Od sutra, nedjelje, 12. listopada, na svim graničnim prijelazima Republike Hrvatske počinje primjena elektroničkog sustava kontrole ulaska za državljane trećih zemalja, čime se uvodi novi način evidencije prilikom ulaska u Schengenski prostor. Novi sustav predviđa prikupljanje biometrijskih podataka, otisaka prstiju i skena oka, koji će se pohranjivati u zajedničke baze podataka Europske unije.

Prema informacijama koje je objavila policija, postupak prikupljanja podataka trebao bi biti jednostavan i lako razumljiv, piše N1. Putnici će biti vođeni kroz postupak putem zvučnih i tekstualnih uputa na jeziku svoje zemlje, a sve započinje skeniranjem putne isprave koja automatski prepoznaje državu izdavatelja. “Sustav će sam prepoznati o kojoj se državi radi te će putnik biti upoznat kako treba postupati”, pojasnio je Krešimir Vidović, pomoćnik načelnika za graničnu kontrolu na graničnom prijelazu Bajakovo.

U prvim tjednima uvođenja, granične službe očekuju duže procedure registracije. Procjenjuje se da će postupak uzimanja biometrijskih uzoraka u početku trajati i do dva sata po osobi, što bi moglo usporiti promet, osobito na većim prijelazima. Registracija u novi sustav počet će istodobno na svim graničnim prijelazima.

Iako će prvi mjeseci donijeti duže čekanje, sustav bi s vremenom trebao omogućiti brže i učinkovitije provjere te smanjiti mogućnost zlouporaba dokumenata i identiteta.

Mora se priznati, malo je zahladilo, ali eventi i dalje idu dalje. Tako i ovog vikenda postoji puno prilika da pobjegnete od svakodnevnice.

24. Gastro Turopolja – Velika Gorica

Najpoznatija turopoljska jesenska manifestacija, Gastro Turopolja, i ove će godine u Park Plemenite općine turopoljske privući ljubitelje domaće hrane, tradicije i dobre glazbe. Od petka do nedjelje, od 10. do 12. listopada, Velika Gorica će živjeti u ritmu tamburica, mirisu kotlovine i druženju pod jesenskim suncem.

Sutra, u petak, 10. listopada, dan će biti posvećen edukacijama. U 10 sati otvaraju se 4. Eko festival, 15. Festival pčelarstva Zagrebačke županije, 22. Izložba meda i 7. Gospodarski sajam sa 65 izlagača. U Centru za posjetitelje održat će se i edukativno predavanje “Putopis turopoljske namirnice – lokalno, svježe i bez otpada”.  Subota je tradicionalno rezervirana za Dječji Gastro Turopolja, koji počinje u 10 sati. Na programu su predstava Joze Boze, plesni nastupi, mini disco i radionice u organizaciji škola, zadruga i udruga. Posebno zanimljive bit će STEM radionice i izrada tradicijskog nakita te lutkica od lavande. Poslijepodne donosi i BBQ natjecanje u kojem će se šest ekipa boriti za titulu najboljih grill majstora, a dan će završiti koncertom Mejaša u 19 sati.

Nedjelja donosi natjecanje u pripremi turopoljske kotlovine, u kojem će sudjelovati rekordnih 36 ekipa. Uz to, posjetitelji će moći uživati u kolačima, tamburašima i domaćim proizvodima, dok će park ispuniti mirisi ručka kakav se pamti. Novost ovogodišnjeg izdanja je i festival Geek Games, koji će u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica ugostiti ljubitelje gaminga i tehnologije, pokazujući da se tradicija i suvremenost u Turopolju mogu savršeno spojiti.

“Nitko da ne dođe do prijatelj drag” – Velika Mlaka

U subotu, 11. listopada, Velika Mlaka će ugostiti izviđače iz cijele Hrvatske na 14. memorijalu “Nitko da ne dođe do prijatelj drag“, poznatom kao Tihičin memorijal. Događanje počinje u 10 sati ispred Osnovne škole Velika Mlaka, uz postrojavanje i svečano otvaranje. Slijedi niz izviđačkih natjecanja, od paljenja vatre i orijentacije do vezanja čvorova i signalizacije. Ovogodišnja novost je natjecanje u pečenju palačinki, koje zamjenjuje tradicionalno kuhanje gulaša, dok će najmlađe izviđače dočekati niz zabavnih igara i aktivnosti. Manifestacija se održava u organizaciji Turopoljske udruge skauta, u spomen na Tihomira Tomašića Tihicu, Velikogoričanina i hrvatskog branitelja pogubljenog na Ovčari.

Tur Challenge + Kestenijada – Buševec

Ako volite dobru zabavu u seoskom ambijentu, nedjelja poslijepodne vodi vas u Buševec, gdje će se održati popularni Tur Challenge, utrka traktor kosilica koja svake godine privlači brojne posjetitelje. Utrka počinje u 16 sati, a kvalifikacije su sat ranije. Staza, kako kažu organizatori iz udruge Moj Buševec, donosi zavojite dijelove i prepreke koje natjecanje čine pravim spektaklom.

Paralelno s utrkom održava se i 12. Kestenijada, s čak 250 kilograma pečenih kestena i 150 litara mošta. Događanje se odvija u autentičnom ambijentu među starim drvenim kućama i čardacima etno zadruge, što Buševec svake jeseni pretvara u mjesto toplog druženja i smijeha.

Via Vino Festival – Jastrebarsko

U subotu, 11. listopada, ljubitelji vina imaju razlog više za izlet u Jastrebarskom se održava Via Vino Festival, u prostoru Vinarije Dobra Berba. Festival traje od 12 do 22 sata i objedinjuje vino, glazbu i gastronomiju. Posjetitelji će moći kušati vina Zagrebačke županije uz pizze “The Pizza Whisperera”, a atmosferu će stvarati DJ-evi Mirzaisfab, Oysha i Leggero. Prije početka glavnog programa, od 10 do 12 sati, održava se panel “One Wine Story – Hrvatska i Slovenija nazdravljaju istoj priči”, u sklopu EU projekta InterWine, koji povezuje hrvatske i slovenske vinare kroz ideju održivog enoturizma.

Strmečka jesen – Strmec

U Strmcu pokraj Svete Nedelje, u subotu 11. listopada, s početkom u 18 sati, održava se Strmečka jesen, tradicionalna folklorna manifestacija u organizaciji KUD-a Strmec. Posjetitelje očekuje večer ispunjena pjesmom, plesom i druženjem, uz slobodan ulaz i toplu, obiteljsku atmosferu. Za sve koji vikend žele provesti mirnije, Strmec je idealan odabir.

Jesen u Sisku – Sisak

U petak, 10. listopada, Sisak će proslaviti jesen na šetnici Slave Striegla uz manifestaciju “Jesen u Sisku”, koja traje od 16 do 20 sati. Program započinje mimohodom kulturno-umjetničkih društava, a nastavlja se bogatom gastro ponudom “Jesen i dani kruha”, kreativnim radionicama za djecu te predstavom “Priča iz Ježeve šume”. Večer će zaključiti koncert tamburaškog sastava u 19 sati. Manifestacija okuplja gradske ustanove, udruge i obrazovne institucije te nudi sadržaje za sve generacije, od djece do starijih posjetitelja.

Bilo da volite glazbu, vino, folklor ili domaću kuhinju, ovaj vikend u Turopolju i okolici nudi priliku da jesen doživite svim osjetilima. Sve što vam preostaje jest odabrati destinaciju.

Od 9. listopada sve banke u Hrvatskoj i Europskoj uniji dužne su svojim klijentima omogućiti slanje i primanje takozvanih SEPA instant plaćanja, piše Večernji.hr. Ova nova europska uredba omogućit će prijenose novca između računa u roku od najviše 10 sekundi, i to u bilo kojem trenutku, danju, noću, vikendom i praznikom.

Riječ je o obvezi koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2024/886 o instant plaćanjima, kojom se želi ubrzati platni promet u cijelom europskom gospodarskom prostoru. Instant plaćanja su brža verzija uobičajenih bankovnih transfera, koje građani svakodnevno koriste za plaćanje računa za komunalije, telefon, električnu energiju i druge usluge.

Osim brzine, novost je i uvođenje obvezne provjere naziva primatelja plaćanja. Banke će morati omogućiti korisnicima da, prije nego što potvrde (autoriziraju) plaćanje, provjere odgovara li uneseni naziv primatelja, bilo da je riječ o fizičkoj osobi ili poslovnom subjektu, broju računa (IBAN-u) kojem žele uplatiti novac. Ta provjera odvijat će se automatskom razmjenom poruka između banaka. Nakon unosa IBAN-a i naziva primatelja, banka će klijentu prikazati jednu od tri moguće obavijesti:

• “Naziv se podudara” – naziv primatelja odgovara IBAN-u;
• “Naziv se gotovo podudara” – naziv je sličan, ali nije identičan, pa banka prikazuje ispravan naziv primatelja;
• “Naziv se ne podudara” – uneseni naziv ne odgovara stvarnom primatelju tog IBAN-a.

Klijent tada može odlučiti želi li ipak potvrditi plaćanje. Nakon što ga potvrdi, banka će ga izvršiti, ali neće biti odgovorna ako je novac poslan pogrešnoj osobi.

Cilj nove usluge, naglašavaju u HNB-u, jest smanjiti broj prijevara i povećati povjerenje građana u bezgotovinska plaćanja. Provjera imena primatelja bit će besplatna i provodit će se prije svake autorizacije transakcije.

Većina domaćih plaćanja već sada prolazi kroz sustav u kojem se naziv primatelja automatski popunjava, ali ta mogućnost vrijedi samo za račune domaćih poslovnih subjekata koji se vode u Jedinstvenom registru računa (JRR). Novi sustav, međutim, obuhvatit će i plaćanja prema fizičkim osobama te sve prekogranične transakcije unutar Europskog gospodarskog prostora, koji uključuje i Island, Lihtenštajn i Norvešku.

Usluga provjere naziva primatelja u državama čija je službena valuta euro počinje 9. listopada 2025., dok će ostale države članice EU tu obvezu morati uvesti do 9. srpnja 2027.

Možemo li doista utjecati na vrijeme, prizvati kišu ili spriječiti tuču? Iako ideja o “kontroli neba” postoji desetljećima, znanost zasad ne nudi čvrste dokaze da su takvi pokušaji uspješni. Hrvatska, kao jedina zemlja Europske unije koja i dalje provodi obranu od tuče, i dalje ulaže u zasijavanje oblaka.Međutim, stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) poručuju da učinkovitost ove metode nije potvrđena.

Modifikacija vremena, prema definiciji Svjetske meteorološke organizacije (WMO), obuhvaća svjesne pokušaje mijenjanja atmosferskih uvjeta radi utjecaja na lokalne vremenske pojave. Najpoznatiji oblik takvih intervencija je zasijavanje oblaka, proces u kojem se u oblake ispuštaju čestice, najčešće srebrov jodid, suhi led ili sol, kako bi se potaknulo stvaranje oborina ili spriječila pojava tuče.

Postoje dvije osnovne metode, higroskopska, u kojoj se u oblak dodaju čestice soli, i glacijogena, koja koristi tvari slične ledu. U Hrvatskoj se primjenjuje potonja, kao dio sustava obrane od tuče, u kojem 331 prizemni generator ispušta srebrov jodid u atmosferu. Raketna komponenta ugašena je 2020. godine zbog financijskih i sigurnosnih razloga.

Unatoč desetljećima primjene, brojna istraživanja, uključujući i ona WMO-a, pokazuju da nema pouzdanih dokaza da zasijavanje oblaka može spriječiti tuču ili promijeniti količinu oborina u složenim vremenskim uvjetima. Uspješniji su jedino eksperimenti u jednostavnijim situacijama, poput orografskih oblaka, koji nastaju iznad planina.

DHMZ je 2018. godine, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, izradio Analizu sustava obrane od tuče, koja je obuhvatila 23 godine podataka. Zaključak je bio jasan: operativna obrana od tuče nije svrsishodna ni opravdana za financiranje iz državnog proračuna. Uočeno je da se broj dana s tučom značajno razlikuje iz godine u godinu, a štete su zabilježene čak i u sezonama s najvećom aktivnošću zasijavanja.

Osim toga, analiza je pokazala da tuča nije glavni uzrok poljoprivrednih šteta. Gotovo polovica gubitaka uzrokovana je sušom, a tek potom slijede mraz, tuča i olujni vjetar. Stručnjaci upozoravaju i na ekološki aspekt, ispuštanje srebrovog jodida u atmosferu odvija se bez sustavne kontrole utjecaja na okoliš.

Dok Hrvatska nastavlja s ovim sustavom, većina europskih zemalja od njega je odustala. Slovenija i Mađarska prekinule su programe početkom 1990-ih, a u zemljama poput Austrije, Njemačke i Francuske, obrana od tuče provodi se isključivo kroz privatne inicijative, najčešće na manjim područjima i uz lokalno financiranje. U Europskoj uniji sustav protugradnih raketa postoji još samo u Rusiji, Srbiji i djelomično u Kini.

Stručnjaci DHMZ-a ističu da je nastanak tuče i dalje znanstveni izazov, a ne nešto što se može spriječiti tehnologijom. Umjesto ulaganja u metode čija učinkovitost nije dokazana, preporučuju preusmjeravanje sredstava na provjerene mjere zaštite, poput postavljanja mreža u voćnjacima, sustava osiguranja te razvoja ranih upozorenja i boljih prognostičkih modela.

Novi podaci Europske unije otkrivaju kako plug-in hibridni automobili (PHEV) u stvarnosti emitiraju gotovo pet puta više ugljičnog dioksida nego što sugeriraju laboratorijski testovi. Dok službena mjerenja navode prosječnih 28 grama CO₂ po kilometru, HAK prenosi kako stvarni podaci prikupljeni od 127.000 vozila registriranih 2023. godine pokazuju emisije od čak 139 grama po kilometru.

Drugim riječima, vlasnici ovih automobila daleko više koriste benzinske motore nego električni pogon, što dovodi u pitanje njihovu “zelenu” reputaciju.

PHEV vozila kombiniraju električni motor s benzinskim ili dizelskim, a trenutačno čine oko 8,6 posto ukupne prodaje novih automobila u Europskoj uniji u 2025. godini. Iako ih proizvođači automobila često predstavljaju kao prijelazno rješenje prema potpunoj elektrifikaciji, novi podaci sugeriraju da njihova stvarna korist za okoliš nije onakva kakvom se prikazuje.

Automobilska industrija i dalje želi zadržati mogućnost prodaje ovih modela i nakon 2035. godine, kada u EU na snagu stupa zabrana prodaje novih vozila s emisijama ispušnih plinova. Proizvođači se nadaju da će Europska unija ublažiti planirana pravila.

Kako bi se smanjio jaz između službenih i stvarnih rezultata, EU planira pooštriti takozvani faktor korisnosti, formulu kojom se prilagođavaju službene ocjene emisija CO₂ na temelju načina na koji se vozila uistinu koriste.

No, prijedlog nailazi na otpor. Lobi europskih proizvođača automobila pokušava zaustaviti izmjene, dok ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) poziva Bruxelles da ostane čvrst i ne popusti pritiscima industrije.