Povežite se s nama

Zanimljivosti

Počele prijave za jesenski rok državne mature, evo što morate znati ako planirate polagati

Redovni učenici, kao i hrvatski državljani koji školu završavaju u inozemstvu, mogu polagati ispite besplatno, pod uvjetom da ih nisu položili u prvom roku.

Objavljeno

na

Foto: Andy Barbour/pexels.com

Prijave za jesenski rok državne mature za školsku godinu 2024./2025. službeno su otvorene od 19. srpnja, a svi zainteresirani pristupnici imaju rok do 30. srpnja u 12 sati da putem portala “Postani student” prijave željene ispite. Kako prenosi Studentski.hr, pravo polaganja imaju redovni učenici, ali i svi ostali kandidati koji ispunjavaju uvjete, a ispite će polagati u svojim školama ili na odabranim ispitnim mjestima u Zagrebu, Slavonskom Brodu ili Splitu.

Jesenski termin često koriste oni koji žele popraviti ocjene, položiti ispite koje nisu stigli ranije ili se prvi put prijavljuju. Redovni učenici, kao i hrvatski državljani koji školu završavaju u inozemstvu, mogu polagati ispite besplatno, pod uvjetom da ih nisu položili u prvom roku.

Svi ostali kandidati moraju platiti naknadu za svaki ispit, a krajnji rok za uplatu je 5. kolovoza do 23:59 sati. Uplate se izvršavaju putem pošte, Fine ili internet bankarstvom, a važno je koristiti vlastite podatke. Kasne uplate neće biti prihvaćene, a sustav evidentira uplatu prema datumu ispita. Također, svi kandidati s nepodmirenim dugovanjima iz prethodnih rokova moraju prvo zatvoriti ta zaduženja.

Mjesto pisanja ispita za kandidate koji nisu redovni učenici moguće je birati do 5. kolovoza, dok će točna adresa biti objavljena na profilu svakog pristupnika najmanje pet dana prije samog ispita.

Za sve one koji propuste redovni rok prijava, moguće su i naknadne prijave od 30. srpnja do 5. kolovoza, ali isključivo uz dostavu vjerodostojne dokumentacije, primjerice, u slučaju teže bolesti, smrti u obitelji ili drugih izvanrednih okolnosti. U istom razdoblju moguće je i mijenjati ispite, razine ispita ili ih odjaviti putem obrasca koji se šalje e-poštom na adresu [email protected].

Važno je znati i da prijavom određenog studijskog programa sustav može automatski dodati ispite potrebne za upis tog programa. Ako kandidat naknadno izbriše program, ispiti ostaju prijavljeni i treba ih ručno obrisati, ako ih više ne želi polagati.

Kandidati koji prvi put pristupaju državnoj maturi moraju do 8. kolovoza dostaviti ovjerene kopije svih svjedodžbi srednjoškolskog obrazovanja, a završnu svjedodžbu do 3. rujna 2025. godine. Dokumente je potrebno poslati poštom na adresu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja u Zagrebu, s naznakom “dokumenti za Državnu maturu”.

Za dodatna pitanja, svi pristupnici mogu se obratiti Centru putem telefona na broj 01/4501 899 ili e-mailom na [email protected].

Zanimljivosti

Danas obilježavamo Veliki petak – evo što ovaj dan znači za kršćane

Veliki petak jedan je od najvažnijih dana u kršćanskom kalendaru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Alicia Quan/unsplash

Veliki petak je dan kada se vjernici prisjećaju Isusove muke i smrti na križu. Za razliku od Uskrsa koji donosi radost, Veliki petak ima potpuno drugačiji, mirniji i ozbiljniji ton. Štoviše, mnogi ga doživljavaju kao dan tišine, posta i dubokog promišljanja.

Diljem svijeta, pa tako i kod nas, Veliki petak često počinje okupljanjem vjernika na pobožnosti Križnog puta, najčešće u prijepodnevnim satima. U mnogim župama taj običaj se održava u crkvi ili na otvorenom, a vjernici prolaze postaje koje simboliziraju Isusov put prema križu.  U 15 sati, kada se prema predaji smatra da je Isus preminuo na križu, vjernici se okupljaju na obredima Velikog petka. Na taj dan u Katoličkoj Crkvi nema mise, što je jedinstveno u cijeloj godini. Umjesto mise održava se poseban obred koji uključuje čitanje Svetog pisma, navještaj muke, klanjanje križu te svetu pričest.

Oltar je ogoljen, bez cvijeća, svijećnjaka i ukrasa. Time se simbolično pokazuje Isusova patnja i poniženje, ali i naglašava ozbiljnost dana. Sve djeluje jednostavno i tiho.

Veliki petak je i dan posta i nemrsa. Kod katolika je post obvezan za osobe od 18 do 60 godina, dok je nemrs obvezan za sve vjernike starije od 14 godina. Nemrs znači da se taj dan ne jede meso, dok post znači da se osoba jednom u danu može najesti do sita, a još dva puta pojesti nešto lagano. U praksi to najčešće znači skromniji obrok i jednostavniju prehranu, bez pretjerivanja.

Posebno prepoznatljiv običaj u našem kraju je čuvanje Božjeg groba. Ta se tradicija zadržala do danas u brojnim župama. U nekim mjestima stražu uz simbolični Kristov grob drže članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava ili turopoljski plemenitaši, odjeveni u svečane odore. Također, zvona bi utihnula od Velikog četvrtka do Velike subote.

Nastavite čitati

Vijesti

Od Turopolja do Filipina – evo kako se Uskrs obilježava u različitim dijelovima svijeta

Troje sugovornika otkriva kako izgleda Uskrs u njihovim domovima i tradicijama, ali i što ih je najviše osvojilo u hrvatskim običajima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Tradicionalna uskrsna košarica/Emica Elvedji/PIXSELL

Razgovarala: Gianna Kotroman

Uskrs se u Hrvatskoj uglavnom veže uz blagoslov hrane, obiteljski stol i pisanice, ali običaji povezani s najvećim kršćanskim blagdanom puno su širi i raznolikiji nego što mnogi misle. Dok se u Turopolju Vuzem i danas slavi mirno i skromno, na Filipinima se tisuće ljudi okupljaju u velikim procesijama, a u Francuskoj se blagdanski stol ne može zamisliti bez čokolade u obliku zeca.

Kako izgleda Uskrs u njihovim krajevima, ispričali su Tiffany, Filipinka udana u Novo Čiče, Michel, Francuz koji živi u Zagrebu, te Snježana Dijanežević, predsjednica Etno udruge Kurilovec.

Za početak krenimo “od doma”. Predsjednica Etno udruge Kurilovec Snježana Dijanežević podsjeća da se u Turopolju Vuzem tradicionalno slavi tiho i skromno, ali s puno emocije i povezanosti s obitelji.

“Sve započinje na Cvjetnicu uz blagoslov grančica drenka, kao znak snage i zdravlja, pa se i danas kaže smo zdravi kao dren. Ovdje se isto jedan lijep običaj, umivanje u vodi s cvijećem jer se vjerovalo da takva voda donosi svježinu, zdravlje i ljepotu tijekom cijele godine. I danas se trudimo te male stvari sačuvati”, priča nam Snježana.

Priznaje da joj je pomalo žao što se sve češće umjesto domaćih grančica drenka pojavljuju maslinove.

“Kod mene doma svake godine napravimo buket od drenka, imele i bršljana koji potom nosimo u crkvu. To je jedan mali, ali jako lijep način da ostanemo povezani s tradicijom jer moram priznati da mi je pomalo žao što se sve češće vide maslinove grančice, a manje naš domaći drenek. Ne kažem to zato što jedno ne valja, nego zato što ono naše, ono turopoljsko ne ode u zaborav”, objašnjava.

Neizostavne su i pisanice, obojene prirodnim bojama i ukrašene starim motivima, a ono što je neizostavno je blagoslov hrane.

“Na uskrsno jutro nosimo hranu na blagoslov, u košaricu u kojoj nosimo šunku, kruh, jaja, hren i kolače. Nakon mise obitelj se okuplja za stolom u miru, radosti i zajedništvu jer tu je zapravo duh Uskrsa. Možda danas živimo brže nego nekad, ali vjerujem da se upravo u tim malim običajima, skriva ono najvažnije, a to je osjećaj pripadnosti, toplina doma i zajedništvo. Zato čuvajmo ono naše turopoljsko i prenosimo ga dalje od srca srcu jer dok čuvamo naše običaje, čuvamo i dio sebe”.

U Francuskoj, običaji su slični kao i kod nas. “U Francuskoj za Veliki petak jedemo ribu, ništa mesno. Za Uskrs farbamo jaja, jedemo čokoladice u obliku zeca, kokoši, janjetinu i šunku”, priča nam Michel Forissier Francuz iz Saint Etiennea, koji već 25 godina živi u Zagrebu.

Tiffany Barišić kaže kako se na Filipinima Uskrs doživljava vrlo snažno, a pripreme počinju već Pepelnicom, kao i u Hrvatskoj. Petkom se ne jede meso sve do Uskrsa, a vjernici redovito sudjeluju u križnom putu.

“Imamo Cvjetnicu baš kao i ovdje u Hrvatskoj. Za Veliki petak se održava velika procesija muke Isusove gdje se tisuće ljudi iz zajednice okupljaju i sudjeluju. Hoda se u velikoj povorci s prijateljima i obitelji nakon mise. Moja obitelj i ja smo redovito sudjelovali u tome”, govori Tiffany.

Uz to, na Veliki petak priprema se i posebno tradicionalno jelo.

“To je nešto poput slatke juhe, napravljene od ljepljive riže, voća poput banana, slatkog krumpira, šarenih tapioka i kokosovog mlijeka, sve kuhano zajedno. Dio je tradicije pripremati i jesti ovo jelo tijekom dana”, objašnjava nam.

Na sam Uskrs, slijedi tzv. Sugat procesija.

“Kada dođe Uskrs, ljudi se bude rano kako bi prisustvovali Sugat procesiji. To je susret, prikaz na Uskrsnu nedjelju gdje anđeo, uklanja crni veo s kipa Djevice Marije što simbolizira kraj njezine žalosti. Nakon toga se slavi misa, a ljudi ostatak dana slave odlaskom na plažu ili ostanu doma uz hranu i karaoke. U mojoj obitelji obično prvo imamo roštilj pa odemo na kupanje”.

Kad govori o Hrvatskoj, kaže da su joj se najviše svidjeli običaji blagoslova hrane i natjecanje u tucanju jajima.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

DV Lojtrica u Selnici proslavio 15 godina rada uz svečani ručak za djecu

Odgojitelji su za djecu organizirali svečani ručak, a sportsku dvoranu uredili u blagovaonicu u suradnji s DVD-om Šćitarjevo i Mjesnim odborom Gradići.

Objavljeno

na

Objavio/la

Područni objekt Dječjeg vrtića Lojtrica u Selnici obilježio je 15. rođendan prigodnom proslavom za djecu. U sklopu obilježavanja organiziran je svečani ručak, a prostor sportske dvorane uređen je kao blagovaonica.

U pripremi i organizaciji sudjelovali su odgojitelji i tehničko osoblje vrtića, a u uređenju prostora pomogli su Dobrovoljno vatrogasno društvo Šćitarjevo i Mjesni odbor Gradići. Stolovi su bili prekriveni bijelim stolnjacima i ukrašeni salvetama, cvijećem i posuđem, dok su djeca na proslavu došla u svečanoj odjeći.

Proslavu je pratila rođendanska glazba, a obilježena je i puhanjem svjećica na čokoladnoj torti. U vrtiću ističu kako je cilj ovakvog obilježavanja bio uključiti djecu u proslavu i dodatno naglasiti važnost zajedništva u skupinama „Žirafice“, „Tigrići“ i „Lavići“.

Nastavite čitati

Vijesti

Kako urediti dom za Uskrs – Ana Novak iz White Poppya donosi jednostavne ideje koje svatko može napraviti

Objavljeno

na

Objavio/la

Razgovarala: Gianna Kotroman

Uskrs je idealno vrijeme za osvježavanje doma, a vlasnica poznate goričke cvjećarnice White Poppy, Ana Novak,  podijelila je praktične savjete za ukrašavanje prostora. Prema njezinim riječima, za atraktivan, ali jednostavan dekor dovoljno je nekoliko osnovnih elemenata, zdjela, tanjur ili čaša, malo mahovine, vjenčić od šiba i pisanice.

“Svakako bi bilo lijepo uzeti neku lijepu zdjelu ili dekorativni tanjur. Na njega možemo staviti neki vjenčić od šiba, stavimo komadić spužve, koju možemo prekriti mahovinom. U spužvu možemo napiknuti malo ljepše šibe na koje se vješaju pisanice. Pored grana bi bilo lijepo staviti neku uskršnju dekoraciju, neki mali detalj, što bi moglo lijepo za vidjeti”, preporučuje Ana.

Foto: Gianna Kotroman/Cityportal

Za one koji preferiraju minimalizam, kaže, dovoljna je i mala čaša.

“Ako ste više za nešto manje, možete uzeti čašu, staviti neku malu dekoraciju ili vjenčić, a unutra može biti pisanica s granama, također s mašnom, što je također jako lijepo”, zaključila je.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Noćas prelazimo na ljetno računanje vremena – jedan sat manje sna, ali više dana

Gubimo sat sna, ali od sutra nas čekaju duže i svjetlije večeri.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JESHOOTS.com/pexels.com

Ljetno računanje vremena počinje već noćas, u noći sa subote, 28. ožujka, na nedjelju, 29. ožujka 2026. godine, kada će se satovi pomaknuti jedan sat unaprijed.

Točno u 2 sata ujutro kazaljke će skočiti na 3 sata, što znači da ćemo spavati sat vremena kraće, ali će večeri od nedjelje biti osjetno svjetlije.

Prelazak na ljetno računanje vremena provodi se istovremeno u svim državama Europske unije, kako bi se izbjegle poteškoće u međunarodnom prometu, poslovanju i komunikacijama.

Iako se pomicanje sata svake godine iznova komentira, praksa se i dalje nastavlja, a mnogima upravo ovaj vikend označava i svojevrsni početak proljetnog ritma, s više svjetla i duljim danima.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno