Za razliku od kvocijenta inteligencije (IQ), emocionalna inteligencija ne mjeri se testovima, već se vidi u svakodnevnim situacijama, odnosima i reakcijama. I dok se kod odraslih često prepoznaje kroz empatiju, samokontrolu ili sposobnost slušanja, stručnjaci ističu da se temelji emocionalne pismenosti oblikuju još u djetinjstvu. Upravo na to ukazuje stručnjakinja za roditeljstvo Reem Raouda, koja je kroz analizu ponašanja više od 200 djece identificirala šest jasnih znakova koji upućuju na visoku emocionalnu inteligenciju kod najmlađih. Njezino mišljenje prenosi MissMama.

1. Prepoznaju neverbalne znakove

Djeca s visokom emocionalnom inteligencijom kao da imaju unutarnji radar za tuđe osjećaje. Promatraju pokrete, izraze lica i ton glasa i znaju što ti znakovi znače. Primijete kad su im prijatelji tiši nego inače ili kad učitelj nije raspoložen.

Savjet za roditelje – Razgovarajte s djecom o tome što su primijetila kod drugih tijekom dana. Pitajte ih „kako ti se činilo da se tvoj prijatelj danas osjeća?”

2. Pokazuju empatiju i suosjećanje

Osim što prepoznaju osjećaje drugih, ova djeca na njih reagiraju s iskrenom zabrinutošću. Ako prijatelj izgubi u igri, znaju mu prići s utješnim riječima i predložiti nešto drugo kako bi mu popravili dan.

Savjet za roditelje – Empatiju najbolje učimo primjerom. Ako susjedu nije dobro, uključite dijete u pomaganje, recite im „idemo vidjeti treba li joj nešto”.

3. Mogu imenovati svoje emocije

Dijete koje kaže „frustriran sam jer ne mogu riješiti zadatak” ili „sretan sam što sam pomogao prijateljici”, već ima razvijen emocionalni rječnik. To je važan korak prema rješavanju problema.

Savjet za roditelje – Izgovarajte vlastite emocije naglas. Tako djeca uče prepoznati i svoje osjećaje i izražavati ih riječima.

4. Prilagodljivi su

Kada planovi propadnu, poput otkazanog rođendana zbog kiše, ova djeca neće dramatizirati. Umjesto toga predložit će alternativu i reći nešto poput „ajmo slaviti unutra!”

Savjet za roditelje – Budite smireni u vlastitim reakcijama i potaknite dijete da zajedno tražite novo rješenje. “Što možemo sad napraviti umjesto toga?”

5. Dobri su slušači

Kad im pričate o svom danu, ne slušaju vas s pola uha, već vas gledaju, prate ton i postavljaju pitanja. Pokazuju da im je stalo.

Savjet za roditelje – Kad vam dijete govori, spustite sve što radite i stvarno ga slušajte. Kontakt očima i potvrđivanje onoga što govori čini veliku razliku.

6. Mogu se samoregulirati

U igri, kad ne pobijede ili nešto ne ide po planu, ne slijedi eksplozija emocija. Umjesto toga, naprave pauzu, udahnu duboko i vrate se s boljim stavom.

Savjet za roditelje – Vježbajte s djecom jednostavne tehnike poput brojanja do deset ili dubokog disanja. I sami to radite jer djeca najviše uče gledajući vas.

Emocionalna inteligencija nije urođena, već se razvija i to najviše kroz svakodnevne interakcije s roditeljima. Prepoznavanje i poticanje ovih šest ponašanja može biti ključna odskočna daska za emocionalni razvoj djece i njihovu uspješnu budućnost.

Područna knjižnica Galženica poziva sve amaterske umjetnike i umjetničke skupine da se prijave za izlaganje amaterskih umjetničkih radova u sezoni 2025./2026. Rok za prijave je 31. kolovoza 2025. godine.

Ovaj poziv namijenjen je svima koji žele predstaviti svoje vizualne radove, a cilj je potaknuti i podržati amatersko stvaralaštvo kroz javnu prezentaciju u prostoru knjižnice.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti pojedinačno ili kao skupina, a prioritet će imati oni koji do sada nisu izlagali. Prijava mora sadržavati osnovne podatke o autoru ili skupini, kontakt informacije, kratak životopis ili opis djelovanja te detalje o radovima poput naziva, koncepta, opisa i korištenih tehnika i materijala. Uz prijavu potrebno je poslati i fotografije radova u digitalnom ili klasičnom obliku te eventualne dodatne napomene.

Prijave se mogu dostaviti osobno ili poštom na adresu Područne knjižnice Galženica, telefonom, elektroničkom poštom ili putem društvenih mreža Facebook i Instagram na službene profile knjižnice. Pristigle prijave ocjenjivat će prosudbeno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka iz Gradske knjižnice Velika Gorica, Galerije Galženice i Područne knjižnice Galženica. Odabrani umjetnici bit će pravovremeno obaviješteni. Više informacija možete pronaći ovdje.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvodi novu digitalnu uslugu za korisnike, virtualnu glasovnu asistenticu HANA koja će odgovarati na pozive osiguranim osobama i ugovornim partnerima kako bi pravovremeno pružio točne i detaljne informacije vezano za prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, dopunskog zdravstvenog osiguranja te vezano za poslovanje.

HANA koristi tehnologiju umjetne inteligencije kako bi prepoznala i razumjela govor korisnika, a tijekom korištenja stalno će usavršavati svoje odgovore i širiti znanje, omogućujući tako sve preciznije informacije. Cilj ove inovacije je skratiti vrijeme čekanja, povećati dostupnost podrške u bilo koje doba dana te rasteretiti ljudske operatere u kontakt centru HZZO-a.

Kontakt centar HZZO-a djeluje još od 2012. godine, a kroz njega je prošlo više od 300 educiranih djelatnika koji godišnje obrade oko 400.000 poziva. S uvođenjem AI asistenta, Zavod dodatno modernizira svoju uslugu i povećava učinkovitost komunikacije s građanima.

Asistentica HANA dostupna je 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Pitate se zašto baš ovo ime?

• H – HZZO
• A – AI
• N – Nacionalni sustav zdravstvene zaštite
• A – Asistent

Više detalja dostupno je ovdje.

Danas crkvena zvona diljem Hrvatske pozivaju vjernike na slavlje Tijelova, blagdana koji slavi Kristovu prisutnost u euharistiji, ali i okuplja zajednicu u molitvi, procesijama i njegovanju stoljetnih običaja. Osim što je vjerski događaj velike važnosti, Tijelovo je i državni praznik koji povezuje duhovnu i kulturnu baštinu hrvatskog naroda. 

Tijelovo ima dugu povijest, koja seže još u 13. stoljeće. Sve je počelo s redovnicom sv. Julijanom iz Liègea, čija su viđenja otkrila želju da se u Katoličkoj Crkvi uspostavi poseban blagdan posvećen euharistiji. Na temelju njezinih viđenja, biskup i teolog u Liègeu prvi su uveli ovaj blagdan u svoju biskupiju. Papa Urban IV. 1264. godine potvrdio je i proširio proslavu na cijelu Crkvu apostolskom bulom Transiturus de hoc mundo. Time je Tijelovo postalo prva liturgijska svetkovina utemeljena na privatnom viđenju, ali ubrzo je steklo veliku popularnost i široko prihvaćanje. Od tada se Tijelovo svečano slavi procesijama kroz gradove i sela, gdje se Presveto Tijelo nosi u pokaznici ispod baldahina, simbolično ističući Kristovu prisutnost među ljudima. 

Ovaj blagdan posebno slavi stvarnu prisutnost Isusa Krista u Presvetom Oltarskom Sakramentu, euharistiji. Iako se euharistija slavi na svakoj misi, Tijelovo je dan kada vjera u taj sveti sakrament izlazi izvan crkvenih zidova. Vjernici sudjeluju u procesijama, koje simboliziraju Kristov hod s narodom, noseći Presveto po ulicama, trgova i sela. To je trenutak zajedništva, mira i javnog svjedočenja vjere. Vjera u Kristovu stvarnu prisutnost u hostiji, njegovo Tijelo, dušu i božanstvo, temelj je ovog blagdana. Tijelovo nas podsjeća da Bog nije daleko, nego je blizu, stvarno prisutan u svakodnevnom životu, a euharistija je često nazivana “izvorom i vrhuncem” kršćanskog života. Za vjernike je to dan duboke pobožnosti, molitve i zahvalnosti. 

03.06.2021. Velika Gorica. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Jedno od najpoznatijih okupljališta vjernika na Tijelovo je Ludbreg, euharistijsko svetište koje privlači tisuće hodočasnika iz cijele Hrvatske. U ruralnim krajevima običaj je postaviti četiri male oltare, tzv. postaje, uz koje se zaustavlja procesija, čita Evanđelje i daje blagoslov. Cvjetni tepisi i zelenilo simboliziraju život i uskrsnuće, a sudjelovanje cijele zajednice potvrđuje duboku ukorijenjenost ovog blagdana u hrvatskoj tradiciji. 

U Hrvatskoj Tijelovo ima bogatu tradiciju isprepletenu običajima koji se prenose s generacije na generaciju. Posebno su upečatljive procesije koje prolaze kroz ulice, a put je često ukrašen cvijećem, zelenilom i simbolima vjere. Tako i u našem gradu, Tijelovo se obilježava sa posebnom pažnjom. U Župi Navještenja Blažene Djevice Marije, nakon večernje mise u 18:30 vjernici kreću u procesiju kroz gradske ulice do Crkve Blaženog Alojzija Stepinca, a detaljan raspored misa možete pronaći ovdje. Ovaj događaj čuva duh zajedništva i vjere, koji u ovom kraju traje stoljećima. 

Danas, unatoč promjenama i suvremenim izazovima, Tijelovo ostaje važan duhovni i društveni događaj. Iako se stil života mijenja, a dio ljudi manje prakticira vjeru, ovaj blagdan kao državni praznik pruža priliku za odmor, razmišljanje i povratak tradiciji. Mnogi mladi uključuju se u organizaciju procesija i održavanje običaja, potvrđujući da se tradicija ne zaboravlja. Tijelovo ostaje most između prošlosti i sadašnjosti, podsjetnik na važnost zajedništva, mira i vjere u svakodnevnom životu. 

Tijelovo je više od običnog vjerskog blagdana. Ono je već i duboko ukorijenjen dio hrvatske kulturne i društvene baštine. Njegova svečanost, simbolika i duh zajedništva podsjećaju nas na vrijednosti koje nadilaze svakodnevicu. U vremenu ubrzanosti i podjela, Tijelovo nas poziva da se vratimo izvornim kršćanskim vrednotama, a to su mir, vjera i solidarnost.

Grupacija proizvođača piva Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokrenula je drugo izdanje kampanje „Vrati me“, s ciljem podizanja svijesti o važnosti korištenja povratne pivske staklene boce. Kampanja je predstavljena u Hrvatskoj, a naglašava kako se jedna boca može ponovno upotrijebiti i do 20 puta, čime se smanjuju emisije CO₂ i količina staklenog otpada. Ovim potezom, proizvođači žele potaknuti građane i partnere na održivije navike te doprinijeti zaštiti okoliša kroz kružno gospodarstvo.

Povratna staklena ambalaža prepoznata je kao jedan od najodrživijih ambalažnih izbora u industriji pića. Pivska boca koja se može ponovno koristiti i do 20 puta smanjuje emisije stakleničkih plinova i do 85 % u odnosu na jednokratne boce. Upravo zbog tih prednosti, Grupacija proizvođača piva HGK pokrenula je drugo izdanje kampanje “Vrati me”, s naglaskom na ekološku održivost.

„Smatramo da proizvodnja piva treba imati pozitivan utjecaj na ljude i planet. Mali, ali važan korak u tome je i povratna pivska staklena ambalaža, koja omogućava višekratnu upotrebu, smanjenje otpada te značajno smanjenje emisije CO₂ u proizvodnom procesu. Ulaganjem u održiva rješenja poput ovoga želimo potaknuti svoje kupce i partnere i zajedno graditi bolji i čišći svijet za buduće generacije”, poručio je Miroslav Holjevac, predsjednik Grupacije proizvođača piva HGK.

Podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj godišnje zabilježeno 81 .118 tona otpadnog ambalažnog stakla. Od toga, čak 77 .874 tone odnosi se na jednokratnu staklenu ambalažu, dok na povratnu staklenu ambalažu koja je završila svoj ciklus otpada tek 3 .244 tone, što je manje od 4 %. To dodatno potvrđuje važnost podizanja svijesti o prednostima povratne ambalaže i potrebe za promjenom navika.

Korištenje povratnih boca ne smanjuje samo količinu otpada, već i potrebu za sirovinama potrebnima za proizvodnju novih boca. Time se čuvaju prirodni resursi poput pijeska i sode.

Nakon konzumacije, pivska povratna boca se ne odbacuje, već se vraća u trgovinu, a potom u punionicu. Tamo prolazi detaljan proces čišćenja i kontrole, industrijsku dezinfekciju, te inspekciju s pomoću kamera i infracrvenih zraka, kojom se provjeravaju njezine dimenzije, dno, grlo i stijenke. Ako nema oštećenja, boca se ponovno puni i vraća na tržište, u trgovine ili ugostiteljske objekte. Taj kružni proces može se ponoviti i do 20 puta. Više informacija o ekološkim i drugim prednostima povratne pivske boce dostupno je na službenoj web stranici kampanje.

Glavni cilj je skrenuti pozornost na konkretne prednosti korištenja povratne pivske staklene ambalaže. Podacima i naglaskom na kružni sustav korištenja boca, proizvođači žele potaknuti širu primjenu održivih rješenja u industriji pića i doprinos smanjenju ambalažnog otpada u Hrvatskoj.