Od 1. listopada Meta uvodi zabranu političkog oglašavanja na Facebooku i Instagramu, a Google će to učiniti već mjesec dana ranije, piše N1. Pravila će pogoditi sve, od parlamentarnih stranaka i lokalnih vlasti do udruga koje se bave političkim temama. Stranke će se morati osloniti na organske objave i alternativne kanale, a stručnjaci upozoravaju da će manji i nezavisni politički akteri biti najveći gubitnici ove digitalne promjene.

Marijan Palić, stručnjak za digitalni marketing, rješenje vidi u stvaranju baza podataka i jačanju izravne komunikacije s biračima, putem e-maila, WhatsAppa ili drugih platformi.

Primjer iz Mađarske pokazuje koliko politički marketing na društvenim mrežama može promijeniti odnose snaga. Oporba je u prvoj polovici 2024. uložila oko 1,4 milijuna eura u online kampanje, čime je nadmašila stranku Viktora Orbána. Sada, bez pristupa Googleu i Meti, oporbi ostaje drastično sužen prostor djelovanja, dok Orbán i dalje ima klasične medijske resurse.

Kazne za kršenje zabrane bit će ozbiljne, do 6 % godišnjeg prihoda tvrtke. Zbog toga će političke poruke morati biti kreativnije, a kampanje osmišljene tako da privuku pažnju bez plaćenih oglasa.

Meta poručuje da zabrana neće utjecati na slobodu političke rasprave. Ideje i stavovi i dalje će se moći dijeliti, ali isključivo organskim putem. To znači da će političari morati pronaći nove načine kako doprijeti do birača

U Hrvatskoj, u 2024. godini, žene i muškarci pokazuju značajne razlike u obrazovanju, plaćama i političkoj zastupljenosti, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Iako žene prednjače u obrazovanju i doktoratima, muškarci i dalje zarađuju nešto više.

Kako prenosi Poslovni.hr, trend obrazovne ekspanzije žena jedan je od najupečatljivijih društvenih pomaka posljednjih desetljeća. Početkom 60-ih godina žene su bile tek trećina studenata, a danas čine 58,4 % upisanih i čak 61,6% diplomiranih. Među doktorandima su apsolutna većina . 60,1 % doktora znanosti su žene, dok ih je 1970. bilo samo 26,2 %.

No, kada se usporede plaće, razlika je i dalje prisutna. U 2024. godini prosječna plaća žena iznosila je 1.290 eura, dok su muškarci zarađivali 1.342 eura, razlika od gotovo 4 %. Podaci otkrivaju i značajne promjene u obiteljskim obrascima. Broj sklopljenih brakova se od 1950. do 2023. gotovo prepolovio, dok se broj razvoda utrostručio. Prosječna dob ulaska u brak također se pomaknula. Žene se udaju s prosječnih 29,7, a muškarci žene u prosjeku s 32 godine.

Životni vijek značajno se produžio. 1950. žene su u prosjeku živjele 45,9, a muškarci 42 godine; danas žene žive 80,7, a muškarci 73,7 godina. Prema najnovijim podacima, žene čine 51,6% ukupnog stanovništva.

Svaki put kada korisnik pošalje link putem WhatsAppa, možda nesvjesno otkriva svoju približnu lokaciju i tehničke podatke o uređaju, piše 01portal. Kad aplikacija prikaže malu preglednu sliku s naslovom i opisom stranice, telefon izravno komunicira s web serverom i šalje mu IP adresu. Time vlasnici web stranica ili treće strane, mogu saznati geografsku poziciju pošiljatelja, vrstu uređaja i druge tehničke detalje.

Iako se proces prikaza pregleda linka na prvi pogled čini bezazlenim, on zapravo može rezultirati neželjenim otkrivanjem privatnih podataka. Za razliku od aplikacija poput Slacka ili Facebook Messengera, koje koriste proxy servere i tako skrivaju IP adresu korisnika, WhatsApp je donedavno uspostavljao izravnu vezu između uređaja i web stranice.

U najnovijim beta verzijama aplikacije, tvrtka je uvela mogućnost potpunog isključivanja pregleda linkova. Opcija se nalazi u izborniku “Privatnost” pod nazivom “Isključi pregled linkova”, odmah ispod postavke “Zaštiti IP adresu tijekom poziva”. Dostupna je u beta izdanjima za iOS (24.7.10.76) i Android (2.24.8.11), a njezinim uključivanjem korisnici prestaju izravno otkrivati svoj digitalni trag prilikom slanja poveznica.

Za korisnike koji često dijele linkove putem WhatsAppa, nova funkcija predstavlja važan korak prema zaštiti privatnosti. Iako je zasad dostupna samo u beta verzijama, vrijedi pratiti nadogradnje aplikacije.

U četvrtak, 7. kolovoza, Muzej policije Ministarstva unutarnjih poslova na Policijskoj akademiji “Prvi hrvatski redarstvenik” posjetili su kineski policijski službenici Du Mu i Cui Zongbin. Ovaj posjet dio je projekta “Sigurna turistička destinacija” koji se provodi u Policijskoj upravi zagrebačkoj s ciljem jačanja sigurnosti turista tijekom ljeta. Kineske kolege u posjetu su došle u pratnji hrvatskih policijskih službenika Mislava Švigira, Ivana Novaka i Davora Tora.

Policijski službenik Mario Akmačić proveo ih je kroz muzejski postav, detaljno predstavljajući povijest hrvatske policije, njezinu ključnu ulogu u očuvanju nacionalne sigurnosti te doprinos hrvatskih stručnjaka u razvoju kriminalističke prakse na međunarodnoj razini. Kineski gosti imali su priliku upoznati ključne razvojne faze hrvatske policije kroz izložene eksponate, a tijekom obilaska razmijenili su i vrijedna stručna iskustva sa svojim domaćinima.

Ovaj susret poslužio je kao platforma za razmjenu znanja i primjera dobre prakse, gdje su svi sudionici istaknuli važnost institucionalne suradnje i povjerenja u jačanju sigurnosti, posebno u turističkoj sezoni. Projekt “Sigurna turistička destinacija” kontinuirano djeluje od 2006. godine, omogućujući policijskim službenicima iz raznih država da pomažu svojim sugrađanima tijekom boravka u Hrvatskoj. Osim što doprinose sigurnosti, strani policajci olakšavaju komunikaciju u hitnim situacijama.

Policijska uprava zagrebačka kroz aktivno sudjelovanje u ovom projektu nastoji podići razinu sigurnosti za građane i turiste te dodatno učvrstiti međunarodnu policijsku suradnju, čime potvrđuje važnost zajedničkog djelovanja u stvaranju sigurnog okruženja za sve.

Ovo ljeto donijelo je neuobičajenu invaziju stršljena diljem Hrvatske. S rekordnim brojem gnijezda, ova opasna vrsta sve češće se nastanjuje u šupama, potkrovljima i napuklim zidovima urbanih naselja, a liječnici upozoravaju na ozbiljne posljedice uboda, prenosi Večernji.hr.

Zbog neuobičajeno velike prisutnosti stršljena, stručnjaci bilježe zabrinjavajuće brojke, u nekim područjima dolazi čak jedan i pol stršljen na jednu pčelu. Najviše gnijezda pronalazi se upravo u urbanim sredinama, gdje kukci biraju suha, skrivena mjesta poput starih garaža, krovova i drvenih šupa.

Stršljeni svoje gnijezdo grade od prerađenog drva i pljuvačke, tvoreći strukturu nalik papiru, a aktivni su najviše tijekom ljeta. S dolaskom hladnijih mjeseci kolonija se raspada, dok jedino kraljica preživljava zimu, spremna za stvaranje novog legla iduće sezone.

No, problem nije samo u njihovoj brojnosti, već i u opasnosti koju predstavljaju. Ubod stršljena ne boli samo kao ubod, on grize i bode istovremeno, ostavljajući često tri ožiljka na mjestu napada. Bol je intenzivna, a kod nekih osoba može doći i do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.

“U težim slučajevima javlja se otežano disanje. Ako pacijenti nakon uboda osjete poteškoće s disanjem ili promuklost, svakako neka pozovu 114”, upozorila je liječnica Dora Petričević.

Stoga, gnijezda se ne smiju dirati na svoju ruku, a svaki sumnjivi ugriz ili ubod treba shvatiti ozbiljno. Blaže reakcije moguće je ublažiti hladnim oblozima, no u slučaju težih simptoma potrebna je hitna medicinska intervencija.