Povežite se s nama

Gospodarstvo

Zagrebačka županija ostaje poljoprivredna sila! Najviše poljoprivrednika u Hrvatskoj

Iako se broj poljoprivrednika smanjuje na nacionalnoj razini, Zagrebačka županija i dalje prednjači s najvećim brojem gospodarstava i važnom ulogom u domaćoj proizvodnji hrane.

Objavljeno

na

Foto: Lisa from Pexels/pexels.com

U Hrvatskoj je 2024. godine bilo registrirano 161.227 poljoprivrednika, oko četiri tisuće manje nego godinu ranije, pokazuje Zeleno izvješće Ministarstva poljoprivrede. Kako piše Župan.hr, pad je zabilježen u svim županijama, ali unatoč tome Zagrebačka županija i dalje zauzima prvo mjesto s 13.664 poljoprivrednika, odnosno 8,5 % svih u zemlji.

Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 13.122, Osječko-baranjska s 11.762, Bjelovarsko-bilogorska s 10.283 i Sisačko-moslavačka s 9.092 poljoprivrednika. Kad se promatraju samo oni koji raspolažu zemljištem, Zagrebačka županija ponovno je vodeća s 12.544 gospodarstva.

Hrvatski poljoprivrednici ukupno koriste 1,16 milijuna hektara zemlje, od čega 76 % obrađuje manje od 5 hektara. Prosjek po gospodarstvu iznosi 7,2 hektara, dok tek 0,9 % poljoprivrednika obrađuje više od 100 hektara, no oni raspolažu s trećinom obradivih površina. Demografska slika pokazuje da gotovo 39 % gospodarstava vode nositelji stariji od 65 godina, a mladi do 41 godine čine 14 %.

Foto Rafael Hubak

U Zagrebačkoj županiji ističe se i iznadprosječan udio žena u poljoprivredi, točnije 33,3 %, dok je nacionalni prosjek 28,6 %.

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u zemlji procijenjena je na 3,1 milijardu eura, što je rast od 8,6 % u odnosu na 2023. godinu. Najviše je rasla proizvodnja povrća, voća i maslinovog ulja, dok se u stočarstvu bilježe različiti trendovi , povećanja broja svinja i goveda i smanjenje stočnog fonda u kozarstvu. Produktivnost rada u hrvatskoj poljoprivredi i dalje zaostaje za europskim prosjekom, ali posljednjih godina bilježi stabilan rast.

Zagrebačka županija ostaje ključna točka hrvatske poljoprivrede, prednjači i po broju gospodarstava i po udjelu žena u sektoru. Iako je pad broja poljoprivrednika prisutan u cijeloj zemlji, ova županija i dalje pokazuje otpornost i potvrđuje svoju važnost u proizvodnji hrane.

Pred njom je izazov privlačenja mlađih generacija, što bi moglo biti ključno da se zadrži čelna pozicija.

No, obzirom da je tijekom proteklih deset godina u natječaju za najboljeg mladog poljoprivrednika koji tradicionalno organiziraju Jutarnji list,  hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta za Hrvatsku Sunčana Glavak i Ministarstvo poljoprivrede RH, titula „najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik“  pripala brojnim mladim poljoprivrednicima iz Zagrebačke županije – Matiji Cetiniću Frankosu iz Donjeg Laduča, Goranu Vrabecu iz Jakovlja, Ivanu Palčiću iz Vukovine, Iliji Juriću iz Velike Kosnice, Davidu Pejiću iz Habijanca i ove godine Maji Šulog iz Donje Bistre, mlađe generacije vide perspektivu u našoj poljoprivredi.

Dodajmo kako je i najperspektivniji mladi poljoprivrednik u Zagrebačkoj županiji  Rafael Hubak, dobitnik nagrade Mljekarskog lista u ovoj godini.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Gospodarstvo

HZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem travnja 2026. na području Velike Gorice u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 815 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 4,0 % u odnosu na ožujak te 14,6 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podaci HZZ-a pokazuju i da je tijekom travnja iz evidencije zaposleno 93 osobe. Najčešće su posao pronalazile u zanimanju čistača, gdje je zaposleno ukupno devet osoba.

Istodobno, poslodavci su u istom mjesecu prijavili 162 slobodna radna mjesta na području ispostave Velika Gorica. Među oglašenim poslovima najviše je traženih poštara, točnije njih 26.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica sve više ulaže u poduzetnike i obrtnike, grad među vodećima po rastu pomoći

Hrvatski gradovi prošle su godine za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojili više od 53 milijuna eura, a Velika Gorica našla se među deset gradova s najvećim rastom izdvajanja u odnosu na godinu ranije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica povećala je izdvajanja za subvencije poduzetnicima i obrtnicima za 661 tisuću eura u odnosu na 2024. godinu, pokazuju podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2025. godinu. Time se Gorica svrstala među gradove koji su najviše pojačali financijsku podršku gospodarstvu i obrtništvu, prenosi Gradonačelnik.hr.

Prema analizi proračunskih izdvajanja hrvatskih gradova, najveći nominalni rast subvencija ostvario je Bjelovar, a odmah iza njega slijede Split, Sveta Nedelja i Šibenik. Velika Gorica nalazi se u društvu 10 gradova s najvećim povećanjem izdvajanja, ispred Samobora, Varaždina, Pule i Rijeke.

Ukupno su hrvatski gradovi prošle godine za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojili 53,3 milijuna eura, što je oko 11,5 milijuna eura više nego godinu ranije. Rast izdvajanja zabilježio je 71 grad.

Analiza pokazuje i da interes za obrtništvo i dalje raste. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, krajem 2025. godine u Hrvatskoj je poslovalo više od 133 tisuće obrta, odnosno više od deset tisuća više nego godinu prije.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Zeleno svjetlo za Kušanec: Bačić i Ačkar potpisali ugovor

Riječ je o poduzetničkoj zoni Kušanec-Istok i zemljištu vrijednom 31,6 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i gradonačelnik Krešimir Ačkar danas su potpisali ugovor o darovanju državnog zemljišta Gradu Velikoj Gorici za potrebe osnivanja i razvoja Gospodarske zone Kušanec-Istok.

Riječ je o zemljištu ukupne površine 51,6 hektara, koje je Vlada Republike Hrvatske prethodno dodijelila Gradu nakon što su ispunjeni svi zakonski i proceduralni uvjeti. Time su i formalno otvoreni preduvjeti za početak realizacije jednog od najvećih gospodarskih projekata na području Velike Gorice.

“Današnjim potpisivanjem ugovora, Velika Gorica dobiva važan preduvjet za gospodarski razvoj našega grada. S obzirom na popunjenost dvije prethodne gospodarske zone, u Rakitovcu i Vukovini, neophodno je bilo naći novi prostor da bismo razvijali naše gospodarstvo i investicije, što rezultira povećanjem gradskog proračuna, a samim time i standarda i kvalitete života naših građana. Osobno moram zahvaliti ministru Bačiću, našem premijeru Andreju Plenkoviću, što pokazuju da su spremni poduprijeti dobar rad na zadovoljstvo svih sugrađana”, rekao je gradonačelnik Ačkar.

Podsjetimo, odluka o darovanju zemljišta potvrđena je ovoga tjedna i na sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, gdje je prijedlog zaključka o sklapanju ugovora o darovanju nekretnina prihvaćen velikom većinom glasova. Za prijedlog su glasala 22 vijećnika, protiv nije bio nitko, dok su četiri vijećnika bila suzdržana.

Ministar Bačić ranije je pojasnio kako je Vlada mogla donijeti odluku tek nakon što su ispunjena dva ključna uvjeta – da je Gradsko vijeće donijelo odluku o osnivanju gospodarske zone te da su postojeće poslovne zone dosegnule najmanje 80 posto popunjenosti. Kako su oba kriterija zadovoljena, država je Gradu mogla darovati zemljište vrijedno 31,6 milijuna eura.

“Ovo je jedna od najvećih zona koju smo, kao država, darovali nekoj lokalnoj jedinici. Danas ugovorom prelazi u vlasništvo Grada Velike Gorice. Često dolazim ovdje i primjećujem kako Velika Gorica ima snažan gospodarski zamah i čestitam gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i njegovim suradnicima koji čine da ovaj grad diše punim plućima. Puno se ulaže i gradi i stvarno Velika Gorica ima jedan ogroman iskorak”, istaknuo je Bačić.

Obveza Grada sada je komunalno opremiti područje, provesti parcelaciju te u roku od pet godina zonu staviti u funkciju. Nova gospodarska zona nalazit će se uz autocestu A11 Zagreb–Sisak i državnu cestu D31, zbog čega se smatra posebno atraktivnom za investitore i logističke djelatnosti.

“Osim ugovora, otvorili smo i neke druge teme. Jedna od njih je izrada novog prostornog plana, što je jako važno kako bi se grad uskladio s novim Zakonom o prostornom uređenju koji je na snagu stupio 1. siječnja, stoga je Grad odlučio napraviti novu zonu koja će snažno razviti Veliku Goricu gdje bi se radio Trg pravde i nasuprot te lokacije, na obilaznici Velike Gorice i nova zona za priuštivo stanovanje”, dodao je ministar.

Gradonačelnik Ačkar ranije je istaknuo kako će projekt otvoriti prostor za nova ulaganja, zapošljavanje i daljnji gospodarski razvoj grada, naglasivši da Velika Gorica ovime ulazi u novu razvojnu fazu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Kreće spajanje – 1630 građana uskoro će dobiti obavijest

“Želim zahvaliti svim sugrađanima koji su strpljivo čekali priključak na odvodnju i kanalizaciju, ali ovim današnjim predstavljanjem značajno smo bliže konačnom rješenju ovog projekta.”, rekao je Ačkar.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

U Poduzetničkom inkubatoru StartupVG danas su održani Dani otvorenih vrata EU projekata, u sklopu kojih je predstavljena nova faza jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u povijesti grada. Riječ je o „Sustavu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica“, a trenutna faza projekta odnosi se na početak priključenja građana na novoizgrađeni sustav odvodnje, a prve obavijesti u narednih mjesec dana dobiti oko 1630 korisnika.

Projekt aglomeracije u Velikoj Gorici vrijedan je oko 104 milijuna eura, dok sama izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iznosi 36,8 milijuna eura. Gradonačelnik Krešimir Ačkar zahvalio je građanima na strpljenju tijekom višegodišnjih radova.

“To su veliki i zahtjevni projekti koji iziskuju niži standard života dok traju radovi, kada su svuda blato i prašina. Želim zahvaliti svim sugrađanima koji su strpljivo čekali priključak na odvodnju i kanalizaciju, ali ovim današnjim predstavljanjem značajno smo bliže konačnom rješenju ovog projekta.”, rekao je Ačkar.

Dodao je kako bi do kraja godine priključci trebali stići u 14 od ukupno 25 naselja obuhvaćenih projektom.

U sklopu cijelog zahvata već je izvedeno više od 145 kilometara kanalizacijske mreže te više od pet tisuća priključaka na području Velike Gorice i okolice. Direktor VG Vodoopskrba istaknuo je kako sada slijedi faza priključenja korisnika.

Foto: Morena Martinović/Cityportal

“Zahvaljujem sugrađanima na strpljenju, jer 145 kilometara mreže nije lako izvesti. Uskoro krećemo s priključenjem na mrežu odvodnje. Riječ je o 1630 korisnika koji će kroz idućih mjesec dana dobiti obavijesti s kompletnim uputama i skicama o načinu na koji trebaju riješiti svoje interne instalacije.”, poručio je Ivan Rak, direktor VG Vodoopskrbe.

Prva cjelina koja je dobila uporabnu dozvolu i koja ulazi u ovu fazu priključenja je cjelina A2, koja obuhvaća naselja Kobilić, Ščitarjevo, Selnicu, Kosnicu i ostala susjedna naselja na tome području. Svi priključci za građane bit će besplatni, no korisnici će morati prilagoditi vlastite interne instalacije.

Iz VG Vodoopskrbe podsjetili su i kako Europska unija definira obvezu priključenja građana na sustav odvodnje kada za to budu ispunjeni uvjeti. Razlog tome je, ističu, potreban broj priključaka koji mora biti ostvaren kako bi projekt zadovoljio uvjete financiranja i izbjegao moguće penalizacije.

Nakon završetka priključenja cjeline A2 i provjere funkcioniranja sustava, slijedi obavještavanje građana u cjelinama A1 i A3, koje obuhvaćaju naselja poput Lukavca, Buševca, Vukovine i Kuča.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Cijene opet skočile, najviše poskupjeli prijevoz i energija

Rast je nastavljen i na godišnjoj i na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj u travnju 2026. bile su 5,8 % više nego godinu ranije, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na ožujak ove godine, cijene su porasle za 1,6 %.

Najveći rast na godišnjoj razini zabilježen je u skupinama prijevoza (+13,1 %) te stanovanja i energenata (+12,1 %).

Rast se bilježi i kod alkoholnih pića i duhana (+7,6 %) te restorana i smještaja (+6,2 %), dok su odjeća i obuća (-3,1 %) te obrazovanje (-1,7 %) jedine skupine s padom cijena.

Prema glavnim komponentama, najviše su porasle cijene energije (+17,7 %), zatim usluga (+8,2 %) i hrane, pića i duhana (+3,5 %), dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije zabilježili blagi pad od 0,6 %.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno