Kako doživjeti duboku starost bez demencije i kroničnih bolesti? Prema riječima dr. Erica Topola, renomiranog američkog kardiologa i stručnjaka za dugovječnost, odgovor se ne nalazi u genima, već u svakodnevnim životnim navikama, a njegove savjete prenosi Tportal.

Topol i njegov tim sa Scripps Research Translational instituta u Kaliforniji više od dva desetljeća proučavaju osobe starije od 80 godina koje su ostale mentalno i tjelesno zdrave. Rezultate tog opsežnog istraživanja izložio je u svojoj novoj knjizi „Super Agers: An Evidence-Based Approach to Longevity”.

Iako se dugo smatralo da naslijeđe ima ključnu ulogu u dugovječnosti, Topol ističe da geni čine tek manji dio mozaika. U svojoj studiji obuhvatio je 1.400 osoba koje su starost doživjele bez ozbiljnih dijagnoza poput raka, bolesti srca ili Alzheimerove bolesti. Zaključak je jasan, tjelesna aktivnost, pravilna prehrana i dobar san presudni su čimbenici zdravog starenja. „Zdravlje tijela počinje s kretanjem”, ističe Topol, koji je u vlastitu rutinu uvrstio svakodnevne šetnje, vježbe snage i vježbe ravnoteže poput stajanja na jednoj nozi.

Prema njegovim riječima, upravo je redovita tjelovježba najvažniji korak prema dugom životu. Drugi ključni element koji Topol naglašava jest kvalitetan san. Nova znanstvena saznanja pokazuju da spavanje omogućuje čišćenje mozga od otpadnih tvari putem glimfatičkog sustava, čime se značajno smanjuje rizik od demencije. „Bez sna sve ostalo gubi smisao”, kaže Topol. On osobno vodi brigu o pravilnoj rutini spavanja, izbjegava kasne obroke i ne vježba predvečer kako bi očuvao kvalitetu odmora. Prehrana je treći stup zdravog starenja.

Topol preporučuje biljnu prehranu bogatu zdravim mastima i nemasnim izvorima proteina poput ribe, orašastih plodova i mahunarki. Posebno upozorava na opasnosti pretjeranog unosa industrijski prerađene hrane, koju povezuje s upalama i kroničnim bolestima. Iako je povećao unos proteina zbog treninga snage, naglašava važnost umjerenosti. Uz fizičko zdravlje, Topol ne zaboravlja ni mentalno. Ističe kako boravak u prirodi, svakodnevne šetnje na otvorenom i izlaganje zelenilu smanjuju stres i tjeskobu. „Priroda ima moć vraćanja duhovne ravnoteže”, poručuje. Kada su u pitanju suplementi i alkohol, Topol preporučuje oprez, dodaci prehrani nisu nužni ako se osoba zdravo hrani i redovito vježba, dok konzumaciju alkohola treba svesti na najviše sedam pića tjedno.

Gledajući u budućnost, vjeruje da će tehnologije koje mjere biološku starost pojedinih organa otvoriti nove mogućnosti za prevenciju bolesti poput raka i neurodegenerativnih poremećaja. Zaključno, poruka dr. Topola je jasna, promjene životnog stila vrijede u svakoj dobi. Bilo da ste u 40-ima, 50-ima ili 60-ima, nije kasno za zdraviju svakodnevicu. „Sadašnja medicina je na pragu velikih otkrića. Nikada nismo bili bliži stvarnoj prevenciji bolesti koje dolaze s godinama i to je uzbudljivo”, zaključuje Topol.

Tijekom ljetnih mjeseci, kada su grmljavinske oluje najčešće, rizik od udara munje značajno raste, prenosi Večernji.hr. Prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), čak 73 % smrtnih slučajeva uzrokovanih udarom groma događa se u lipnju, srpnju i kolovozu. S obzirom na ozbiljnost opasnosti, stručnjaci su sastavili popis od devet stvari koje nikada ne biste smjeli raditi tijekom grmljavinskog nevremena.

Grmljavinske oluje nastaju kada se spoje tri ključna uvjeta, visoka razina vlage u zraku, atmosferska nestabilnost i vanjski okidač. Rezultat toga mogu biti snažna kiša, munje, grmljavina, jak vjetar, pa čak i tuča. Iako se na vremenske prilike ne može utjecati, pravovremenim ponašanjem moguće je smanjiti rizik od ozljeda i smrti.

1. Izbjegavajte svaki kontakt s vodom

Stručnjaci upozoravaju da se nikako ne biste smjeli tuširati, prati suđe niti imati bilo kakav kontakt s tekućom vodom tijekom oluje jer munja može putovati kroz vodovod. Iako su plastične cijevi nešto sigurnije od metalnih, preporuka je izbjegavati vodu u svakom obliku.

2. Ne koristite elektroničke uređaje

Elektronika spojena na utičnice predstavlja rizik, bez obzira na to je li uređaj uključen. Računala, televizori, telefoni, perilice i štednjaci mogu prenijeti električni udar ako munja udari u elektroenergetski sustav.

3. Ne približavajte se kaminima

Mnogi kaminski umeci izrađeni su od metala i mogu provoditi struju kroz dimnjak. Uz to, vjetrovite oluje mogu uzrokovati povrat dima u prostoriju, što predstavlja dodatni rizik.

4. Odmah potražite zaklon

Ako se nalazite na otvorenom prostoru kad grmljavina započne, preporuka je da se što prije sklonite u zatvoren prostor. Posebno su opasni povišeni i široki otvoreni tereni jer munja prirodno pogađa najviše točke.

5. Nemojte ležati na tlu

U slučaju da ne možete pronaći zaklon, stručnjaci preporučuju čučanje u položaju „lopte”, s glavom zabačenom prema dolje i rukama preko ušiju. Ležanje na tlu je posebno opasno jer mokra površina može provoditi struju i uzrokovati ozbiljne ozljede.

6. Ne sklanjajte se ispod drveća

Iako pružaju privid sigurnosti, stabla mogu privući munje ili im se mogu lomiti grane koje tada predstavljaju dodatnu opasnost. Ako nema druge opcije, preporuka je skloniti se ispod najnižeg stabla, izbjegavajući stajanje na njegovim korijenima.

7. Držite se podalje od stupova i dalekovoda

Telefonski stupovi i električni vodovi često su mete udara munje. Njihovo neposredno okruženje može postati izuzetno opasno, osobito ako dođe do rušenja vodova.

8. Osigurajte predmete oko kuće

Prije nego nevrijeme započne, važno je unijeti ili pričvrstiti sve predmete iz dvorišta, uključujući suncobrane i kante za smeće. Jake oluje s vjetrovima mogu ih pretvoriti u projektile koji oštećuju imovinu ili ozljeđuju ljude.

9. Ne puštajte kućne ljubimce s uzice

Tijekom grmljavinske oluje životinje se mogu uplašiti i reagirati nepredvidivo. Držanje kućnih ljubimaca na uzici i brzo povlačenje na sigurno ključno je za njihovu sigurnost.

Također, savjetujuju se i dodatne mjere opreza, poput prijave na sustave za hitna upozorenja i izrade plana za obitelj u slučaju vremenskih nepogoda. No, najvažniji korak je poznavanje ponašanja koje treba izbjegavati kako biste tijekom ljetnih nevremena ostali sigurni.

U utorak i srijedu u osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske provodi se izjašnjavanje zaposlenika o spremnosti na štrajk u lipnju, prenosi Srednja.hr. Organizatori su Sindikat Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, dok se štrajku pridružuje i Sindikat znanosti i visokog obrazovanja, kao i sindikat odgojitelja.

Najavljeni štrajk mogao bi se poklopiti s održavanjem državne mature i zaključivanjem ocjena, što je izazvalo reakciju ministra znanosti, obrazovanja i mladih Radovana Fuchsa. Ministar je ponovno upozorio kako će školska godina biti produljena gdje god to bude potrebno.

„Školska godina će se okončati s predviđenim brojem radnih dana, a ako bude potrebno, onima koji to ne budu mogli škola će se produžiti onoliko koliko bude trebalo”, poručio je Fuchs, a informaciju je prenijela Vlada.

Prema važećem školskom kalendaru, nastava bi trebala završiti 13. lipnja. No, kako bi se školska godina mogla uredno zaključiti, potrebno je ostvariti najmanje 175 nastavnih dana za redovne razrede i 160 dana za maturante. U suprotnom, škole bi mogle raditi i nakon službenog završetka nastave.

Ministar je istaknuo i da dani provedeni u štrajku neće biti plaćeni, kao ni raniji prosvjedi u ožujku i travnju. Dodao je kako bi lipanjski štrajk mogao utjecati na isplate plaća za srpanj i kolovoz. Najavio je i da će Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja poduzeti sve kako bi matura bila provedena na vrijeme i kako bi se maturanti mogli upisati na fakultete.

Zahtjevi sindikata i aktualni pregovori Sindikati od Vlade traže povećanje osnovice plaće za 10 %, nasuprot ponuđenih 3+3 % te povećanje koeficijenata za obračun plaće. Iako konkretni zahtjevi za koeficijente nisu iznijeti, sindikati traže i povratak prosvjetnog dodatka dok se sustav koeficijenata ne uredi. Među zahtjevima je i izuzeće zaposlenika u sustavu znanosti i obrazovanja od ocjenjivanja učinkovitosti rada, kao i odgoda reforme strukovnih škola, uvođenja modularne nastave i sistematizacije radnih mjesta u znanosti.

Što će biti s ljetnim praznicima, ovisi o razvoju događaja u lipnju, mjesecu koji bi mogao obilježiti novi val štrajkova u obrazovanju.

Kada je najbolje vrijeme za odlazak na spavanje? Odgovor otkriva najnovija analiza spavanja koju su proveli stručnjaci Europskog kardiološkog društva. Nakon šestogodišnjeg praćenja više od 80.000 volontera, znanstvenici su zaključili da je između 22 i 23 sata idealno vrijeme za odlazak na počinak, što nazivaju i „zlatnim satom spavanja”, prenosi 24sata.

Istraživanje je pokazalo da osobe koje redovito idu spavati iza ponoći imaju čak 25 % veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Međutim, ni prerani odlazak na spavanje, prije 22 sata, nije idealan, povezan je s 12 % većim rizikom za iste bolesti. Slični su rezultati potvrđeni i u Japanu, gdje je istraživanje na tisuću radnika otkrilo da oni koji liježu iza ponoći češće pokazuju simptome depresije. Prema preporukama, odraslima je potrebno sedam do devet sati sna svake noći kako bi održali dobro zdravlje.

Osobe koje spavaju manje od šest sati, ili više od deset, nalaze se izvan optimalnog raspona za većinu populacije. Osim vremena odlaska na spavanje, na kvalitetu sna utječu i uvjeti u spavaćoj sobi. Preporučuje se da prostorija bude tamna i rashlađena, a krevet udoban, ali ne previše mekan, s posteljinom od prozračnih materijala. Spavanje bez odjeće može pomoći tijelu da lakše regulira tjelesnu temperaturu. Također, san je otežan ako idemo u krevet previše siti ili gladni.

Stručnjaci zaključuju da je važno ne samo koliko spavamo, nego i kada to činimo. „Zlatni sat” između 22 i 23 sata predstavlja najbolji balans, ni prerano ni prekasno i može igrati ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i mentalnog stanja.

Od 2027. godine svi građani Hrvatske trebali bi moći besplatno podizati gotovinu na bilo kojem bankomatu, bez obzira na to u kojoj banci imaju račun, najavilo je Ministarstvo financija. Kako prenosi Poslovni.hr, plan izaziva zabrinutost banaka koje upozoravaju da bi gubitak prihoda od naknada mogao ugroziti njihova ulaganja.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatskoj je krajem prvog kvartala 2025. bilo ukupno 3999 bankomata, što je oko 300 više nego početkom godine. Povećanje broja bankomata uobičajeno je uoči turističke sezone, no dugoročno gledano, mreža bankomata se smanjuje u odnosu na isti period prethodne godine manja je za gotovo 500 uređaja, a u posljednje četiri godine broj se smanjio za više od 700 ili 15 %.

Unatoč tome, Hrvatska se i dalje ubraja među zemlje Europske unije s najgušćom mrežom bankomata, više ih po glavi stanovnika imaju samo Austrija i Portugal. Visoka gustoća ponajviše se objašnjava utjecajem turizma. Gotovo polovica svih bankomata smještena je u jadranskim županijama, a najviše ih je u Gradu Zagrebu (745), Splitsko-dalmatinskoj (570) i Primorsko-goranskoj (364) županiji.

Trenutno je potrošačima omogućeno besplatno podizanje gotovine dvaput mjesečno na bankomatima banaka u kojima nemaju osnovni račun. No, prijedlog Ministarstva financija predviđa potpunu funkcionalnost nacionalne bankomatske mreže od 2027., što bi značilo potpuno ukidanje naknada za podizanje gotovine na svim bankomatima.

Banke zasad nisu usuglasile tekst memoranduma kojim bi se regulirala nacionalna mreža bankomata. Njihove pozicije po tom pitanju se razlikuju, ponajviše zbog različitih veličina mreža i troškova njihova održavanja, od opskrbe gotovinom do informatičkih prilagodbi.

Bankari ističu da naknade predstavljaju važan izvor prihoda, posebno u uvjetima volatilnih kamatnih prihoda, a koriste se za održavanje sustava, sigurnost i razvoj. U HUB Analizama pozivaju se i na međunarodnu studiju Ernst & Younga, prema kojoj su prosječne naknade u Hrvatskoj među najnižima u promatranim zemljama. Primjerice, mjesečna naknada za vođenje računa i mobilno bankarstvo iznosi tri eura.

U kontekstu digitalne transformacije, broj poslovnica i zaposlenika u bankarskom sektoru također se smanjuje. Krajem ožujka 2025. bilo je 782 poslovnice, dok ih je četiri godine ranije bilo 894. Broj zaposlenih pao je ispod 18 tisuća. Na financijskoj konferenciji u Opatiji, čelnici banaka istaknuli su važnost ulaganja u digitalizaciju. Predsjednik Uprave OTP banke Balázs Békeffy naveo je da danas odobrenje online kredita traje svega sedam minuta, dok je nekad zahtijevalo odlazak u poslovnicu. Liana Keserić iz Raiffeisenbanke Hrvatska naglasila je da digitalna transformacija zahtijeva spajanje tehnologije s personaliziranim pristupom te istaknula važnost umjetne inteligencije u podizanju efikasnosti i promjeni načina korištenja bankarskih usluga.

Dok država želi dodatno olakšati pristup gotovini građanima, banke upozoravaju da takve mjere, bez jasne strategije financiranja, mogu narušiti održivost bankarskog sustava i usporiti digitalna ulaganja. U konačnici, rasplet ove inicijative ovisit će o postizanju dogovora između države i banaka te o tome kako će se uspostaviti nacionalna mreža bankomata do 2027. godine.