Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvodi novu digitalnu uslugu za korisnike, virtualnu glasovnu asistenticu HANA koja će odgovarati na pozive osiguranim osobama i ugovornim partnerima kako bi pravovremeno pružio točne i detaljne informacije vezano za prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, dopunskog zdravstvenog osiguranja te vezano za poslovanje.

HANA koristi tehnologiju umjetne inteligencije kako bi prepoznala i razumjela govor korisnika, a tijekom korištenja stalno će usavršavati svoje odgovore i širiti znanje, omogućujući tako sve preciznije informacije. Cilj ove inovacije je skratiti vrijeme čekanja, povećati dostupnost podrške u bilo koje doba dana te rasteretiti ljudske operatere u kontakt centru HZZO-a.

Kontakt centar HZZO-a djeluje još od 2012. godine, a kroz njega je prošlo više od 300 educiranih djelatnika koji godišnje obrade oko 400.000 poziva. S uvođenjem AI asistenta, Zavod dodatno modernizira svoju uslugu i povećava učinkovitost komunikacije s građanima.

Asistentica HANA dostupna je 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Pitate se zašto baš ovo ime?

• H – HZZO
• A – AI
• N – Nacionalni sustav zdravstvene zaštite
• A – Asistent

Više detalja dostupno je ovdje.

Danas crkvena zvona diljem Hrvatske pozivaju vjernike na slavlje Tijelova, blagdana koji slavi Kristovu prisutnost u euharistiji, ali i okuplja zajednicu u molitvi, procesijama i njegovanju stoljetnih običaja. Osim što je vjerski događaj velike važnosti, Tijelovo je i državni praznik koji povezuje duhovnu i kulturnu baštinu hrvatskog naroda. 

Tijelovo ima dugu povijest, koja seže još u 13. stoljeće. Sve je počelo s redovnicom sv. Julijanom iz Liègea, čija su viđenja otkrila želju da se u Katoličkoj Crkvi uspostavi poseban blagdan posvećen euharistiji. Na temelju njezinih viđenja, biskup i teolog u Liègeu prvi su uveli ovaj blagdan u svoju biskupiju. Papa Urban IV. 1264. godine potvrdio je i proširio proslavu na cijelu Crkvu apostolskom bulom Transiturus de hoc mundo. Time je Tijelovo postalo prva liturgijska svetkovina utemeljena na privatnom viđenju, ali ubrzo je steklo veliku popularnost i široko prihvaćanje. Od tada se Tijelovo svečano slavi procesijama kroz gradove i sela, gdje se Presveto Tijelo nosi u pokaznici ispod baldahina, simbolično ističući Kristovu prisutnost među ljudima. 

Ovaj blagdan posebno slavi stvarnu prisutnost Isusa Krista u Presvetom Oltarskom Sakramentu, euharistiji. Iako se euharistija slavi na svakoj misi, Tijelovo je dan kada vjera u taj sveti sakrament izlazi izvan crkvenih zidova. Vjernici sudjeluju u procesijama, koje simboliziraju Kristov hod s narodom, noseći Presveto po ulicama, trgova i sela. To je trenutak zajedništva, mira i javnog svjedočenja vjere. Vjera u Kristovu stvarnu prisutnost u hostiji, njegovo Tijelo, dušu i božanstvo, temelj je ovog blagdana. Tijelovo nas podsjeća da Bog nije daleko, nego je blizu, stvarno prisutan u svakodnevnom životu, a euharistija je često nazivana “izvorom i vrhuncem” kršćanskog života. Za vjernike je to dan duboke pobožnosti, molitve i zahvalnosti. 

03.06.2021. Velika Gorica. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Jedno od najpoznatijih okupljališta vjernika na Tijelovo je Ludbreg, euharistijsko svetište koje privlači tisuće hodočasnika iz cijele Hrvatske. U ruralnim krajevima običaj je postaviti četiri male oltare, tzv. postaje, uz koje se zaustavlja procesija, čita Evanđelje i daje blagoslov. Cvjetni tepisi i zelenilo simboliziraju život i uskrsnuće, a sudjelovanje cijele zajednice potvrđuje duboku ukorijenjenost ovog blagdana u hrvatskoj tradiciji. 

U Hrvatskoj Tijelovo ima bogatu tradiciju isprepletenu običajima koji se prenose s generacije na generaciju. Posebno su upečatljive procesije koje prolaze kroz ulice, a put je često ukrašen cvijećem, zelenilom i simbolima vjere. Tako i u našem gradu, Tijelovo se obilježava sa posebnom pažnjom. U Župi Navještenja Blažene Djevice Marije, nakon večernje mise u 18:30 vjernici kreću u procesiju kroz gradske ulice do Crkve Blaženog Alojzija Stepinca, a detaljan raspored misa možete pronaći ovdje. Ovaj događaj čuva duh zajedništva i vjere, koji u ovom kraju traje stoljećima. 

Danas, unatoč promjenama i suvremenim izazovima, Tijelovo ostaje važan duhovni i društveni događaj. Iako se stil života mijenja, a dio ljudi manje prakticira vjeru, ovaj blagdan kao državni praznik pruža priliku za odmor, razmišljanje i povratak tradiciji. Mnogi mladi uključuju se u organizaciju procesija i održavanje običaja, potvrđujući da se tradicija ne zaboravlja. Tijelovo ostaje most između prošlosti i sadašnjosti, podsjetnik na važnost zajedništva, mira i vjere u svakodnevnom životu. 

Tijelovo je više od običnog vjerskog blagdana. Ono je već i duboko ukorijenjen dio hrvatske kulturne i društvene baštine. Njegova svečanost, simbolika i duh zajedništva podsjećaju nas na vrijednosti koje nadilaze svakodnevicu. U vremenu ubrzanosti i podjela, Tijelovo nas poziva da se vratimo izvornim kršćanskim vrednotama, a to su mir, vjera i solidarnost.

Grupacija proizvođača piva Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokrenula je drugo izdanje kampanje „Vrati me“, s ciljem podizanja svijesti o važnosti korištenja povratne pivske staklene boce. Kampanja je predstavljena u Hrvatskoj, a naglašava kako se jedna boca može ponovno upotrijebiti i do 20 puta, čime se smanjuju emisije CO₂ i količina staklenog otpada. Ovim potezom, proizvođači žele potaknuti građane i partnere na održivije navike te doprinijeti zaštiti okoliša kroz kružno gospodarstvo.

Povratna staklena ambalaža prepoznata je kao jedan od najodrživijih ambalažnih izbora u industriji pića. Pivska boca koja se može ponovno koristiti i do 20 puta smanjuje emisije stakleničkih plinova i do 85 % u odnosu na jednokratne boce. Upravo zbog tih prednosti, Grupacija proizvođača piva HGK pokrenula je drugo izdanje kampanje “Vrati me”, s naglaskom na ekološku održivost.

„Smatramo da proizvodnja piva treba imati pozitivan utjecaj na ljude i planet. Mali, ali važan korak u tome je i povratna pivska staklena ambalaža, koja omogućava višekratnu upotrebu, smanjenje otpada te značajno smanjenje emisije CO₂ u proizvodnom procesu. Ulaganjem u održiva rješenja poput ovoga želimo potaknuti svoje kupce i partnere i zajedno graditi bolji i čišći svijet za buduće generacije”, poručio je Miroslav Holjevac, predsjednik Grupacije proizvođača piva HGK.

Podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj godišnje zabilježeno 81 .118 tona otpadnog ambalažnog stakla. Od toga, čak 77 .874 tone odnosi se na jednokratnu staklenu ambalažu, dok na povratnu staklenu ambalažu koja je završila svoj ciklus otpada tek 3 .244 tone, što je manje od 4 %. To dodatno potvrđuje važnost podizanja svijesti o prednostima povratne ambalaže i potrebe za promjenom navika.

Korištenje povratnih boca ne smanjuje samo količinu otpada, već i potrebu za sirovinama potrebnima za proizvodnju novih boca. Time se čuvaju prirodni resursi poput pijeska i sode.

Nakon konzumacije, pivska povratna boca se ne odbacuje, već se vraća u trgovinu, a potom u punionicu. Tamo prolazi detaljan proces čišćenja i kontrole, industrijsku dezinfekciju, te inspekciju s pomoću kamera i infracrvenih zraka, kojom se provjeravaju njezine dimenzije, dno, grlo i stijenke. Ako nema oštećenja, boca se ponovno puni i vraća na tržište, u trgovine ili ugostiteljske objekte. Taj kružni proces može se ponoviti i do 20 puta. Više informacija o ekološkim i drugim prednostima povratne pivske boce dostupno je na službenoj web stranici kampanje.

Glavni cilj je skrenuti pozornost na konkretne prednosti korištenja povratne pivske staklene ambalaže. Podacima i naglaskom na kružni sustav korištenja boca, proizvođači žele potaknuti širu primjenu održivih rješenja u industriji pića i doprinos smanjenju ambalažnog otpada u Hrvatskoj.

Filipini su proglašeni najopasnijom zemljom na svijetu za turiste, pokazuje novo istraživanje koje je provela platforma za financijske usporedbe HelloSafe koju prenosi Index.hr. Analiza, objavljena u lipnju 2025., obuhvatila je 35 sigurnosnih kriterija u više od stotinu zemalja diljem svijeta, a Filipini su se na dnu ljestvice našli zbog visoke razine nasilja, čestih prirodnih katastrofa i ograničene medicinske infrastrukture.

Istraživanje je provedeno globalno, a cilj mu je bio upozoriti putnike na rizike koji se ne vide uvijek u promotivnim brošurama, ali mogu imati ozbiljne posljedice po sigurnost.

Filipini, koji su na samom dnu ljestvice sigurnosti, prema izvještaju su suočeni s nizom rizika koji putovanje u ovu zemlju čine iznimno rizičnim. Među glavnim čimbenicima navodi se prisutnost oružanih skupina u južnim regijama poput Mindanaa, kao i učestali slučajevi krađa, otmica i prijevara u većim gradovima, uključujući Manilu i Cebu.

Zemlja se nalazi unutar tzv. Pacifičkog vatrenog prstena, što znači da je izložena čestim potresima, erupcijama vulkana i tsunamijima. Uz to, Filipine redovito pogađaju tajfuni i poplave, osobito tijekom sezone od lipnja do studenog. Ograničen pristup zdravstvenim uslugama u ruralnim područjima te rizik od bolesti poput denga groznice i malarije dodatno utječu na ukupnu ocjenu sigurnosti.

Na drugom mjestu ljestvice najopasnijih zemalja nalazi se Kolumbija, koja se visoko rangirala zbog razine nasilja u društvu. Unatoč tome, zemlju je tijekom 2024. godine posjetilo 6,2 milijuna stranih turista, što je porast od gotovo 30 % u odnosu na 2022.

Treću poziciju zauzima Meksiko. Iako se suočava s visokom stopom nasilja, u 2024. godini privukao je oko 45 milijuna međunarodnih posjetitelja. Među najposjećenijim destinacijama istaknuti su Cancun, Tulum i Playa del Carmen.

Na popisu deset najopasnijih zemalja našle su se i Indija, Rusija, Jemen, Somalija, Iran i Sirija.

S druge strane, istraživanje je pokazalo da su Island, Singapur i Danska najsigurnije destinacije za međunarodne putnike. U top 5 najsigurnijih ušle su još Austrija i Švicarska, a među deset najboljih nalaze se i Češka, Slovenija, Finska, Irska i Mađarska.

Tvrtka HelloSafe, koja stoji iza istraživanja, u komentaru navodi: „Sigurnost zemlje i osjećaj sigurnosti često su ključni kriteriji za međunarodne putnike. Rezultati ponekad proturječe prethodnim pretpostavkama.“

Na europskoj razini, među manje sigurnim zemljama istaknute su Grčka i Francuska. Rusija i Ukrajina ocijenjene su kao najopasnije europske destinacije, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo također ušlo među deset najmanje sigurnih u Europi.

Sjedinjene Američke Države zauzele su 14. mjesto na ljestvici najopasnijih zemalja svijeta.

Hrvatska se prema istraživanju nalazi na 15. mjestu najsigurnijih zemalja. Slovenija je deveta, Crna Gora 35., a Srbija 54.

Ranije ove godine i platforma World of Statistics proglasila je Hrvatsku najbezopasnijom zemljom za hodanje sam noću  i to drugu godinu zaredom. Prema njihovim podacima, Francuska, Bjelorusija i Belgija ocijenjene su kao najnesigurnije za kretanje nakon mraka.

Istraživanje platforme HelloSafe još jednom potvrđuje koliko sigurnosni uvjeti mogu varirati među popularnim turističkim destinacijama. Iako zemlje poput Filipina, Kolumbije i Meksika bilježe milijune dolazaka godišnje, putnici bi trebali biti svjesni potencijalnih rizika i pripremiti se sukladno lokalnim uvjetima.

Hrvatska se, kao i naši susjedi Slovenija i Mađarska, pozicionirala visoko na ljestvici sigurnosti, što dodatno potvrđuje status naše države kao jedne od najpoželjnijih i najsigurnijih europskih destinacija za turiste.

Maturanti u cijeloj Hrvatskoj 16. i 17. lipnja polažu ispit državne mature iz hrvatskog jezika, a upravo taj predmet redovito izaziva najviše brige, piše Studentski.hr. Prošle je godine zabilježen najlošiji prosjek u posljednjih 12 godina, čak 22,4 % učenika palo je ispit, dok ih je gotovo petina na eseju dobila nula bodova.

Ispit iz hrvatskog jezika piše se u dva dijela. u ponedjeljak, 16. lipnja, pristupnici rješavaju test koji obuhvaća čitanje, književnost i hrvatski jezik te pišu sažetak. Dan kasnije, u utorak 17. lipnja, slijedi pisanje školskog eseja.

Za prolaz iz hrvatskog jezika nužno je zadovoljiti prag prolaznosti u sve tri cjeline, test, sažetak i esej. Cjelina „Čitanje, književnost i hrvatski jezik“ donosi najviše bodova, ukupno 62, sažetak nosi 18 bodova, a esej 30 bodova. Prag prolaznosti ove je godine snižen na 30 %, dok je za ocjenu „odličan“ potrebno ostvariti 85 % ukupne riješenosti ispita.

I sažetak i esej neće se uopće vrednovati u nekoliko specifičnih slučajeva, na koje pristupnici trebaju posebno paziti.

Sažetak neće biti ocijenjen ako:

• Nije odgovoreno na zadane smjernice (mora se ostvariti barem jedan bod u sastavnici sadržaj).
• Tekst nije unutar dopuštenog broja riječi (dozvoljeno je odstupanje od 10 %).
• Rukopis je potpuno nečitak.
• Tekst je napisan velikim tiskanim slovima.

Isti kriteriji vrijede i za esej, s time da za vrednovanje mora biti ostvaren barem jedan bod u sastavnici središnja tvrdnja.

Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, prošle je godine ispit iz hrvatskog jezika pisalo 27.045 učenika, a njih 4769 (17,6 %) dobilo je nula bodova na eseju. Prosječna ocjena bila je 2,85, što je znatan pad u odnosu na godinu prije (3,10). Riječ je o najnižoj prosječnoj ocjeni još od početka državne mature.

Ipak, ovi rezultati ne trebaju obeshrabriti ovogodišnje maturante kojima je ovaj period stresan sam po sebi. Premda su prošlogodišnji rezultati bili lošiji u odnosu na prethodne godine, to ne znači da ove godine mora biti isto. Zato svim maturantima želimo sreću na nadolazećim ispitima i nadamo se da će uspjeti u poboljšanju rezultata.