HOTNEWS
Iz Kopenhagena u srce Turopolja – Line uči učenike prednostima „zelene“ kuhinje
U Danskoj četvrtaši umjesto u učionici, dio nastave provode u školskoj kuhinji!
Najstarija i ujedno najveća škola na području grada ima gošću sa sjevera Europe. Line Riese Nielsen, stručnjakinja iz područja održive prehrambene politike, putem Erasmus projekta “Od EGOcentrizma do EKOcentrizma“, stigla je iz Kopenhagena u Veliku Goricu. Njena misija je prenijeti iskustva i znanja o prehrambenim navikama školaraca u OŠ Eugena Kvaternika, a koje je uspjela implementirati u škole u Danskoj.
Zatekli smo je u uredu ravnateljice Monike Brleković, gdje se s nastavnicom Dalijom Kager, prisjećala njihovog susreta u Grčkoj.
-Predavala sam u ljetnoj školi u Grčkoj gdje sam upoznala Daliju Kager s kojom sam razgovarala o školskoj hrani ovdje u ovom gradu. Dalia je uspjela dobiti Erasmusovo financiranje za organizaciju ovog putovanja kako bih podijelila iskustvo iz Kopenhagena o školskoj hrani, kako u smislu održivosti, tako i u smislu kako je integrirati u školu. Dakle, to je također dio obrazovanja, odnosno učenja učenika – započela je razgovor Line, inače diplomirana politologinja sa Sveučilišta u Kopenhagenu, te objasnila kako posljednjih 10 godina ima vlastitu tvrtku u kojoj je osnivačica i direktorica za prehrambenu politiku.
-Radim s profesionalnim kuhinjama, nastavila je Line, tako da i javne kuhinje, privatne kantine i catering tvrtke budu održivije. Prije toga bila sam u Kopenhagenu bila zadužena za promjenu jelovnika u svim općinskim kuhinjama. Radi se o oko tisuću kuhinja koje bi bile do 90% organske unutar istih proračuna. Dakle, iako je organska hrana 25% skuplja, pokušavamo pronaći rješenja kako bismo omogućili da kuhinje budu organske, jer javne kuhinje vidimo kao pokretač pozitivnih promjena u održivosti i ekološkim pitanjima. Dakle, korištenjem novca, koji se ionako troši za hranu, kupuje se održivija hrana, čime ulažemo u održivije društvo. I mi smo to uspjeli tijekom 12 godina, gdje smo podučavali osoblje u kuhinjama kako pripremati hranu, jesti više sezonsku hranu, više povrća i imati manje otpada hrane. Na tome se temeljio projekt uvođenja školske prehrane u Kopenhagenu.
Kako je istaknula, Danska nema program školske prehrane kao nacionalni program, no neke općine i gradovi ipak se odlučuju za uvođenje promjena. Ponuda prehrane za učenike koja je postojala u Kopenhagenu bila je vrlo loša. Nije bila hranljiva, poput komercijalne zamjene za ručak.
-A onda smo osmislili cjeloviti program za sve škole, a riječ je o 50 škola u gradu, kako bi svaki dan imali organski, topli obrok i integrirali ga kao dio školskog sustava. Dakle, to nije bio samo dodatna obveza za roditelje da pripreme torbu za ručak, već je to bio dio načina na koji se djeca obrazuju u Kopenhagenu. Dakle, bila sam voditeljica projekta dvije godine i implementirala sam ga u 50 škola. Sada koristim ovo iskustvo za savjetovanje svih vrsta javnih i privatnih kuhinja i sudjelujem u različitim EU projekatima gdje pokušavam prenijeti ova iskustva i drugim europskim zemljama.
Znajući da je sjever Europe napredniji po mnogo čemu u školskom sustavu, te da su predvodnici promjena, zanimala nas je razlika u prehrani i što od njih možemo naučiti.
Koja su tradicionalna jela u Danskoj? Na čemu se temelje?
-Tradicionalna nordijska hrana temelji se na korjenastom povrću i puno kelja te više naginje svinjetini nego crvenom mesu. Ali prije 20 godina imali smo kulinarsku revoluciju u Danskoj, gdje je skupina kuhara odlučila naglasiti nordijsku hranu. Dakle, postojao je fokus na podizanju statusa tradicionalne hrane, jer do tada, ako biste otišli u restoran, jeli biste francusku ili talijansku hranu, zaboravljajući da nordijska kuhinja zapravo imaju svoju ulogu.
Kad ste došli ovdje i vidjeli kako škola funkcionira, mislite li da je moguće nešto promijeniti?
-Pa, nakon što sam bila u 2.000 kuhinja u Danskoj, a također i u Njemačkoj, znam da se sve može promijeniti. Dakle, samo je pitanje je li vodstvo organizacije spremno, što osjećam da jesu ovdje. Dakle, da. Općenito, zapadnjačka prehrana ili globalni sjever, mi jedemo previše mesa i jedemo vrlo neraznoliku hranu. Dakle, jučer sam rekla učenicima da 75% svih kalorija koje se jedu u globalnom svijetu dolazi od samo 12 različitih biljaka, što je prvenstveno pšenica, kukuruz i šećer, koji dolazi od sve ove ultra prerađene hrane gdje koristite ove vrlo jeftine usjeve kako biste dobili nešto što je ukusno u smislu da to potiče vaš mozak da misli da ste siti i da želite još. Stoga nam je teško odjednom početi jesti stvari koje su gorke ili imaju drugačije okuse. Ali takva se revolucija mora dogoditi u cijeloj Europi i Americi, da počnemo jesti puno više raznolikije hrane i puno više povrća i mahunarki.
Koje su koristi kada promijenite prehranu na način o kojem govorimo? Ako počnete u ranoj dobi, mogu li se kasnije napraviti neke promjene i koji su učinci?
-Ljudski je razmišljati da su nam potrebne neke koristi, kako bismo nešto učinili jer smo dio globalnog ekosustava i prvenstveno trebamo hranu da preživimo. Ali, promjenama u prehrani prednost je zdravije ljudsko tijelo. Dakle, imat ćemo bolji život. No, za mene, prednost je to što je to pravedan sustav. Dakle, trenutačno globalni jug plaća vrlo visoku cijenu za te prehrambene navike globalnog sjevera. Radi se o tome da će s klimatskim promjenama i promjenama okoliša globalni jug, u jednom trenutku, biti primoran na preseljenje. Zato se ljudi sele ili idu u ratove jer ne mogu uzdržavati svoje obitelji i brinuti se za svoje živote. Dakle, imat ćemo problem s velikim migracijama i ratovima oko zaliha hrane.
Kolika je odgovornost same države u promjeni smjera?
-Mislim da je važno priznati da su javni proračuni namijenjeni društvenim koristima. Dakle, ako javni novac ide u nešto, to bi trebalo biti nešto što je dobro za društvo ili za dobrobit javnosti. Naime, u kratkom vremenskom periodu možete reći da je dobro da djeca budu sita i da imaju nešto za jesti, da su sretna i da ne odbijaju hranu jer je to nešto ukusno. Ili možete imati ovu širu perspektivu o tome kakvo društvo želite izgraditi i čijeg želite biti dio? I tu bi trebao ići javni novac jer je to način na koji bi društvo trebalo ulagati. I svi smo odgovorni za tu vrstu promjene i takav pogled na naše društvo – poručila je Line Riese Nielsen.
Inače, Line tijekom boravka u Hrvatskoj, oko snalaženja u gradu i komunikacije pomaže Dalia Kager, nastavnica informatike u ovoj školi i dobitnica mnogih priznanja za svoj doprinos struci ali i za međunarodnu suradnju na mnogim projektima. Prema njenim riječima, dolazak ovakve stručnjakinje je vrlo vrijedno iskustvo i učenici su već sad osvijestili koliko je važno jesti nutritivno bogatiju hranu.
– Ovo je našoj školi prvi Erasmus projekt. Kako je navela naša gošća, riječ je o projektu “Od EGOcentrizma do EKOcentrizma“, koji ima cilj povećati „zelene“ navike učenika, učitelja i djelatnika škole – ispričala je Kager i dodala kako je projekt počeo 8. rujna prošle školske godine i završava u ožujku sljedeće godine.
Doznali smo kako su učenici i učenice već išli na razmjene u Španjolsku i Njemačku, kao što su i tamošnji učenici bili na razmjeni u našem gradu, gdje su na raznim radionicama i stručnim posjetima, razgovarali o važnosti prehrane koja je dobra za naše zdravlje.
-Jedna od stručnjakinja kod nas je je sada i gospođa Line. Budući da smo se nas dvije već upoznale i znala sam čime se bavi, mislila sam da je dobra ideja da iskoristimo tu priliku i da ona dođe u školu i malo se pozabavimo s tim pitanjem održive prehrane, koja zapravo ne mora biti kompleksna. Može se postići da možda koji puta u meniju izbacimo meso i više se jedu mahunarke. Dakle, to su nekakve sitne stvari koje mi možemo učiniti, ali da opet idemo u smjeru održivosti – dodala je.
Na pitanje kako reagiraju djeca, Dalia je ispričala kako su imali zanimljivu raspravu i puno činjenica su naučili i spoznali kroz kahoot kviz s Line.
-Mislim da je jako važno da se podiže svijest, jer su učenici, odnosno većina njih, shvatila što se sve zapravo događa u svijetu i koliko je važno da pokušamo promijeniti svoje vlastite navike. Jer uvijek mislimo, ah, svijet je velik, puno je ljudi i jako je teško nešto učiniti. No ti koraci, koji su zapravo mali, počinju od nas samih i pokreću promjene – dodala je Dalia i napomenula kako u programu sudjeluju svi učenici škole, kroz razne aktivnosti, no glavna skupina su viši razredi – šesti, sedmi i osmi.
Projekt se nastavlja kroz još dvije mobilnosti u Finsku i Portugal – najavila je ravnateljica škole Monika Brleković, koja se prisjetila kako je priprema projekta započela prije gotovo dvije godine, a „glavna“ u projektu je upravo Dalia, koja kooordinira timom.
-Stvarno joj se zahvaljujem na trudu, jer ona je sve „potegnula“ i glavna je nositeljica projekta. Odrađuje stvarno vrhunski posao, puno se daje, prvenstveno tu mislim na jako puno svojeg slobodnog vremena, sve kako bi ovaj projekt zaživio. Nas dvije smo u sklopu projekta bile najprije u Kopenhagenu gdje nas je s dobrim praksama u školama upoznala Lina, a najviše me se dojmilo praktično sudjelovanje učenika u pripremi hrane u školskoj kuhinji. Dakle, učenici četvrtih razreda u sklopu nastave imaju određene dane kada su „kuhari“ i tada umjesto na nastavu, odlaze – u kuhinju. Peku roštilje, rade kolače… – prepričala je ravnateljica i dodala kako joj je to iskustvo osvijestilo, da je to odličan način da se djeca sažive s pripremom hrane.
Inače, projekt kojeg Osnovna škola Eugena Kvaternika provodi vrijedan je 37 tisuća eura čime pokrivaju sve aktivnosti; od putovanja, tečajeva, radionica i svega da bi iskustva i znanja uspješno implementirali u školsku svakodnevicu.
CityLIGHTS
Obnova, novi kadrovi i povratak kući: razgovor s ravnateljicom Ivanom Kokić Ajazaj
Unatoč brojnim izazovima, od manjka stručnog kadra do organizacije rada tijekom obnove zgrade, u Centru za odgoj i obrazovanje Velika Gorica prevladava optimizam i želja za stvaranjem kvalitetnijih uvjeta za djecu i korisnike.
CityLIGHTS
Posebne pogodnosti i popusti ove subote u KTC-u
Subotnja akcija kupcima donosi priliku za povoljniju proljetnu kupnju, pripremu vrta i nabavu potrebnih proizvoda uz razne pogodnosti.
Trgovački centar KTC Velika Gorica ove subote, 23. svibnja, priprema posebne pogodnosti za kupce, a članove KTC Kluba vjernosti očekuju dodatni popusti, dupli bodovi i pokloni.
Tijekom jednodnevne akcije članovi Kluba vjernosti ostvaruju duple bodove pri kupnji u supermarketu, restoranu, poljoljekarni i na benzinskoj postaji. Za jednokratnu kupnju od najmanje 50 eura u supermarketu, poljoljekarni, restoranu ili na benzinskoj postaji kupci dobivaju i gratis staklenu bočicu.
Dodatne pogodnosti pripremljene su i u KTC poljoljekarni gdje će na krmne smjese za ishranu domaćih životinja vrijediti popust od 10 posto. Popusti vrijede za sve oblike plaćanja, a ostvaruju se uz predočenje kartice KTC Kluba vjernosti. Akcija se ne odnosi na već snižene proizvode ni artikle koji su uključeni u druge akcijske ponude, dok će se svi popusti obračunavati na blagajni.
Subotnja akcija kupcima donosi priliku za povoljniju proljetnu kupnju, pripremu vrta i nabavu potrebnih proizvoda uz dodatne pogodnosti za članove Kluba vjernosti.
HOTNEWS
Tri važna pregleda za svaku ženu i majku
Kaže se da će onaj tko nema vremena za zdravlje prije ili kasnije morati pronaći vrijeme za bolest. Zato odvojite nekoliko minuta i saznajte koja su tri važna pregleda za svaku ženu i majku.
Piše: Stefani Pavlica Srebačić
Koliko god brinule o djeci, partnerima i roditeljima, vlastito zdravlje prečesto stavljamo na kraj liste prioriteta i odgađamo preglede koje bismo trebale obaviti. Kaže se da će onaj tko nema vremena za zdravlje prije ili kasnije morati pronaći vrijeme za bolest. Zato odvojite nekoliko minuta i saznajte koja su tri važna pregleda za svaku ženu i majku.
Na pisanje ovog teksta potaknuo me nedavno obilježen Majčin dan, no pišem ga iskreno i iz pozicije supruge i majke u dobi od 50 godina, a vjerujem da će se mnoge žene pronaći u njemu.
Svaka čast svakom muškarcu koji radi isto što i majka, ali koliko god se trudile biti ravnopravne, jednostavno često napravimo korak više, preuzmemo više obveza i stavimo ih na svoja leđa.
„Uopće ne razumijem ove zadatke iz matematike, a test mi je sutra. Tko će mi pomoći?“ Mama.
„E, da, nisam vam rekla, sutra mi je roditeljski. Mora te doći.“ Tata je zauzet, ići će… mama! „Mama, znam da je kasno, ali operi mi ove hlače za sutra.“ Još i kaže mama!
Kako sam željno htjela čuti riječ „mama“ kad su mi kćeri tek progovorile, a sada mi već tutnji u glavi to silno „mama, mama, mama“ pa ih ponekad molim da više govore „tata“. Ako ste i sami majka, vjerujem da vam ovo zvuči vrlo poznato.
Postavši mama, svladala sam mnoge nove vještine: od organizatorskih, upravljačkih i učiteljskih, preko kulinarskih i vozačkih („taxi mama“), pa sve do medicinskih i sudačkih.
I zato nije neobično da mi žene liječniku odlazimo tek kada smo „baš“ bolesne te da preventivne preglede često odgađamo. Zašto? Zato jer nemamo vremena i stalno je nešto važnije od nas samih i našeg zdravlja, uostalom, ako nas ništa ne boli, dobro smo, zar ne?
„Slušaj svoje tijelo“ čest je savjet, no što ako je riječ o podmukloj bolesti koja tiho napreduje i često ne pokazuje simptome sve dok ne uznapreduje?
Opasno je misliti da, ako nemamo nikakvih simptoma, nema razloga za brigu. Rano otkrivanje bolesti doslovno može spasiti život.
Pišući blogove i članke o raznim preventivnim dijagnostičkim pretragama i prateći statistiku zastupljenosti karcinoma u Hrvatskoj, spoznala sam koliko preventivna dijagnostika znači za
naše zdravlje. U nastavku izdvajamo tri važna pregleda za svaku ženu i majku srednje životne dobi.
Zašto mnoge žene izbjegavaju mamografiju?
Rak dojke i dalje je najčešći zloćudni tumor kod žena u Hrvatskoj. Zabrinjava činjenica da u ranoj fazi bolesti često nema nikakvih simptoma. Nema boli, nema opipljive kvržice, nema upozorenja. Upravo zato liječnici toliko naglašavaju važnost preventivnih pregleda dojki.
Ultrazvuk ili mamografija? Ultrazvuk dojki češće se preporučuje mlađim ženama, dok mamografija ima ključnu ulogu nakon 40. godine života, osobito u sklopu redovitih preventivnih pregleda. Ovisno o dobi, građi dojki i obiteljskoj anamnezi, liječnik preporučuje dinamiku kontrola i kombinaciju pregleda.
Mamografija je još uvijek pregled kojega se mnoge žene boje. Neke zbog moguće boli, neke zbog straha od nalaza, a neke jednostavno zato što ih plaši sama riječ „rak“. Kao da vrijedi ono: „Nema ga ako ga ne tražiš.“
Boli li mamografija? „U načelu mamografija ne boli, ali prema mom iskustvu, ima žena koje se doista žale na bol. To je individualno i često ovisi o fazi menstrualnog ciklusa“, objašnjava dr. med. Maja Leder, specijalistica radiologije iz Medicinskog centra Gorica.
Moje osobno iskustvo je takvo da je za mene to više kratkotrajna neugoda, nego bol. Iskreno, gdje god sam radila mamografiju, a posebno u spomenutom centru, radiološki tehničari bili su strpljivi i susretljivi te su cijeli pregled učinili lakšim i ugodnijim
Mamografija bez naručivanja
Važnom prednošću ovog velikogoričkog centra smatram što se na mamografiju može doći i bez prethodne najave. Riječ je o jednom od takozvanih „walk-in“ pregleda centra (tome pripadaju i rendgenske pretrage). Pohvalno je što za umirovljenike imaju stalni popust od 15 % na sve slikovne pretrage, uključujući i mamografiju.
Redoviti ginekološki pregled
Redoviti ginekološki pregledi i Papa test imaju važnu ulogu u ranom otkrivanju promjena koje se mogu uspješno liječiti ako se otkriju na vrijeme. Upravo zato nije dobro čekati simptome jer brojne promjene u početku ne uzrokuju bol niti druge tegobe. Jednostavno, jednom godišnje to trebamo učiniti bez puno razmišljanja i odgađanja.
Žene sve više otkrivaju prednosti virtualne kolonoskopije
Zašto se upravo pregled debelog crijeva našao na mojoj listi kao treći po važnosti? Dovoljno govori podatak da je rak debelog i završnog crijeva drugi najčešći oblik raka kod žena u Hrvatskoj, odmah iza raka dojke.
Oko 40 % oboljelih od kolorektalnog raka u Hrvatskoj čine žene, a stručnjaci sve više upozoravaju i na porast broja oboljelih među mlađim osobama.
Rak debelog crijeva u ranoj fazi najčešće ne uzrokuje izražene simptome i početne simptome možemo lako pogrešno protumačiti kao:
- menstrualni bolovi,
- nadutost povezana s ciklusom,
- sindrom iritabilnog crijeva,
- posljedica stresa ili loše prehrane.
Polipi, dobroćudne izrasline iz kojih se karcinom može razviti, mogu godinama rasti bez jasnih znakova upozorenja.
Upravo zato rana dijagnostika ima presudnu ulogu. Otkrije li se na vrijeme, rak debelog crijeva u velikom broju slučajeva uspješno se liječi. Kako otkriti promjene?
Klasična ili virtualna kolonoskopija – u čemu je razlika?
Kolonoskopija je i dalje standardna metoda pregleda debelog crijeva jer omogućuje izravan uvid u stanje sluznice te uklanjanje polipa tijekom istog zahvata. No riječ je o invazivnom postupku koji zahtijeva pripremu i često primjenu sedacije, što kod mnogih izaziva nelagodu ili strah.
Virtualna kolonoskopija, poznata i kao CT kolonografija, predstavlja manje invazivnu alternativu klasičnoj kolonoskopiji.
Koje su prednosti virtualne kolonoskopije? Tijekom pregleda, kroz tanki kateter dug svega nekoliko centimetara, koji se nježno uvodi u završni dio debelog crijeva (rektum), uvodi se i ugljični dioksid kako bi se debelo crijevo proširilo i omogućilo kvalitetno snimanje.
Za razliku od klasične kolonoskopije, ne koristi se dugačka fleksibilna cijev s kamerom koja prolazi cijelom duljinom crijeva. Snimanje traje kratko, ne zahtijeva anesteziju, a osoba se odmah može vratiti svakodnevnim aktivnostima.
Računalni program izrađuje trodimenzionalni prikaz crijeva koji radiolog detaljno analizira. Ako se tijekom pregleda otkrije sumnjiva promjena, pacijent se upućuje na klasičnu kolonoskopiju radi uklanjanja polipa ili dodatne obrade.
Za mnoge žene upravo su manja invazivnost i brži povratak svakodnevnim obavezama razlog zbog kojeg je virtualna kolonoskopija prihvatljivija opcija kada razmišljamo o preventivnom pregledu. Kad sam prvi put čula za ovu pretragu, na jako malo lokacija ste je mogli napraviti, a zahvaljujući Medicinskom centru Gorica dostupna je građanima Velike Gorice i okolice.
Vrijeme za svoje zdravlje
Postoji nešto zanimljivo kod nas žena: kada dijete kašlje, isti dan tražimo pregled, kada partneru nije dobro, šaljemo ga liječniku, kada roditelji trebaju nalaze, organiziramo termine. Ali kada mi trebamo pregled, često ga odgađamo.
Budimo jednako odgovorne prema sebi kao što smo odgovorne prema svima koje volimo.
Nadam se da sam vas barem potaknula na razmišljanje o važnosti preventivnih pregleda te da ćete u svoj raspored uvrstiti i vrijeme za vlastito zdravlje.
Koliko god mi žene bile navikle brinuti o svima drugima, ponekad je najvažnije učiniti nešto i za sebe. Možda upravo jedan pregled bude razlog više da još dugo budemo tu za svoju djecu, obitelj i same sebe.
Gospodarstvo
Kreće spajanje – 1630 građana uskoro će dobiti obavijest
“Želim zahvaliti svim sugrađanima koji su strpljivo čekali priključak na odvodnju i kanalizaciju, ali ovim današnjim predstavljanjem značajno smo bliže konačnom rješenju ovog projekta.”, rekao je Ačkar.
U Poduzetničkom inkubatoru StartupVG danas su održani Dani otvorenih vrata EU projekata, u sklopu kojih je predstavljena nova faza jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u povijesti grada. Riječ je o „Sustavu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica“, a trenutna faza projekta odnosi se na početak priključenja građana na novoizgrađeni sustav odvodnje, a prve obavijesti u narednih mjesec dana dobiti oko 1630 korisnika.
Projekt aglomeracije u Velikoj Gorici vrijedan je oko 104 milijuna eura, dok sama izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iznosi 36,8 milijuna eura. Gradonačelnik Krešimir Ačkar zahvalio je građanima na strpljenju tijekom višegodišnjih radova.
“To su veliki i zahtjevni projekti koji iziskuju niži standard života dok traju radovi, kada su svuda blato i prašina. Želim zahvaliti svim sugrađanima koji su strpljivo čekali priključak na odvodnju i kanalizaciju, ali ovim današnjim predstavljanjem značajno smo bliže konačnom rješenju ovog projekta.”, rekao je Ačkar.
Dodao je kako bi do kraja godine priključci trebali stići u 14 od ukupno 25 naselja obuhvaćenih projektom.
U sklopu cijelog zahvata već je izvedeno više od 145 kilometara kanalizacijske mreže te više od pet tisuća priključaka na području Velike Gorice i okolice. Direktor VG Vodoopskrba istaknuo je kako sada slijedi faza priključenja korisnika.
Foto: Morena Martinović/Cityportal
“Zahvaljujem sugrađanima na strpljenju, jer 145 kilometara mreže nije lako izvesti. Uskoro krećemo s priključenjem na mrežu odvodnje. Riječ je o 1630 korisnika koji će kroz idućih mjesec dana dobiti obavijesti s kompletnim uputama i skicama o načinu na koji trebaju riješiti svoje interne instalacije.”, poručio je Ivan Rak, direktor VG Vodoopskrbe.
Prva cjelina koja je dobila uporabnu dozvolu i koja ulazi u ovu fazu priključenja je cjelina A2, koja obuhvaća naselja Kobilić, Ščitarjevo, Selnicu, Kosnicu i ostala susjedna naselja na tome području. Svi priključci za građane bit će besplatni, no korisnici će morati prilagoditi vlastite interne instalacije.
Iz VG Vodoopskrbe podsjetili su i kako Europska unija definira obvezu priključenja građana na sustav odvodnje kada za to budu ispunjeni uvjeti. Razlog tome je, ističu, potreban broj priključaka koji mora biti ostvaren kako bi projekt zadovoljio uvjete financiranja i izbjegao moguće penalizacije.
Nakon završetka priključenja cjeline A2 i provjere funkcioniranja sustava, slijedi obavještavanje građana u cjelinama A1 i A3, koje obuhvaćaju naselja poput Lukavca, Buševca, Vukovine i Kuča.
-
CityLIGHTSprije 3 danaFOTO Goričke večeri: sezona otvorena!
-
Vijestiprije 5 danaGradski bazen Velika Gorica ponovno organizira ljetni kamp za djecu – prijave do početka lipnja
-
HOTNEWSprije 5 danaKaufland škola voća i povrća: Pet ustanova Velike Gorice u borbi za donaciju
-
Moja županijaprije 3 danaKloštar preokretom i hat-trickom Kristiana Uzelca slomio Bunu