Mitovi o kamerama za nadzor brzine među vozačima su brojni, od toga da snimaju samo sprijeda do tvrdnji da su neka kućišta prazna. Međutim, Večernji.hr otkriva kako kamere za nadzor brzine snimaju 24 sata dnevno, bilježe vozila iz oba smjera, a njihove sposobnosti nadilaze samo mjerenje brzine. Postavljene su diljem Hrvatske, često u kućištima koja izgledaju identično, iako nisu sva aktivna. No, ni to ne znači sigurnost za nesavjesne vozače. Kako zapravo funkcioniraju te kamere? Koliki im je domet, što sve bilježe i koliko precizno mjere?

Prva i najčešća zabluda među vozačima je da kamere snimaju samo jedno lice ceste. Istina? Suprotna.

Sve kamere koje koristi policija u Hrvatskoj, uključujući i Gatso RT4 modele, mogu istovremeno nadzirati promet u oba smjera. Bez obzira iz kojeg smjera vozilo dolazi, ako prekrši propise, bit će zabilježeno. Druga važna informacija tiče se dometa. Kamera može detektirati prekršaj na udaljenosti do 100 metara.

Snimanje se vrši bez ikakve najave, nema bljeska, svjetla ni zvuka. Ne morate se ni osmjehnuti za sliku. Vozač u trenutku prekršaja ne zna da je snimljen. Treća stvar koju mnogi previđaju e da kamere više ne prate samo brzinu. Zahvaljujući naprednoj tehnologiji, moguće je snimiti korištenje mobitela tijekom vožnje, nekorištenje pojasa i druge oblike nesavjesnog ponašanja. Sustav je tih, ali sveprisutan. I dok sva kućišta izgledaju identično, nisu sva aktivna u isto vrijeme. Kamere se sele s jedne lokacije na drugu prema procjeni policije.

To znači da jedno kućište danas može biti prazno, ali već sutra snimati svaku registarsku oznaku koja projuri pokraj njega. Što se tiče preciznosti mjerenja brzine, postoji zakonski propisana sigurnosna razlika zbog moguće pogreške uređaja, do brzine od 100 km/h odbija se 10 km/h, dok se kod većih brzina odbija 10% od izmjerene vrijednosti. Tek tada se izračunava stvarna brzina vožnje i odlučuje o eventualnoj kazni.

Mnogi pokušavaju pogoditi koja kamera je prava, koja je lažna, gdje ih snima i gdje ne. No, istina je jednostavna, više nije važno je li kamera unutra ili ne. Svaka od njih vas potencijalno može nagraditi kaznom. Stoga, bolje usporiti nego u glavi istraživati hoćete li biti snimljeni ili ne.

Proći će uskoro cijelih godinu dana otkad je velečasni Đuro Sabolek iz svoje Vukovine, mjesta u kojem je kao svećenik djelovao punih 37 godina, preselio u dom Sv. Josipa na Kaptolu. Svoju posljednju misu kao vukovinski župnik odslužio je 18. kolovoza prošle godine, a prve nedjelje ovoga kolovoza vratit će se za najdraži oltar.

Naime, 3. kolovoza velečasni Sabolek će slaviti svoju Zlatnu misu, odnosno točno 50 godina svećeništva. Godinama je bio i dekan Velikogoričko-odranskog dekanata, ali uvijek je najradije skrbio o župljanima vukovinske župe, u koju spada dvoznamenkasti broj sela.

– Bilo je, što bi ono čovjek rekao, i žulja, ali je bilo i lijepih časova. Hvala Bogu, uspjeli smo napraviti župne stanove, obnovili smo crkvu u Mraclinu i župnu crkvu u Vukovini nakon potresa – govorio je velečasni Đuro neposredno uoči odlaska iz Vukovine, u koju će se sad vratiti.

U nedjelju, 3. kolovoza, misa koja počinje u 11 sati sasvim će sigurno biti jako, jako dobro posjećena. U crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini još jedanput će za oltar stati mještanima omiljeni svećenik, i to ovim svečanim povodom.

Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu dobilo je zeleno svjetlo od Agencije za znanost i visoko obrazovanje za pokretanje novog sveučilišnog prijediplomskog studija Primaljstvo, s početkom u akademskoj godini 2025./2026, piše Studentski.hr. Studij će trajati tri godine, a po završetku studenti će stjecati akademski naziv sveučilišnog prvostupnika ili prvostupnice primaljstva. Nastava će se odvijati na hrvatskom jeziku, u redovitom i izvanrednom statusu, čime se odgovara na sve veću potrebu za visokoobrazovanim primaljama u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Odluka o pokretanju studija donesena je 7. srpnja 2025., a iza nje stoji temeljita priprema sveučilišnog tima i stručnjaka iz područja zdravstvene skrbi. Novi studij ne samo da otvara vrata mladim studentima, već nudi i priliku onima koji već djeluju u struci. Naime, pokreće se i jednogodišnji razlikovni (“bridging”) program namijenjen kandidatima koji su završili srednju primaljsku školu i prijediplomski studij sestrinstva te već rade u području primaljske njege.

Time im se omogućuje stjecanje kvalifikacije sveučilišnog prvostupnika primaljstva, bez potrebe za ponovnim upisivanjem trogodišnjeg studija. “Ponosni smo na osnivanje novog studija Primaljstva na našem Sveučilištu kojim ćemo zasigurno pridonijeti obrazovanju zdravstvenih stručnjaka, unapređenju skrbi za majke i novorođenčad te razvoju naše zajednice”, poručio je pročelnik Sveučilišnog odjela za sestrinstvo, doc. dr. sc. Ivica Matić.

S njim se slaže i prof. dr. sc. Dubravko Habek, istaknuti član povjerenstva koje je radilo na osmišljavanju studijskog programa. Prema njegovim riječima, ovaj korak predstavlja ključnu točku u razvoju profesije primalja, koje su “ključne osobe u zaštiti materinstva i ženskoga zdravlja, bilo u bolničkom, bilo u izvanbolničkom kontekstu”, zaključio je.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 2. rujna 2025. godine otvara javni poziv za sufinanciranje zamjene zastarjelih sustava grijanja u tri grada, među kojima je i Sisak, piše Tportal. Građani Siska, koji se suočavaju s problemima onečišćenog zraka, mogu ostvariti do 16.150 € bespovratne potpore za prelazak na ekološki prihvatljive izvore energije.

Ovaj poziv Fonda usmjeren je isključivo na gradove druge kategorije kakvoće zraka u tzv. industrijskoj zoni Hrvatske, a Sisak je jedan od njih. Cilj mjere je smanjenje emisije štetnih lebdećih čestica koje nastaju prvenstveno iz starih kućnih ložišta na kruta goriva, što u zimskim mjesecima dodatno pogoršava kvaliteta zraka u urbanim sredinama. Građani mogu dobiti bespovratna sredstva za ugradnju sustava grijanja na obnovljive izvore energije, poput pirolitičkih kotlova na drva, dizalica topline i fotonaponskih elektrana.

U troškove potpore ubraja se i stručna pomoć prilikom prijave, a cijeli postupak podnošenja zahtjeva odvijat će se isključivo elektroničkim putem, putem eFZOEU sustava. Oni koji se odluče na prijavu preko opunomoćenika, morat će imati punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika. Za ovu mjeru Fond je osigurao 10 milijuna eura, a planirano je sufinanciranje oko 1.100 sustava na području triju gradova. Prema riječima direktora Fonda, Luke Balena, cilj je omogućiti kućanstvima dugoročne uštede na grijanju, ali i potaknuti prelazak na čišća i održiva rješenja.

Ova inicijativa dio je šireg programa ukupne vrijednosti 220 milijuna eura kojim Ministarstvo poljoprivrede i zaštite okoliša, pod vodstvom ministrice Marije Vučković, planira niz mjera za poboljšanje kvalitete zraka. Uz zamjenu kućnih ložišta, program će obuhvatiti i energetsku obnovu domova, poticaje za fotonaponske sustave, kao i subvencije za vozila na alternativna goriva.

Poslije skoro 330 godina u Šćitarjevu je osnovana “Bratovština sv. Martina – Šćitarjevo”, javio nam je Ivan Nađ iz ovoga mjesta, jedan od najaktivnijih pojedinaca u ovoj priči. Spomenuta Bratovština ukinuta je još davne 1697. godine, a još gotovo cijelo stoljeće u mjestu su djelovale još tri bratovštvine, sve dok nisu ukinute Bratovština “Muke i smrti Kristove”, Bratovštvina “Svete Barbare, mučenice” te Bratovština “Karmelskog škapulara Majke Božje”.

Pojam Bratovština označava vjersku zajednicu laika osnovanu radi duhovne pomoći članovima, dobročinstva, pobožnosti i vjerskog života, udrugu unutar Katoličke Crkve, često s određenim pravilima i duhovnim ciljevima. Njihova djelatnost uključuje molitvu, pomaganje siromašnima, organiziranje pogreba, štovanje svetaca, ili poticanje pobožnosti.
U srednjem i novom vijeku bratovštine su igrale važnu društvenu i religioznu ulogu, posebno prije pojave modernih socijalnih institucija. Bile su važne i za kulturni život zajednica.

U Šćitarjevu vjeruju da će novoosnovana Bratovština imati sličnu ulogu i danas, na velikoj vremenskoj udaljenosti i od srednjeg i od novog vijeka, ali na istim temeljima kao što je to bilo nekad.