Zdravlje

Kreatin – Više od sportskog dodatka prehrani: Uloga u zdravlju, vitalnosti i dugovječnosti

Jedan od najistraživanijih, najsigurnijih i najučinkovitijih dodataka prehrani u nutricionizmu i sportu.

Objavljeno

prije 1 godina

28. svibnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Kreatin je prvenstveno poznat kao dodatak prehrani koji sportaši koriste za povećanje mišićne snage i eksplozivnsti.

Međutim, znanstvena istraživanja u proteklom desetljeću otkrila su da kreatin nije samo sredstvo za poboljšanje sportske izvedbe, već ima ulogu u podršci zdravlja šire populacije, uključujući osobe srednje i starije životne dobi i one s određenim neurološkim bolestima.

Kreatin je sve više u fokusu anti-age i longevity zajednice zbog stanične zaštite, očuvanja mišićne mase, moždane funkcije i smanjenje oksidativnog stresa tijekom starenja. S obzirom na porast svijesti o tjelovježbi, očuvanju mišićne mase i drugim dobrobitima, pacijenti se i u ljekarni sve češće informiraju o ovom dodatku prehrani.

Što je kreatin?

Kreatin je dušikov organski spoj koji prirodno nastaje u tijelu, prvenstveno u jetri, gušterači i bubrezima, iz aminokiselina arginina, glicina i metionina. Otprilike 95% kreatina pohranjeno je u skeletnim mišićima, gdje služi kao brz izvor energije u obliku kreatin-fosfata, posebno tijekom kratkotrajnih i intenzivnih napora. Kreatin se također unosi putem prehrane. Nalazi se isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla. Kuhanjem se dio kreatina gubi zbog čega se smanjuje unos. Vegetarijanci i vegani nemaju prehrambene izvore stoga imaju niže zalihe kreatina u mišićima i mozgu. Količine iz prehrane često nisu dovoljne kod povećanih potreba: sportaši, vegetarijanaci i osobe starije životne dobi.

Prema znanstvenim bazama poput PubMed-a, postoje stotine znanstvenih studija o kreatinu, uključujući brojne randomizirane kontrolirane pokuse i metaanalize.

Već od 1990-ih godina, kreatin je u fokusu sportskih znanstvenika i nutricionista, prvenstveno zbog učinka na snagu, eksplozivnost i mišićni oporavak.

Kasnije su se istraživanja proširila i na neurologiju, geriijatriju, metaboličke poremećaje, pa čak i mentalno zdravlje (npr. depresiju, kognitivnu funkciju).

Stoga se s razlogom smatra jednim od najistraživanijih, najsigurnijih i najučinkovitijih dodataka prehrani u nutricionizmu i sportu.

U dodacima prehrani najčešće se koristi kreatin monohidrat, koji je najviše istraživan i pokazao se najučinkovitijim oblikom. Dolazi kao kapsule, prah, tablete, gotovi napici i gelovi. Suplementacija kreatinom djeluje prvenstveno na povećanje razine kreatin-fosfata u stanicama, čime jača energetski kapacitet tkiva, osobito u organima s visokim energetskim potrebama poput mozga, mišića i srca.

Danas se sve više prepoznaje kao metabolički i neuroprotektivni spoj s potencijalom primjene u brojnim zdravstvenim stanjima i bolestima:

U području neurologije pokazuje obećavajuće učinke kod neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti, gdje može doprinijeti očuvanju motoričkih funkcija i usporavanju gubitka dopaminskih neurona. Kod multiple skleroze također se istražuje njegov potencijal za poboljšanje mentalne i fizičke izdržljivosti. Dodatno, određene studije pokazuju moguću ulogu u usporavanju progresije ALS-a, kao i u ublažavanju simptoma epilepsije i kod pacijenata s traumatskim ozljedama mozga. Kod rijetkih mitohondrijskih bolesti i stanja poput autizma, kreatin se koristi kao potporna terapija radi stabilizacije energetskog metabolizma živčanog sustava.
Sve je više dokaza da ima pozitivan učinak na kognitivne funkcije, osobito u starijoj populaciji, kod osoba s visokim mentalnim opterećenjem, kroničnim umorom te u uvjetima nedostatka sna. Vegetarijanci i vegani, koji kroz prehranu ne unose kreatin, često imaju niže razine u mozgu, što ih čini posebno osjetljivima na dobrobiti Također, kreatin je pokazao pozitivne učinke kod depresije, osobito kod žena i u slučajevima postporođajne depresije, gdje može pojačati učinak antidepresivne terapije.
U kontekstu zdravog starenja, kreatin je postao predmet interesa zbog svoje sposobnosti da očuva mišićnu masu i funkcionalnost kod starijih osoba, čime doprinosi prevenciji sarkopenije (gubitak mišićne mase uslijed starenja), smanjenju rizika od padova i očuvanju neovisnosti. Osim toga, pokazuje potencijal u očuvanju kognitivne jasnoće u starijoj dobi, djelujući kao metabolička podrška mozgu u razdobljima povećanih energetskih potreba.
Istražuje se i potencijalna uloga kreatina u zdravlju kostiju i metabolizmu glukoze. Studije pokazuju da kreatin u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću može poboljšati mineralnu gustoću kostiju, dok su u tijeku istraživanja o njegovom učinku na inzulinsku osjetljivost, što može imati značaj u prevenciji metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2.
Na području kardiologije, pokazao se korisnim za poboljšanje energetske učinkovitosti srčanog mišića, osobito kod bolesnika sa zatajivanjem srca. Također se ispituje njegova sposobnost da smanji razine homocisteina, što može pridonijeti zaštiti zdravlja srca, osobito ako se kombinira s dodatkom vitamina B skupine.

U studijama na životinjama, pokazao se korisnim i za zaštitu fetusa tijekom poroda – primjerice u slučaju komplikacija poput slabijeg dotoka kisika prilikom dugotrajnog poroda ili carskog reza. Kreatin je u tim istraživanjima povećao otpornost fetusa na manjak kisika, štiteći mozak, bubrege i pluća. No, istraživanja na trudnicama još nisu provedena u dovoljnoj mjeri da bi se mogla donijeti čvrsta klinička preporuka za sigurnu primjenu.

Doziranje i preporuke:

Najčešći i najbolje istražen režim suplementacije kreatinom uključuje fazu „punjenja“ od 20 grama dnevno podijeljeno u 4 doze tijekom 5-7 dana, nakon čega slijedi održavanje doze od 3-5 grama dnevno. Međutim, za starije osobe i preventivnu suplementaciju, uzimanje doze od 3-5 grama dnevno također pokazuje dobre rezultate bez potrebe za fazom punjenja.

Kreatin se može uzimati samostalno ili zajedno s ugljikohidratima ili proteinima radi bolje apsorpcije. Važno je održavati adekvatan unos tekućine tijekom suplementacije.

Sigurnost i nuspojave:

Kreatin je jedan od najsigurnijih dodataka prehrani s višedesetljetnom praksom i brojnim kliničkim studijama koje potvrđuju njegovu sigurnost. Najčešće nuspojave su probavne smetnje (ako se uzima prevelika doza odjednom) i blaga dehidracija ako unos tekućine nije dovoljan (barem 2-3L dnevno).

Postoje zablude da kreatin šteti bubrezima, no istraživanja nisu potvrdila štetne učinke kod zdravih osoba koje uzimaju preporučene doze. Ipak ne preporučuje se osobama s već postojećim bubrežnim problemima. Kreatin se u organizmu spontano razgrađuje u kreatinin, koji se zatim izlučuje putem bubrega. Kreatinin se koristi kao biomarker funkcije bubrega jer se konstantno proizvodi i izlučuje – povišene razine u krvi mogu ukazivati na smanjenu bubrežnu funkciju. Više kreatina (npr. zbog suplementacije ili povećane mišićne mase) može lagano povisiti razinu kreatinina, ali to ne znači oštećenje bubrega kod zdrave osobe.

Zato je važno da se procjena funkcije bubrega (kroz GFR, tj. glomerularnu filtraciju) ne temelji isključivo na kreatininu u populacijama koje uzimaju kreatin ili imaju puno mišićne mase.

Interakcije i posebne skupine pacijenata:

Farmaceuti trebaju biti posebno pažljivi kod pacijenata koji uzimaju lijekove koji utječu na bubrežnu funkciju ili ravnotežu elektrolita. Kreatin može povećati zadržavanje vode u tijelu, što može imati učinke kod osoba s kardiovaskularnim problemima ili hipertenzijom.

Zaključak:

Kreatin je daleko više od popularnog sportskog dodatka prehrani. Trebamo prepoznati njegov potencijal u podršci zdravlju i vitalnosti šire populacije, posebno kod starijih osoba i onih s povećanim rizikom od gubitka mišićne mase ili kognitivnog propadanja. S dobrim sigurnosnim profilom i dobro poznatim mehanizmom djelovanja, kreatin može biti vrijedan dio prehrambene strategije za očuvanje kvalitete života te zaslužuje mjesto u protokolima zdravog starenja.

Ipak, ključno je da suplementaciju uvijek prati savjet farmaceuta, koji će uzeti u obzir zdravstveno stanje, druge lijekove i osobne potrebe pacijenta.

Lucija Majetić, mag. pharm.

Povezane teme:DODACI PREHRANI KREATIN Ljekarne Zagrebačke županije

HOTNEWS

Treninzi, dijete i prve vrućine: zašto organizmu tada trebaju elektroliti

Objavljeno

prije 1 tjedan

28. svibnja 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Tijekom proljeća i uoči ljeta mnogi povećavaju fizičku aktivnost i istovremeno smanjuju unos kalorija kako bi izgubili višak kilograma i poboljšali tjelesnu formu. Sve su popularniji različiti oblici povremenog posta (intermittent fasting), prehrana s reduciranim unosom ugljikohidrata te intenzivnije trening rutine.

Iako takvi pristupi mogu imati određene metaboličke prednosti, važno je razumjeti njihov utjecaj na ravnotežu tekućine i elektrolita. Kod smanjenog unosa ugljikohidrata dolazi do pada razine inzulina, što potiče pojačano izlučivanje natrija putem bubrega. Posljedično organizam u početnim fazama često:

brže gubi vodu
gubi natrij
može gubiti i dio kalija i magnezija

U kombinaciji s:

pojačanim znojenjem, treningom, kalorijskim deficitom, unosom isključivo vode bez minerala

povećava se rizik od simptoma poput:

umora
vrtoglavice
mentalne magle (brain fog)
slabije fizičke izvedbe
glavobolje

Zbog toga se kod osoba koje prakticiraju fasting ili restriktivnije prehrambene režime često javlja paradoks: unatoč “zdravijem” načinu života i redovitom vježbanju, osjećaju manjak energije i slabiju toleranciju na fizički napor.

U takvim situacijama odgovarajući unos elektrolita može biti važan čimbenik u održavanju energije, koncentracije i opće funkcionalnosti organizma.

Koju ulogu imaju ključni elektroliti?

Elektroliti su minerali koji nose električni naboj i sudjeluju u brojnim fiziološkim procesima – od regulacije hidratacije i krvnog tlaka do funkcije živčanog sustava i mišićne kontrakcije.

Među najvažnijima su natrij, kalij i magnezij.

Natrij je ključan za ravnotežu tekućine u organizmu. Sudjeluje u održavanju volumena krvi, krvnog tlaka i prijenosa živčanih impulsa. Najviše se gubi znojenjem, ali i tijekom prehrane s reduciranim unosom ugljikohidrata ili posta zbog pojačanog izlučivanja putem bubrega. Njegov manjak može dovesti do umora, vrtoglavice, glavobolje i smanjene mentalne jasnoće.

Kalij djeluje u bliskoj ravnoteži s natrijem te je važan za funkciju stanica, mišića i srca. Sudjeluje u neuromišićnoj funkciji i održavanju stabilnog srčanog ritma. Povećani gubitci kroz znojenje ili nedovoljan unos hranom mogu dovesti do slabosti i smanjene fizičke izdržljivosti.

Magnezij sudjeluje u više od 300 enzimskih reakcija u organizmu, uključujući proizvodnju energije, funkciju živčanog sustava i opuštanje mišića. U razdobljima pojačanog stresa, treninga ili kalorijskog deficita potrebe za magnezijem mogu biti povećane, a manjak se često očituje kroz grčeve, umor i razdražljivost.

Sauna, trening i toplinski stres: dodatni gubitak elektrolita

Osim prehrane i već povišenih temperatura, sve više ljudi u sklopu wellness rutina koristi saune, intenzivne treninge i različite oblike toplinske izloženosti. Iako ove prakse mogu imati određene kardiovaskularne i metaboličke koristi, istovremeno povećavaju gubitak tekućine i elektrolita putem znojenja.

Tijekom boravka u sauni ili intenzivne fizičke aktivnosti u toplim uvjetima dolazi do značajnog gubitka vode i natrija, a u manjoj mjeri i drugih elektrolita.

Ako se nakon toga nadoknađuje isključivo voda, bez minerala, može doći do relativnog razrjeđenja elektrolita u organizmu, što kod osjetljivijih osoba može izazvati:

umor
glavobolju
osjećaj slabosti
smanjenje sportske izvedbe
vrtoglavicu

Posebno povećane potrebe za elektrolitima imaju osobe koje kombiniraju:

treninge na otvorenom ili u teretani
saune
fasting ili restriktivnu prehranu
boravak u toplijim vremenskim uvjetima

Zbog toga se u sportskim i protokolima za oporavak sve više naglašava važnost kombinirane rehidracije – ne samo vode, nego i nadoknade natrija, kalija i magnezija.

Kako nadoknaditi minerale bez prekidanja posta?

Najveći izazov kod fastinga ili restriktivnijih oblika prehrane jest kako organizmu osigurati potrebne minerale, a da se pritom ne prekine post ili ne unesu skriveni izvori kalorija. Uobičajeni sportski napitci u tom kontekstu najčešće nisu opcija jer često sadrže šećere.

Elektroliti se mogu nadoknaditi različitim jednostavnim metodama:

Prstohvat soli u vodi

Mala količina morske ili himalajske soli u vodi može pomoći u održavanju razine natrija i hidratacije, osobito tijekom posta ili pojačanog znojenja.

Mineralne vode

Prirodne mineralne vode sadrže magnezij i kalcij te predstavljaju jednostavan, bezkalorijski način nadoknade dijela elektrolita.

Elektroliti bez šećera

Kod odabira dodataka prehrani preporučuje se birati formule bez šećera i nepotrebnih aditiva, po mogućnosti s čistim mineralnim sastavom.

Rehidracijske otopine koje sadrže određenu količinu šećera mogu imati važnu ulogu kod osoba izloženih intenzivnom znojenju, dugotrajnijoj fizičkoj aktivnosti ili većem gubitku tekućine tijekom visokih temperatura. Naime, glukoza pomaže apsorpciji natrija i vode u crijevima, zbog čega takve otopine mogu omogućiti bržu i učinkovitiju rehidraciju.

S druge strane, kod kraćih aktivnosti, laganog znojenja ili osoba koje prakticiraju fasting, često su prikladnije formule bez šećera ili kombinacija vode, mineralne vode i elektrolita bez kalorijske vrijednosti.

Temeljci i juhe (u periodu prehrane)

Tijekom prozora prehrane topla juha ili temeljac mogu brzo nadoknaditi natrij i doprinijeti oporavku nakon treninga ili izloženosti vrućini.

Savjeti iz ljekarne:

Kada nastupi proljetni ili ljetni umor, većina ljudi poseže za kavom. No, ako je osoba na dijeti ili intenzivno trenira, kofeinom može samo pogoršati dehidraciju. Uzrok iscrpljenosti je u većini slučajeva elektrolitni disbalans.

Pri odabiru dodataka prehrani u ljekarni, treba obratiti pozornost i na oblike minerala:

Magnezijev bisglicinat: Ima visoku bioraspoloživost (dobro se apsorbira) i nježan je za želudac
Magnezijev malat: Izvrsna opcija za aktivne osobe jer jabučna kiselina (malat) daje dodatnu energetsku potporu stanicama.

Potreban je oprez za kronične bolesnike: Osobe koje uzimaju lijekove za krvni tlak (pogotovo ACE inhibitore) ili diuretike ne smiju samoinicijativno uzimati veće količine natrija i kalija bez konzultacije s liječnikom ili ljekarnikom.

Zaključak

Ljetna i proljetna hidratacija zahtijevaju uravnotežen unos elektrolita – prvenstveno natrija, kalija i magnezija – kako bi se održala optimalna razina energije i mišićna funkcija. Okolnosti poput intenzivnog treninga, posta, restriktivnih dijeta i visokih temperatura značajno povećavaju potrebe organizma za ovim mineralima. U tom kontekstu ljekarnici imaju ključnu ulogu: oni mogu pomoći u pravovremenom prepoznavanju simptoma dehidracije te preporučiti odgovarajući oblik i sastav mineralnih dodataka prehrani prilagođenih individualnim potrebama pojedinca.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Besplatni pregledi i savjeti stručnjaka obilježili ZdravFest u Velikoj Gorici

Ovaj tjedan potpisan je ugovor vrijedan 3 milijuna eura za energetsku obnovu zgrade Doma zdravlja u Velikoj Gorici.

Objavljeno

prije 2 tjedna

23. svibnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

U Parku dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici održan je ZdravFest Zagrebačke županije, javno-zdravstvena manifestacija tijekom koje su građani imali priliku besplatno obaviti niz preventivnih pregleda i savjetovanja bez prethodnog naručivanja.

Manifestaciju je drugu godinu zaredom organizirala Zagrebačka županija u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Zagrebačke županije, Domom zdravlja Zagrebačke županije, Zavodom za hitnu medicinu Zagrebačke županije, Ljekarnama Zagrebačke županije i Specijalnom bolnicom Naftalan.

Posjetitelji su tijekom događanja mogli izmjeriti krvni tlak, šećer, masnoće i kisik u krvi, napraviti spirometriju i PSA test, izmjeriti razinu ugljičnog monoksida u izdahu te pregledati madeže. Na raspolaganju su im bili i nutricionistički savjeti, mjerenje indeksa tjelesne mase i sastava tijela, kao i preporuke fizioterapeuta vezane uz tjelovježbu. Građani su se također mogli educirati o korištenju vanjskog defibrilatora.

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec istaknuo je važnost preventivnih pregleda i dostupnosti zdravstvenih usluga građanima.

– Drago mi je što se ZdravFest održava u gradu Velikoj Gorici, što građani potpuno besplatno mogu obaviti niz preventivnih pregleda i dobiti vrijedne informacije od stručnjaka“, rekao je Kolarec. Naglasio je kako je cilj manifestacije dodatno osvijestiti važnost brige o zdravlju i preventivnog djelovanja: „Želimo našim građanima istaknuti koliko je bitna prevencija, koliko je bitno brinuti u zdravlju“, poručio je. Tom je prilikom zahvalio i zdravstvenim djelatnicima te ustanovama koje su sudjelovale u organizaciji i provedbi događanja.

– Koristim priliku, svim zdravstvenim djelatnicima na području Zagrebačke županije, zahvaliti na predanom i marljivom radu. Želim zahvaliti svim našim ustanovama koje su se danas uključile na ovu hvale vrijednu manifestaciju“, izjavio je Kolarec. Govoreći o ulaganjima u zdravstveni sustav, podsjetio je i na nedavno potpisan ugovor za energetsku obnovu zgrade Doma zdravlja u Velikoj Gorici: „Želim istaknuti da smo ovaj ponedjeljak potpisali ugovor vrijedan 3 milijuna eura za energetsku obnovu zgrade Doma zdravlja ovdje u Velikoj Gorici. 2,2 milijuna eura osigurali smo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a preostalih 800 tisuća eura osigurala je Županija iz vlastitog proračuna. Također, želim naglasiti da Županija brine i o našim starijim žiteljima u jednoj kvalitetnoj i dobroj suradnji“, rekao je Kolarec.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Tri važna pregleda za svaku ženu i majku

Kaže se da će onaj tko nema vremena za zdravlje prije ili kasnije morati pronaći vrijeme za bolest. Zato odvojite nekoliko minuta i saznajte koja su tri važna pregleda za svaku ženu i majku.

Objavljeno

prije 2 tjedna

20. svibnja 2026.

Objavio/la

Promo

Foto: Medicinski centar Gorica

Piše: Stefani Pavlica Srebačić

Koliko god brinule o djeci, partnerima i roditeljima, vlastito zdravlje prečesto stavljamo na kraj liste prioriteta i odgađamo preglede koje bismo trebale obaviti. Kaže se da će onaj tko nema vremena za zdravlje prije ili kasnije morati pronaći vrijeme za bolest. Zato odvojite nekoliko minuta i saznajte koja su tri važna pregleda za svaku ženu i majku.

Na pisanje ovog teksta potaknuo me nedavno obilježen Majčin dan, no pišem ga iskreno i iz pozicije supruge i majke u dobi od 50 godina, a vjerujem da će se mnoge žene pronaći u njemu.

Svaka čast svakom muškarcu koji radi isto što i majka, ali koliko god se trudile biti ravnopravne, jednostavno često napravimo korak više, preuzmemo više obveza i stavimo ih na svoja leđa.

„Uopće ne razumijem ove zadatke iz matematike, a test mi je sutra. Tko će mi pomoći?“ Mama.

„E, da, nisam vam rekla, sutra mi je roditeljski. Mora te doći.“ Tata je zauzet, ići će… mama! „Mama, znam da je kasno, ali operi mi ove hlače za sutra.“ Još i kaže mama!

Kako sam željno htjela čuti riječ „mama“ kad su mi kćeri tek progovorile, a sada mi već tutnji u glavi to silno „mama, mama, mama“ pa ih ponekad molim da više govore „tata“. Ako ste i sami majka, vjerujem da vam ovo zvuči vrlo poznato.

Postavši mama, svladala sam mnoge nove vještine: od organizatorskih, upravljačkih i učiteljskih, preko kulinarskih i vozačkih („taxi mama“), pa sve do medicinskih i sudačkih.

I zato nije neobično da mi žene liječniku odlazimo tek kada smo „baš“ bolesne te da preventivne preglede često odgađamo. Zašto? Zato jer nemamo vremena i stalno je nešto važnije od nas samih i našeg zdravlja, uostalom, ako nas ništa ne boli, dobro smo, zar ne?

„Slušaj svoje tijelo“ čest je savjet, no što ako je riječ o podmukloj bolesti koja tiho napreduje i često ne pokazuje simptome sve dok ne uznapreduje?

Opasno je misliti da, ako nemamo nikakvih simptoma, nema razloga za brigu. Rano otkrivanje bolesti doslovno može spasiti život.

Pišući blogove i članke o raznim preventivnim dijagnostičkim pretragama i prateći statistiku zastupljenosti karcinoma u Hrvatskoj, spoznala sam koliko preventivna dijagnostika znači za

naše zdravlje. U nastavku izdvajamo tri važna pregleda za svaku ženu i majku srednje životne dobi.

Zašto mnoge žene izbjegavaju mamografiju?

Rak dojke i dalje je najčešći zloćudni tumor kod žena u Hrvatskoj. Zabrinjava činjenica da u ranoj fazi bolesti često nema nikakvih simptoma. Nema boli, nema opipljive kvržice, nema upozorenja. Upravo zato liječnici toliko naglašavaju važnost preventivnih pregleda dojki.

Ultrazvuk ili mamografija? Ultrazvuk dojki češće se preporučuje mlađim ženama, dok mamografija ima ključnu ulogu nakon 40. godine života, osobito u sklopu redovitih preventivnih pregleda. Ovisno o dobi, građi dojki i obiteljskoj anamnezi, liječnik preporučuje dinamiku kontrola i kombinaciju pregleda.

Mamografija je još uvijek pregled kojega se mnoge žene boje. Neke zbog moguće boli, neke zbog straha od nalaza, a neke jednostavno zato što ih plaši sama riječ „rak“. Kao da vrijedi ono: „Nema ga ako ga ne tražiš.“

Boli li mamografija? „U načelu mamografija ne boli, ali prema mom iskustvu, ima žena koje se doista žale na bol. To je individualno i često ovisi o fazi menstrualnog ciklusa“, objašnjava dr. med. Maja Leder, specijalistica radiologije iz Medicinskog centra Gorica.

Moje osobno iskustvo je takvo da je za mene to više kratkotrajna neugoda, nego bol. Iskreno, gdje god sam radila mamografiju, a posebno u spomenutom centru, radiološki tehničari bili su strpljivi i susretljivi te su cijeli pregled učinili lakšim i ugodnijim

Mamografija bez naručivanja

Važnom prednošću ovog velikogoričkog centra smatram što se na mamografiju može doći i bez prethodne najave. Riječ je o jednom od takozvanih „walk-in“ pregleda centra (tome pripadaju i rendgenske pretrage). Pohvalno je što za umirovljenike imaju stalni popust od 15 % na sve slikovne pretrage, uključujući i mamografiju.

Redoviti ginekološki pregled

Redoviti ginekološki pregledi i Papa test imaju važnu ulogu u ranom otkrivanju promjena koje se mogu uspješno liječiti ako se otkriju na vrijeme. Upravo zato nije dobro čekati simptome jer brojne promjene u početku ne uzrokuju bol niti druge tegobe. Jednostavno, jednom godišnje to trebamo učiniti bez puno razmišljanja i odgađanja.

Žene sve više otkrivaju prednosti virtualne kolonoskopije

Zašto se upravo pregled debelog crijeva našao na mojoj listi kao treći po važnosti? Dovoljno govori podatak da je rak debelog i završnog crijeva drugi najčešći oblik raka kod žena u Hrvatskoj, odmah iza raka dojke.

Oko 40 % oboljelih od kolorektalnog raka u Hrvatskoj čine žene, a stručnjaci sve više upozoravaju i na porast broja oboljelih među mlađim osobama.

Rak debelog crijeva u ranoj fazi najčešće ne uzrokuje izražene simptome i početne simptome možemo lako pogrešno protumačiti kao:

menstrualni bolovi,
nadutost povezana s ciklusom,
sindrom iritabilnog crijeva,
posljedica stresa ili loše prehrane.

Polipi, dobroćudne izrasline iz kojih se karcinom može razviti, mogu godinama rasti bez jasnih znakova upozorenja.

Upravo zato rana dijagnostika ima presudnu ulogu. Otkrije li se na vrijeme, rak debelog crijeva u velikom broju slučajeva uspješno se liječi. Kako otkriti promjene?

Klasična ili virtualna kolonoskopija – u čemu je razlika?

Kolonoskopija je i dalje standardna metoda pregleda debelog crijeva jer omogućuje izravan uvid u stanje sluznice te uklanjanje polipa tijekom istog zahvata. No riječ je o invazivnom postupku koji zahtijeva pripremu i često primjenu sedacije, što kod mnogih izaziva nelagodu ili strah.

Virtualna kolonoskopija, poznata i kao CT kolonografija, predstavlja manje invazivnu alternativu klasičnoj kolonoskopiji.

Koje su prednosti virtualne kolonoskopije? Tijekom pregleda, kroz tanki kateter dug svega nekoliko centimetara, koji se nježno uvodi u završni dio debelog crijeva (rektum), uvodi se i ugljični dioksid kako bi se debelo crijevo proširilo i omogućilo kvalitetno snimanje.

Za razliku od klasične kolonoskopije, ne koristi se dugačka fleksibilna cijev s kamerom koja prolazi cijelom duljinom crijeva. Snimanje traje kratko, ne zahtijeva anesteziju, a osoba se odmah može vratiti svakodnevnim aktivnostima.

Računalni program izrađuje trodimenzionalni prikaz crijeva koji radiolog detaljno analizira. Ako se tijekom pregleda otkrije sumnjiva promjena, pacijent se upućuje na klasičnu kolonoskopiju radi uklanjanja polipa ili dodatne obrade.

Za mnoge žene upravo su manja invazivnost i brži povratak svakodnevnim obavezama razlog zbog kojeg je virtualna kolonoskopija prihvatljivija opcija kada razmišljamo o preventivnom pregledu. Kad sam prvi put čula za ovu pretragu, na jako malo lokacija ste je mogli napraviti, a zahvaljujući Medicinskom centru Gorica dostupna je građanima Velike Gorice i okolice.

Vrijeme za svoje zdravlje

Postoji nešto zanimljivo kod nas žena: kada dijete kašlje, isti dan tražimo pregled, kada partneru nije dobro, šaljemo ga liječniku, kada roditelji trebaju nalaze, organiziramo termine. Ali kada mi trebamo pregled, često ga odgađamo.

Budimo jednako odgovorne prema sebi kao što smo odgovorne prema svima koje volimo.

Nadam se da sam vas barem potaknula na razmišljanje o važnosti preventivnih pregleda te da ćete u svoj raspored uvrstiti i vrijeme za vlastito zdravlje.

Koliko god mi žene bile navikle brinuti o svima drugima, ponekad je najvažnije učiniti nešto i za sebe. Možda upravo jedan pregled bude razlog više da još dugo budemo tu za svoju djecu, obitelj i same sebe.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Predavanje prof. Ingrid Prkačin povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti u Velikoj Gorici

Objavljeno

prije 3 tjedna

15. svibnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti, koji je obilježen 14. svibnja 2026., s ciljem jačanja svijesti i prevencije, a odluku o tom datumu donio je Hrvatski sabor 2022. godine, održala je predavanje u Velikoj Gorici (Gradska vijećnica u Pučkom otvorenom učilištu, četvrtak, 14.05.2026.) prof. Ingrid Prkačin , internista, nefrolog i europski hipertenziolog iz Poliklinike Medikol, Zagreb.