Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2025. iznosila je 1.444 eura, što je manje nego u svibnju, ali gotovo 10 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Kako piše Župan.hr, Zagrebačka županija svrstala se među predvodnike rasta, s prosječnom plaćom od 1.467 eura u drugom tromjesečju i godišnjim rastom većim od 10 %.

U usporedbi sa svibnjem, lipanjska plaća bila je nominalno niža za 0,5 %, a realno za 0,7 %. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji lipanj zabilježen je nominalni rast od 9,8 % te realni od 5,9 %. Promatrajući razdoblje od siječnja do lipnja, prosječna plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,4 % više nego u prvoj polovici 2024. godine.

Plaće su u drugom tromjesečju 2025. porasle u svim županijama. Zagrebačka bilježi povećanje od 10,6 %, čime se svrstava među županije s najvećim rastom, zajedno s Koprivničko-križevačkom (11 %), Istarskom i Požeško-slavonskom (10,3 %) te Međimurskom i Dubrovačko-neretvanskom (10,1 %).

Najviša prosječna plaća u drugom tromjesečju isplaćena je u Gradu Zagrebu, 1.660 eura. Slijede Zagrebačka županija (1.467 eura), Primorsko-goranska (1.452 eura) te Karlovačka (1.430 eura). Na dnu ljestvice i dalje su Virovitičko-podravska (1.276 eura) i Brodsko-posavska (1.299 eura).

Gleda li se samo lipanj, Zagrebačka županija zabilježila je rast plaća od 11 % u odnosu na lipanj prošle godine. Kad je riječ o djelatnostima, najviša prosječna plaća u lipnju isplaćena je u zračnom prijevozu (2.279 eura), dok je najniža ostala u proizvodnji odjeće (926 eura).

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju nastavak trenda rasta plaća u svim županijama, pri čemu Zagrebačka županija prednjači s jednim od najvećih skokova. Iako je lipanjska plaća bila nešto niža nego mjesec prije, godišnji rast jasno pokazuje da je standard zaposlenih u regiji ipak u porastu.

Od 1. rujna 2025. na snagu stupa Uredba Komisije (EU) br. 2025/877 kojom se zabranjuje uporaba TPO-a (Trimethylbenzyldiphenylphosphine oxide) u kozmetičkim proizvodima, uključujući lakove za nokte. To znači da će nakon tog datuma svi proizvodi koji sadrže ovu supstancu biti povučeni s tržišta, kako iz trgovina tako i iz profesionalne upotrebe u kozmetičkim salonima.

Hrvatska obrtnička komora zatražila je službeno tumačenje Ministarstva zdravstva vezano uz primjenu uredbe i moguće prijelazne rokove. Međutim, dodatnih odgoda nema. Proizvodi s TPO-om nakon 1. rujna ne smiju biti dostupni potrošačima niti korišteni u salonima.

Zbog toga Komora poziva obrtnike da se što prije prilagode novim propisima i na vrijeme povuku proizvode sa zaliha. Naglašavaju kako se svi proizvodi s TPO-om moraju do navedenog roka ukloniti iz upotrebe i zbrinuti u reciklažnim dvorištima.

Oni koji ne prilagode poslovanje mogli bi se suočiti s regulatornim posljedicama.

Cijena kave bi uskoro mogla porasti i u hrvatskim kafićima, i to zbog rasta cijena sirove kave na svjetskim burzama, političkih odluka iz SAD-a i nepovoljnih vremenskih prilika u Brazilu, piše Tportal. Iako trenutačno prosječna cijena šalice kave u Hrvatskoj iznosi 2,14 eura, tržište je pod pritiskom, a sve bi se moglo osjetiti već ove jeseni.

Situacija na globalnom tržištu kave nije obećavajuća. Cijena arabice, najkvalitetnije sorte kave, u samo godinu dana skočila je s osam na gotovo 14 eura po kilogramu. Glavni uzroci leže u ekstremnim sušama koje su pogodile Brazil, jednog od najvećih proizvođača kave na svijetu, ali i u carinama koje je nedavno uveo bivši američki predsjednik Donald Trump. Naime, carine na uvoz kave iz Brazila povećane su za čak 50 %, što je uzrokovalo lančanu reakciju na burzama. Karlo Purić, vlasnik domaće pržionice kave, potvrđuje da su cijene sirovine porasle za 70 % do 90 %.

“Stanje je zeznuto, pogotovo jer uz carine problem stvara i klima. Vremenske neprilike doslovno su poharale ovogodišnje prinose”, ističe Purić.

Da problem nije kratkoročan, potvrđuju i iz Atlantic Grupe. Njihove analize upućuju na to da će manjak arabice potrajati barem do 2026. godine, s obzirom na smanjene procjene budućih berbi. Situaciju dodatno komplicira porezno opterećenje u Hrvatskoj.

I dok susjedna Slovenija naplaćuje PDV na kavu u visini od 9,5 %, kod nas ukupni porezni teret premašuje 30 %. Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić upozorava da je upravo to dodatna prepreka održivosti cijena na tržištu. “Država od visokih trošarina nema preveliku korist, a zato podiže cijenu sirovine ugostiteljima i potrošačima.” Jurica Protić iz Udruženja ugostitelja Zagreb ističe da trenutni višegodišnji ugovori donekle štite cijene, ali ne zadugo. “Ugovori imaju rok trajanja. Ako se trendovi ne promijene, i mi ćemo morati reagirati.”

Iako trenutno nema službenih najava o povećanju cijene šalice kave, sve ukazuje na to da bi se promjene mogle dogoditi u skoroj budućnosti. Hoće li se višak kave, koji ne ode prema SAD-u zbog carina, preliti na europsko tržište i tako ublažiti udar, ostaje neizvjesno.

Lignin je, kaže definicija, složen organski polimer koji se nalazi u staničnim stijenkama biljaka, osobito u drvenastim biljkama, odnosno jedan od glavnih sastojaka biljnih staničnih stijenki, uz celulozu i hemicelulozu, te igra ključnu ulogu u mehaničkoj čvrstoći, vodootpornosti i zaštiti biljaka.

Lignin je, osim što je sve to iz definicije, povijesno gledano i otpad u šumarstvu i poljoprivredi, ali velikogorička tvrtka Modepack to je promijenila. I lansirala Lignin eCommerce vrećice, inovativan proizvod koji bi mogao preoblikovati industriju ambalaže.

– Taj je proizvod izrađen kombinacijom jednog od najzanemarenijih prirodnih materijala i reciklirane prikupljene plastike – kaže predsjednik Uprave ove tvrtke Jure Širić u razgovoru za portal Lidermedia.

Modepack, koji već nekoliko godina posluje u našem gradu, među vodećim je europskim proizvođačima ambalaže za eCommerce i kurirske službe, a u tvrtki smatraju da ove vrećice predstavljaju održivu alternativu i promjenu paradigme u znanosti o materijalima. Lignin se tako sad koristi za stvaranje visokoučinkovite, održive ambalaže.

– Zahvaljujući nedavnim dostignućima u razvoju biomaterijala iz švedske tvrtke Lignin Industries AB, Modepack je razvio eCommerce vrećicu koja spaja čvrstoću i ekološku odgovornost. Ovo nije samo još jedan ekološki prihvatljiv proizvod, riječ je o prekretnici prema zelenijoj budućnosti – kaže Širić za Lidermedia.

Ova inovativna kombinacija smanjuje emisije CO₂ za čak 60 do 70 posto u usporedbi s konvencionalnim vrećicama od plastike.

– S obzirom na sve jače regulatorne pritiske i rastuću potražnju potrošača za ekološkim rješenjima, takve vrećice odgovaraju na potrebe poduzeća koja žele poslovati održivo, a da pri tome ne žrtvuju funkcionalnost. Otporne na vlagu i iznimno izdržljive, idealne su za internetske trgovce i kurirske službe koji žele poboljšati svoju ekološku odgovornost i pružiti vrhunsko korisničko iskustvo – zaključio je Širić.

Velika Gorica je, prema podacima Fine za 2024. godinu, zasjela na prvo mjesto po gospodarskoj snazi unutar Zagrebačke županije. S čak 2.375 poduzetnika, 23.776 zaposlenih i neto dobiti od 205,9 milijuna eura, grad se nametnuo kao središnje poslovno uporište županije.

U 2024. godini, Zagrebačka županija bila je dom za ukupno 11.867 poduzetnika, koji su zapošljavali 87.866 radnika, što je 5 % više nego godinu ranije. Ukupni prihodi svih poduzetnika dosegnuli su 14,5 milijardi eura (porast od 9 %), dok su rashodi iznosili 13,9 milijardi eura (rast od 11,3 %). Dobit razdoblja iznosila je 853,2 milijuna eura (porast od 3,9 %), ali je neto dobit pala na 441,3 milijuna eura, što je pad od čak 31 % u odnosu na 2023. godinu. Zabilježen je i značajan rast prosječne plaće, sada iznosi 1.191 euro, što je 14,2 % više nego lani.

U toj statističkoj slici ističe se Velika Gorica. LIDL Hrvatska, sa sjedištem upravo u našem gradu, ostvario je najveće ukupne prihode u županiji, 1,3 milijarde eura, uz dobit od gotovo 60 milijuna eura, što ga čini neupitnim financijskim liderom regije. Uz to, Hrvatska pošta, koja također ima sjedište u Velikoj Gorici, zapošljava 8.000 radnika, čime je najveći pojedinačni poslodavac među svim poduzetnicima u županiji.

Zagrebačka županija se na nacionalnoj razini plasirala visoko 5. mjesto po broju poduzetnika, 3. po broju zaposlenih i ostvarenoj dobiti, 2. po ukupnim prihodima, ali i gubitku razdoblja, te 4. prema iskazanoj neto dobiti.

Na ovaj uspjeh osvrnuo se i gradonačelnik Krešimir Ačkar putem Facebooka. “Velika Gorica je i dalje prva u županiji i među najboljima u Hrvatskoj! Hvala svim poduzetnicima koji doprinose rastu, razvoju i snazi našeg gospodarstva”, zaključio je Ačkar