Za nekoliko mjeseci hrvatske će banke morati građanima ponuditi besplatan paket osnovnih bankovnih usluga. Ipak, besplatni račun neće biti aktiviran automatski, korisnici će ga morati zatražiti, a sve će vrijediti isključivo za račun na koji se isplaćuje plaća. Ostaje otvoreno pitanje što s minusima, mobilnim bankarstvom i korisnicima koji ostanu bez redovnih primanja.

Kako prenosi N1, novi zakon obvezuje banke da građanima omoguće besplatni osnovni paket bankarskih usluga, no detalji provedbe prepušteni su samim bankama. To znači da će svaka od njih moći odrediti način aktivacije besplatnog računa – bilo da se radi o otvaranju novog računa, bilo o aktiviranju besplatnih usluga na postojećem računu.

Prema dosadašnjim najavama, očekuje se da će većina banaka odabrati jednostavnije rješenje, aktivaciju besplatnog paketa na postojećem tekućem računu, uz zadržavanje istog IBAN-a, kartice i PIN-a. Takav pristup smanjuje troškove i administraciju, a građanima olakšava prijelaz na novi sustav.

Banke će same odlučivati i o tome što će biti s korisnicima koji imaju odobreno prekoračenje po računu. Zakon ih ne obvezuje da i tu uslugu uključe u besplatni paket, pa se očekuje da će pojedine banke pronaći različita rješenja kako bi taj segment izdvojile iz besplatne ponude.

Iako se predviđa se da većina besplatnih paketa uključuje internetsko bankarstvo, to ne vrijedi i za mobilno bankarstvo. To znači da bi korisnici koji najčešće koriste aplikacije na mobitelu mogli biti zakinuti, jer će im se mobilno bankarstvo i dalje naplaćivati.

Besplatni računi trebali bi građanima donijeti uštede, no sustav će zahtijevati aktivan pristup, korisnici će morati sami zatražiti aktivaciju usluge. Usto, nije još poznato hoće li sve banke jednako tretirati korisnike koji ostanu bez plaće. Prema zakonu, ako tri mjeseca zaredom ne primaju redovna primanja, banke mogu ponovno početi naplaćivati naknade, uz obvezu da klijenta o tome obavijeste najmanje 15 dana ranije. Drugim riječima, iako su besplatni računi korak prema većoj financijskoj dostupnosti, njihova praktična primjena i dalje ovisi o pravilima svake pojedine banke.

Zagrebačka županija najpoželjnije je odredište za život u Hrvatskoj, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2023. godinu. Kako tvrdi Lider, u nju se doselilo ukupno 4.431 osoba, od čega 2.081 iz drugih dijelova Hrvatske, a 2.350 iz inozemstva. Time je Zagrebačka županija ostvarila najveći pozitivan migracijski saldo u zemlji, odnosno najveću razliku između broja doseljenih i odseljenih stanovnika.

Pad interesa za život u Zagrebu, a rast popularnosti njegove okolice, jasno pokazuju migracijski podaci. Dok se ljudi sve više sele u predgrađa i manja mjesta Zagrebačke županije, glavni grad polako gubi status najpoželjnijeg mjesta za život.

Zanimljivo je da je tijekom pandemijske 2020. godine Grad Zagreb još uvijek bio među dobitnicima. Te godine glavni grad imao je pozitivan migracijski saldo od 933 stanovnika, odmah iza Zagrebačke županije. Na trećem je mjestu tada bila Zadarska županija s plusom od 290, dok su Istarska, Primorsko-goranska i Varaždinska također bilježile manji rast stanovništva.

Od 2021. nadalje, situacija se promijenila, Zagrebačka županija preuzima primat, dok Grad Zagreb bilježi pad broja stanovnika i prelazi u minus. Do 2020. glavni grad bio je apsolutni dobitnik po migracijskom saldu. 2019. godine imao je 3.309 više doseljenih nego odseljenih, 2018. 3.413, a 2017. čak 4.102.

Trend koji je započeo tijekom pandemije sada se dodatno učvrstio. Dok Zagreb bilježi gubitke, Zagrebačka županija postaje sve poželjnija destinacija za život, i to ne samo za one koji bježe od gradske gužve, već i za doseljenike iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva.

Ujedinjeno Kraljevstvo uskoro uvodi digitalne osobne iskaznice koje će se čuvati na mobilnim telefonima, najavio je britanski premijer Keir Starmer. Novi identifikacijski dokument trebao bi postati obvezan dokaz prava na rad, a vlada ga predstavlja kao korak prema većoj sigurnosti i učinkovitijem nadzoru nad ilegalnim zapošljavanjem.

Kako prenosi Poslovni.hr, Starmer je istaknuo da je riječ o “ogromnoj prilici” za zemlju, tvrdeći da će digitalne iskaznice otežati ilegalni rad i pomoći u osiguravanju granica. “Znam da su radnici zabrinuti zbog razine ilegalnih migracija u ovu zemlju. Sigurna granica i kontrolirane migracije razumni su zahtjevi, a ova vlada ih sluša i ispunjava”, poručio je premijer.

Prema planu, digitalne iskaznice sadržavat će ime, datum rođenja, fotografiju, nacionalnost i status boravka. Pohranjivat će se na mobilnim uređajima na sličan način kao beskontaktne kartice ili aplikacija Nacionalne zdravstvene službe (NHS). Građani i legalni stanovnici trebali bi ih dobiti do kraja ovog parlamentarnog mandata.

Premda će iskaznica biti obvezna za dokazivanje prava na rad, građani ju neće morati fizički nositi niti predočavati u svakodnevnim situacijama. Kako će sustav funkcionirati za osobe bez pametnih telefona, još nije odlučeno, u tijeku su konzultacije, a razmatra se i mogućnost izdavanja fizičkih iskaznica.

Uvođenje digitalne identifikacije izazvalo je podijeljene reakcije. Stranka Reform UK nazvala je prijedlog “ciničnom smicalicom” s ciljem da se birači uvjere kako vlast poduzima mjere protiv ilegalne imigracije. Konzervativna čelnica Kemi Badenoch plan je odbacila kao “trik koji neće ništa učiniti da zaustavi brodove”, dok su Liberalni demokrati poručili da neće podržati obveznu digitalnu identifikaciju jer smatraju da ona nepotrebno zadire u privatnost građana.

Uvođenje digitalnih osobnih iskaznica u Britaniji moglo bi biti zanimljiv signal i za druge europske zemlje, pa tako i za Hrvatsku, gdje se elektronička osobna iskaznica već koristi, ali zasad nema obveznu digitalnu verziju na mobilnim uređajima. Dok britanska vlada digitalni identitet vidi kao alat protiv ilegalnog rada, u Hrvatskoj se digitalni dokumenti zasad ponajviše povezuju s administrativnim olakšicama i pristupom e-Građanima.

Britanski primjer mogao bi otvoriti raspravu o tome ide li Europa prema potpunom prelasku na digitalne identitete i koliko su građani spremni prepustiti svoje osobne podatke digitalnim sustavima države.

Učenici osnovnih i srednjih škola koji pokazuju interes za STEM područja (znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku) moći će tijekom cijele nastavne godine besplatno sudjelovati na radionicama iz matematike, informatike i fizike u Zagrebu. Program provodi Hrvatsko matematičko društvo u sklopu projekta ZNADDAR – Znanost, znanje, rad i dar za društvo, a radionice će se održavati u XV. gimnaziji od listopada 2025. do svibnja 2026. godine.

Kako piše Srednja.hr, radionice će se odvijati svaki tjedan, u skladu s trajanjem školske godine, a sudjelovanje je potpuno besplatno. Broj mjesta je ograničen, pa će učenici biti primljeni prema redoslijedu prijava, navode organizatori.

Prva radionica iz matematike za učenike od petog do osmog razreda zakazana je za srijedu, 1. listopada, od 18 do 19:30 sati, a sljedeća će se održati 15. listopada te potom svaka dva tjedna. Za svaki razred predviđeno je 15 radionica. Radionice iz programiranja u Pythonu, također za učenike petog do osmog razreda, počet će u utorak, 7. listopada, od 18 do 19:30 sati, a nastavit će se svaka dva tjedna. Ukupno će biti održano 16 radionica po razredu.

Za ljubitelje fizike, prva radionica za učenike petog i šestog razreda održat će se 8. listopada, od 17:30 do 19 sati, dok će istog dana od 15 do 16:30 sati početi radionice za srednjoškolce. Radionice će se, kao i ostale, održavati svaka dva tjedna, a ukupno ih je planirano 16 po razredu.

Svi zainteresirani učenici mogu se prijaviti putem obrasca koji je dostupan ovdje.

Nepropisno parkirana vozila često izazivaju ogorčenje građana, osobito kad onemogućuju prolaz pješacima, roditeljima s kolicima ili osobama s invaliditetom. No, reagiranje na takve situacije oštećivanjem tuđeg automobila može imati ozbiljne pravne posljedice, čak i kaznu zatvora.

Upravo jedan takav primjer dolazi iz Osijeka. Kako piše HAK, Općinski sud donio je kazneni nalog protiv muškarca koji je, vidjevši automobil parkiran na travi ispred svoje kuće, rukom savinuo brisač vozila i ispod njega ostavio poruku, “Kravo, ovdje se ne parkira”. Tom radnjom oštetio je motor brisača te počinio kazneno djelo oštećenja tuđe stvari.

Sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora od četiri mjeseca, uvjetno na godinu dana. Ako u tom razdoblju ne počini novo kazneno djelo, kazna se neće izvršiti, no okrivljenik je obvezan platiti i troškove postupka.

Premda svi u ovakvim situacijama žele preuzeti stvar u svoje ruke, iz ovog slučaja jasno je kako zakon to ne tolerira. Nepropisno parkiranje jest prekršaj koji rješavaju nadležne službe, prometno redarstvo ili policija, no oštećenje tuđe imovine ulazi u sferu kaznenog prava i može rezultirati zatvorskom kaznom.

Stoga, umjesto fizičkog obračuna s nepropisno parkiranim vozilima, građanima ostaje jedina legalna opcija, prijaviti prekršaj nadležnim institucijama. Sve drugo može završiti kaznenom prijavom, sudskim troškovima i kao u osječkom slučaju uvjetnom zatvorskom kaznom, a je li to stvarno vrijedno zbog nepropisnog parkiranja?