješaka, posebno djece, starijih osoba i osoba s invaliditetom.

Rekonstrukcija obuhvaća i zamjenu postojeće vodoopskrbne mreže, izgradnju nove oborinske kanalizacije, te uređenje autobusnih stajališta koja se nalaze na predmetnoj trasi.

• Rok izvođenja radova je 160 kalendarskih dana, a izvođač je zajednica ponuditelja KOP Brežice d.d. i REGION projektivni biro Brežice d.o.o.

! Tijekom izvođenja radova promet će biti preusmjeren kroz ulicu Ladislava Galekovića (Mačkovec), kojom će prometovati i autobusna linija javnog prijevoza.

Sinoć su u prepunom Parku dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici naši velikogorički borci demonstrirali posjetiteljima svoje sportove, sportske poteze ali i akrobacije.  

Na 11. Noći borilačkih sportova sudjelovalo je sedam goričkih klubova koji se bave borilačkim sportovima: Judo klubovi Pinky i Kokica, Karate klubovi Centar i Velika Gorica, Taekwondo klub Velika Gorica, Boksački klub Velika Gorica i Hrvački klub Velika Gorica 1991.

VIDEO fragments of the night:

-Ponosan sam na velik odaziv mojih sugrađanki i sugrađana koji daju podršku našim borilačkim klubovima, te Gradu Velikoj Gorici i gradonačelniku Krešimiru Ačkaru na velikoj potpori ovoj manifestaciji. Hvala svima na dolasku – poručio je Ervin Kolarec, predsjednik organizacijskog odbora sportskog spektakla. 

Atraktivna su bila i tri boksačka meča koje je pripremio Ivica Bačurin i njegov Boksački klub u suradnji s Boksačkim klubom Record iz Zagreba. Rukavice su ukrstili Emanuel Bačurin, Ivičin 8-godišnji sin i Fran Brajković, naš Gabrijel Turak i Jakov Brajković te seniori, Velikogoričanin Ivan Pereković i Gabrijel Kuzmanović iz BK Policijska akademija. 

FOTO galerija:

(Foto: Službena facebook stranica Noć borilačkih sportova)

Muzej Turopolja i ove je godine Perunfestom oživio stare, zaboravljene priče iz narodne predaje našega kraja, koje se temelje na mitskim bićima poput moguta, vilenjaka, coprnica i duhova šume, no glavni lik ovogodišnjeg izdanja je Krampus.  

Dobro znani istjerivač zla i detektor dobrote i zloće, odlično je prihvaćen od mnogih posjetitelja koji su došli u kuriju Modić-Bedeković u Donju Lomnicu na otvorenje, a osim kulturnog i umjetničkog aspekta, tu je i onaj turistički.  

– U prvih sat vremena festivala prodano je čak 600 ulaznica, što nam je povratna informacija da je sadržaj festivala zanimljiv i tražen. Perunfest je projekt Muzeja Turopolja a umjetnički direktor festivala je Zdenko Bašić. Sve je organizirano uz pomoć volontera i studenata koji su uložili puno truda da vjerno dočaraju likove i scene iz priča. Program je stvarno bogat, od izložbi, predstava, predavanja, interaktivnog vodstva, koncerata, kostimiranih likova koje je i osmislio Zdenko koji kostime i scene ujedno i šiva, boja i izrađuje od raznog repromaterijala. On je čovjek koji od hrpe smeća napravi čudo! – rekla nam je ravnateljica muzeja Margareta Biškupić Čurla. 

Sukačnica ili nekadašnji kuhinjski prostor kurije postao je ove godine coprnjačka kuhinja, budući da je glavni lik festivala ove godine Krampus pa je dobio svoj “zatvor” u prostoru kurije. 

Krampusa djeca jako dobro znaju, a budući da je 6. prosinca relativno blizu, priprema lance u svojem brlogu. No, Perunfestom u dva dana vikenda prošetat će razna mitska bića, vile i vilenjaci, ali i Mokoš kojega je jučer utjelovila Kristina Horvat iz Zagreba. 

– Ja sam Mokoš i predstavljam plodnost odnosno jesen. Inače sam učiteljica likovne kulture i doma imam svačega, tako da sam ovaj kostim sama izradila u jednoj večeri – ispričala je Kristina, a u prolasku festivalom zaskočila nas je i vještica iz Vještičjeg sela koja je za nas pogledala u kristalnu kuglu. 

-Vidim evo, da Veliku Goricu čega svijetla budućnost, vidim veliki razvoj i puno dobroga – prorekla je vještica. 

Ovo je samo djelić atmosfere s Perunfesta kojeg Muzej Turopolja organizira uz pomoć Turističke zajednice i Grada Velike Gorice, te Zagrebačke županije.

VIDEO Samo za hrabre!

Posjetite ga i danas. Lijepo je vrijeme, idealno za obiteljski dan i izlet u čudesan svijet mašte. Pogledajte PROGRAM. 

FOTO galerija/Gianna Kotroman:

Stolnotenisači HSTK Velika Gorica pobijedili su STK ALC’21 Zagreb rezultatom 4:1 na startu nove sezone 2025./2026. u 1.hrvatskoj ligi zapad.

Velika Gorica, 20.09.2025. Prva HL Zapad-01.kolo: HSTK Velika Gorica – STK ALC ’21 Zagreb 4:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.09.2025. Prva HL Zapad-01.kolo: HSTK Velika Gorica – STK ALC ’21 Zagreb 4:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Uspješan start seniora, atraktivan stolni tenis, pogotovu u sudaru parova i visoka pobjeda. Dvije pobjede Domagoja Elgera, jedna Marka Habijanca i u paru, a Ante Jakić je izgubio meč nakon vodstva 2:0 u setovima.

Velika Gorica, 20.09.2025. Prva HL Zapad-01.kolo: HSTK Velika Gorica – STK ALC ’21 Zagreb 4:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.09.2025. Prva HL Zapad-01.kolo: HSTK Velika Gorica – STK ALC ’21 Zagreb 4:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.09.2025. Prva HL Zapad-01.kolo: HSTK Velika Gorica – STK ALC ’21 Zagreb 4:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Seniori u idućem 2. kolu (04.10.2025.) imaju dupli program: igraju u Svetoj Nedelji odnosno Dugom Selu.

Galerija fotografija

Prva hrvatska liga zapad muški 2025./2026., 01. kolo

HSTK Velika Gorica – STK ALC ’21 (Zagreb) 4:1 (14:7, 219 : 187)

Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Subota, 20.09.2025., 17 sati. Gledatelja: 20. Sudac: Goran Miljak.

Rezultati:  Domagoj Elger – Luka Tepeš 3:1 (11:6, 12:10, 9:11, 11:6), Marko Habijanec – Viktor Grantverger 3:1 (14:12, 9:11, 11:5, 12:10), Ante Jakić – Aldin Džaferović 2:3 (11:8, 12:10, 9:11, 6:11, 9:11), Elger / Habijanec – Grantverger / Džaferović 3:2 (8:11, 11:6, 9:11, 11:9, 11:6), Elger – Grantverger 3:0 (11:8, 11:8, 11:6).

Prva hrvatska liga zapad (ž) 2025./2026., 01. kolo

HSTK Velika Gorica – HASTK Mladost-Tia Mobiteli 2 (Zagreb) 0:4 (0 : 12, 40 : 132)

Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Subota, 20.09.2025., 17 sati. Gledatelja: 40. Sudac: Darko Masnjak.

Rezultati: Lorena Rinčić – Nika Crnogaj 0:3 (1:11, 3:11, 6:11), Vita Knežević – Petra Gašpar 0:3 (2:11, 3:11, 2:11), Dorotea Bradić – Petra Jelić 0:3 (5:11, 3:11, 3:11), Sara Điković / Vita Knežević – Petra Jelić / PetraGašpar 0:3 (3:11, 4:11, 5:11).

Najstarija i ujedno najveća škola na području grada ima gošću sa sjevera Europe. Line Riese Nielsen, stručnjakinja iz područja održive prehrambene politike, putem Erasmus projekta “Od EGOcentrizma do EKOcentrizma“, stigla je iz Kopenhagena u Veliku Goricu. Njena misija je prenijeti iskustva i znanja o prehrambenim navikama školaraca u OŠ Eugena Kvaternika, a koje je uspjela implementirati u škole u Danskoj.

Zatekli smo je u uredu ravnateljice Monike Brleković, gdje se s nastavnicom Dalijom Kager, prisjećala njihovog susreta u Grčkoj.

-Predavala sam u ljetnoj školi u Grčkoj gdje sam upoznala Daliju Kager s kojom sam razgovarala o školskoj hrani ovdje u ovom gradu. Dalia je uspjela dobiti Erasmusovo financiranje za organizaciju ovog putovanja kako bih podijelila iskustvo iz Kopenhagena o školskoj hrani, kako u smislu održivosti, tako i u smislu kako je integrirati u školu. Dakle, to je također dio obrazovanja, odnosno učenja učenika – započela je razgovor Line, inače diplomirana politologinja sa Sveučilišta u Kopenhagenu, te objasnila kako posljednjih 10 godina ima vlastitu tvrtku u kojoj je osnivačica i direktorica za prehrambenu politiku.

-Radim s profesionalnim kuhinjama, nastavila je Line, tako da i javne kuhinje, privatne kantine i catering tvrtke budu održivije. Prije toga bila sam u Kopenhagenu bila zadužena za promjenu jelovnika u svim općinskim kuhinjama. Radi se o oko tisuću kuhinja koje bi bile do 90% organske unutar istih proračuna. Dakle, iako je organska hrana 25% skuplja, pokušavamo pronaći rješenja kako bismo omogućili da kuhinje budu organske, jer javne kuhinje vidimo kao pokretač pozitivnih promjena u održivosti i ekološkim pitanjima. Dakle, korištenjem novca, koji se ionako troši za hranu, kupuje se održivija hrana, čime ulažemo u održivije društvo. I mi smo to uspjeli tijekom 12 godina, gdje smo podučavali osoblje u kuhinjama kako pripremati hranu, jesti više sezonsku hranu, više povrća i imati manje otpada hrane. Na tome se temeljio projekt uvođenja školske prehrane u Kopenhagenu.

Kako je istaknula, Danska nema program školske prehrane kao nacionalni program, no neke općine i gradovi ipak se odlučuju za uvođenje promjena. Ponuda prehrane za učenike koja je postojala u Kopenhagenu bila je vrlo loša. Nije bila hranljiva, poput komercijalne zamjene za ručak.

-A onda smo osmislili cjeloviti program za sve škole, a riječ je o 50 škola u gradu, kako bi svaki dan imali organski, topli obrok i integrirali ga kao dio školskog sustava. Dakle, to nije bio samo dodatna obveza za roditelje da pripreme torbu za ručak, već je to bio dio načina na koji se djeca obrazuju u Kopenhagenu. Dakle, bila sam voditeljica projekta dvije godine i implementirala sam ga u 50 škola. Sada koristim ovo iskustvo za savjetovanje svih vrsta javnih i privatnih kuhinja i sudjelujem u različitim EU projekatima gdje pokušavam prenijeti ova iskustva i drugim europskim zemljama.

Znajući da je sjever Europe napredniji po mnogo čemu u školskom sustavu, te da su predvodnici promjena, zanimala nas je razlika u prehrani i što od njih možemo naučiti.

Koja su tradicionalna jela u Danskoj? Na čemu se temelje?

-Tradicionalna nordijska hrana temelji se na korjenastom povrću i puno kelja te više naginje svinjetini nego crvenom mesu. Ali prije 20 godina imali smo kulinarsku revoluciju u Danskoj, gdje je skupina kuhara odlučila naglasiti nordijsku hranu. Dakle, postojao je fokus na podizanju statusa tradicionalne hrane, jer do tada, ako biste otišli u restoran, jeli biste francusku ili talijansku hranu, zaboravljajući da nordijska kuhinja zapravo imaju svoju ulogu.

Kad ste došli ovdje i vidjeli kako škola funkcionira, mislite li da je moguće nešto promijeniti?

-Pa, nakon što sam bila u 2.000 kuhinja u Danskoj, a također i u Njemačkoj, znam da se sve može promijeniti. Dakle, samo je pitanje je li vodstvo organizacije spremno, što osjećam da jesu ovdje. Dakle, da. Općenito, zapadnjačka prehrana ili globalni sjever, mi jedemo previše mesa i jedemo vrlo neraznoliku hranu. Dakle, jučer sam rekla učenicima da 75% svih kalorija koje se jedu u globalnom svijetu dolazi od samo 12 različitih biljaka, što je prvenstveno pšenica, kukuruz i šećer, koji dolazi od sve ove ultra prerađene hrane gdje koristite ove vrlo jeftine usjeve kako biste dobili nešto što je ukusno u smislu da to potiče vaš mozak da misli da ste siti i da želite još. Stoga nam je teško odjednom početi jesti stvari koje su gorke ili imaju drugačije okuse. Ali takva se revolucija mora dogoditi u cijeloj Europi i Americi, da počnemo jesti puno više raznolikije hrane i puno više povrća i mahunarki.

Koje su koristi kada promijenite prehranu na način o kojem govorimo? Ako počnete u ranoj dobi, mogu li se kasnije napraviti neke promjene i koji su učinci?

-Ljudski je razmišljati da su nam potrebne neke koristi, kako bismo nešto učinili jer smo dio globalnog ekosustava i prvenstveno trebamo hranu da preživimo. Ali, promjenama u prehrani prednost je zdravije ljudsko tijelo. Dakle, imat ćemo bolji život. No, za mene, prednost je to što je to pravedan sustav. Dakle, trenutačno globalni jug plaća vrlo visoku cijenu za te prehrambene navike globalnog sjevera. Radi se o tome da će s klimatskim promjenama i promjenama okoliša globalni jug, u jednom trenutku, biti primoran na preseljenje. Zato se ljudi sele ili idu u ratove jer ne mogu uzdržavati svoje obitelji i brinuti se za svoje živote. Dakle, imat ćemo problem s velikim migracijama i ratovima oko zaliha hrane.

Kolika je odgovornost same države u promjeni smjera?

-Mislim da je važno priznati da su javni proračuni namijenjeni društvenim koristima. Dakle, ako javni novac ide u nešto, to bi trebalo biti nešto što je dobro za društvo ili za dobrobit javnosti. Naime, u kratkom vremenskom periodu možete reći da je dobro da djeca budu sita i da imaju nešto za jesti, da su sretna i da ne odbijaju hranu jer je to nešto ukusno. Ili možete imati ovu širu perspektivu o tome kakvo društvo želite izgraditi i čijeg želite biti dio? I tu bi trebao ići javni novac jer je to način na koji bi društvo trebalo ulagati. I svi smo odgovorni za tu vrstu promjene i takav pogled na naše društvo – poručila je Line Riese Nielsen.

Inače, Line tijekom boravka u Hrvatskoj, oko snalaženja u gradu i komunikacije pomaže Dalia Kager, nastavnica informatike u ovoj školi i dobitnica mnogih priznanja za svoj doprinos struci ali i za međunarodnu suradnju na mnogim projektima. Prema njenim riječima, dolazak ovakve stručnjakinje je vrlo vrijedno iskustvo i učenici su već sad osvijestili koliko je važno jesti nutritivno bogatiju hranu.

– Ovo je našoj školi prvi Erasmus projekt. Kako je navela naša gošća, riječ je o projektu “Od EGOcentrizma do EKOcentrizma“, koji ima cilj povećati „zelene“ navike učenika, učitelja i djelatnika škole – ispričala je Kager i dodala kako je projekt počeo 8. rujna prošle školske godine i završava u ožujku sljedeće godine.

Doznali smo kako su učenici i učenice već išli na razmjene u Španjolsku i Njemačku, kao što su i tamošnji učenici bili na razmjeni u našem gradu, gdje su na raznim radionicama i stručnim posjetima, razgovarali o važnosti prehrane koja je dobra za naše zdravlje.

-Jedna od stručnjakinja kod nas je je sada i gospođa Line. Budući da smo se nas dvije već upoznale i znala sam čime se bavi, mislila sam da je dobra ideja da iskoristimo tu priliku i da ona dođe u školu i malo se pozabavimo s tim pitanjem održive prehrane, koja zapravo ne mora biti kompleksna. Može se postići da možda koji puta u meniju izbacimo meso i više se jedu mahunarke. Dakle, to su nekakve sitne stvari koje mi možemo učiniti, ali da opet idemo u smjeru održivosti – dodala je.

Na pitanje kako reagiraju djeca, Dalia je ispričala kako su imali zanimljivu raspravu i puno činjenica su naučili i spoznali kroz kahoot kviz s Line.

-Mislim da je jako važno da se podiže svijest, jer su učenici, odnosno većina njih, shvatila što se sve zapravo događa u svijetu i koliko je važno da pokušamo promijeniti svoje vlastite navike. Jer uvijek mislimo, ah, svijet je velik, puno je ljudi i jako je teško nešto učiniti. No ti koraci, koji su zapravo mali, počinju od nas samih i pokreću promjene – dodala je Dalia i napomenula kako u programu sudjeluju svi učenici škole, kroz razne aktivnosti, no glavna skupina su viši razredi – šesti, sedmi i osmi.

Projekt se nastavlja kroz još dvije mobilnosti u Finsku i Portugal – najavila je ravnateljica škole Monika Brleković, koja se prisjetila kako je priprema projekta započela prije gotovo dvije godine, a „glavna“ u projektu je upravo Dalia, koja kooordinira timom.

-Stvarno joj se zahvaljujem na trudu, jer ona je sve „potegnula“ i glavna je nositeljica projekta. Odrađuje stvarno vrhunski posao, puno se daje, prvenstveno tu mislim na jako puno svojeg slobodnog vremena, sve kako bi ovaj projekt zaživio. Nas dvije smo u sklopu projekta bile najprije u Kopenhagenu gdje nas je s dobrim praksama u školama upoznala Lina, a najviše me se dojmilo praktično sudjelovanje učenika u pripremi hrane u školskoj kuhinji. Dakle, učenici četvrtih razreda u sklopu nastave imaju određene dane kada su „kuhari“ i tada umjesto na nastavu, odlaze – u kuhinju. Peku roštilje, rade kolače… – prepričala je ravnateljica i dodala kako joj je to iskustvo osvijestilo, da je to odličan način da se djeca sažive s pripremom hrane.

Inače, projekt kojeg Osnovna škola Eugena Kvaternika provodi vrijedan je 37 tisuća eura čime pokrivaju sve aktivnosti; od putovanja, tečajeva, radionica i svega da bi iskustva i znanja uspješno implementirali u školsku svakodnevicu.