Povežite se s nama

Zdravlje

Kreatin – Više od sportskog dodatka prehrani: Uloga u zdravlju, vitalnosti i dugovječnosti

Jedan od najistraživanijih, najsigurnijih i najučinkovitijih dodataka prehrani u nutricionizmu i sportu.

Objavljeno

na

Kreatin je prvenstveno poznat kao dodatak prehrani koji sportaši koriste za povećanje mišićne snage i eksplozivnsti.

Međutim, znanstvena istraživanja u proteklom desetljeću otkrila su da kreatin nije samo sredstvo za poboljšanje sportske izvedbe, već ima ulogu u podršci zdravlja šire populacije, uključujući osobe srednje i starije životne dobi i one s određenim neurološkim bolestima.

Kreatin je sve više u fokusu anti-age i longevity zajednice zbog stanične zaštite, očuvanja mišićne mase, moždane funkcije i smanjenje oksidativnog stresa tijekom starenja. S obzirom na porast svijesti o tjelovježbi, očuvanju mišićne mase i drugim dobrobitima, pacijenti se i u ljekarni sve češće informiraju o ovom dodatku prehrani.

Što je kreatin?

Kreatin je dušikov organski spoj koji prirodno nastaje u tijelu, prvenstveno u jetri, gušterači i bubrezima, iz aminokiselina arginina, glicina i metionina. Otprilike 95% kreatina pohranjeno je u skeletnim mišićima, gdje služi kao brz izvor energije u obliku kreatin-fosfata, posebno tijekom kratkotrajnih i intenzivnih napora. Kreatin se također unosi putem prehrane. Nalazi se isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla. Kuhanjem se dio kreatina gubi zbog čega se smanjuje unos. Vegetarijanci i vegani nemaju prehrambene izvore stoga imaju niže zalihe kreatina u mišićima i mozgu. Količine iz prehrane često nisu dovoljne kod povećanih potreba: sportaši, vegetarijanaci i osobe starije životne dobi.

Prema znanstvenim bazama poput PubMed-a, postoje stotine znanstvenih studija o kreatinu, uključujući brojne randomizirane kontrolirane pokuse i metaanalize.

Već od 1990-ih godina, kreatin je u fokusu sportskih znanstvenika i nutricionista, prvenstveno zbog učinka na snagu, eksplozivnost i mišićni oporavak.

Kasnije su se istraživanja proširila i na neurologiju, geriijatriju, metaboličke poremećaje, pa čak i mentalno zdravlje (npr. depresiju, kognitivnu funkciju).

Stoga se s razlogom smatra jednim od najistraživanijih, najsigurnijih i najučinkovitijih dodataka prehrani u nutricionizmu i sportu.

U dodacima prehrani najčešće se koristi kreatin monohidrat, koji je najviše istraživan i pokazao se najučinkovitijim oblikom. Dolazi kao kapsule, prah, tablete, gotovi napici i gelovi. Suplementacija kreatinom djeluje prvenstveno na povećanje razine kreatin-fosfata u stanicama, čime jača energetski kapacitet tkiva, osobito u organima s visokim energetskim potrebama poput mozga, mišića i srca.

Danas se sve više prepoznaje kao metabolički i neuroprotektivni spoj s potencijalom primjene u brojnim zdravstvenim stanjima i bolestima:

  • U području neurologije pokazuje obećavajuće učinke kod neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti, gdje može doprinijeti očuvanju motoričkih funkcija i usporavanju gubitka dopaminskih neurona. Kod multiple skleroze također se istražuje njegov potencijal za poboljšanje mentalne i fizičke izdržljivosti. Dodatno, određene studije pokazuju moguću ulogu u usporavanju progresije ALS-a, kao i u ublažavanju simptoma epilepsije i kod pacijenata s traumatskim ozljedama mozga. Kod rijetkih mitohondrijskih bolesti i stanja poput autizma, kreatin se koristi kao potporna terapija radi stabilizacije energetskog metabolizma živčanog sustava.
  • Sve je više dokaza da ima pozitivan učinak na kognitivne funkcije, osobito u starijoj populaciji, kod osoba s visokim mentalnim opterećenjem, kroničnim umorom te u uvjetima nedostatka sna. Vegetarijanci i vegani, koji kroz prehranu ne unose kreatin, često imaju niže razine u mozgu, što ih čini posebno osjetljivima na dobrobiti Također, kreatin je pokazao pozitivne učinke kod depresije, osobito kod žena i u slučajevima postporođajne depresije, gdje može pojačati učinak antidepresivne terapije.
  • U kontekstu zdravog starenja, kreatin je postao predmet interesa zbog svoje sposobnosti da očuva mišićnu masu i funkcionalnost kod starijih osoba, čime doprinosi prevenciji sarkopenije (gubitak mišićne mase uslijed starenja), smanjenju rizika od padova i očuvanju neovisnosti. Osim toga, pokazuje potencijal u očuvanju kognitivne jasnoće u starijoj dobi, djelujući kao metabolička podrška mozgu u razdobljima povećanih energetskih potreba.
  • Istražuje se i potencijalna uloga kreatina u zdravlju kostiju i metabolizmu glukoze. Studije pokazuju da kreatin u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću može poboljšati mineralnu gustoću kostiju, dok su u tijeku istraživanja o njegovom učinku na inzulinsku osjetljivost, što može imati značaj u prevenciji metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2.
  • Na području kardiologije, pokazao se korisnim za poboljšanje energetske učinkovitosti srčanog mišića, osobito kod bolesnika sa zatajivanjem srca. Također se ispituje njegova sposobnost da smanji razine homocisteina, što može pridonijeti zaštiti zdravlja srca, osobito ako se kombinira s dodatkom vitamina B skupine.

U studijama na životinjama, pokazao se korisnim i za zaštitu fetusa tijekom poroda – primjerice u slučaju komplikacija poput slabijeg dotoka kisika prilikom dugotrajnog poroda ili carskog reza. Kreatin je u tim istraživanjima povećao otpornost fetusa na manjak kisika, štiteći mozak, bubrege i pluća. No, istraživanja na trudnicama još nisu provedena u dovoljnoj mjeri da bi se mogla donijeti čvrsta klinička preporuka za sigurnu primjenu.

Doziranje i preporuke:

Najčešći i najbolje istražen režim suplementacije kreatinom uključuje fazu „punjenja“ od 20 grama dnevno podijeljeno u 4 doze tijekom 5-7 dana, nakon čega slijedi održavanje doze od 3-5 grama dnevno. Međutim, za starije osobe i preventivnu suplementaciju, uzimanje doze od 3-5 grama dnevno također pokazuje dobre rezultate bez potrebe za fazom punjenja.

Kreatin se može uzimati samostalno ili zajedno s ugljikohidratima ili proteinima radi bolje apsorpcije. Važno je održavati adekvatan unos tekućine tijekom suplementacije.

Sigurnost i nuspojave:

Kreatin je jedan od najsigurnijih dodataka prehrani s višedesetljetnom praksom i brojnim kliničkim studijama koje potvrđuju njegovu sigurnost. Najčešće nuspojave su probavne smetnje (ako se uzima prevelika doza odjednom) i blaga dehidracija ako unos tekućine nije dovoljan (barem 2-3L dnevno).

Postoje zablude da kreatin šteti bubrezima, no istraživanja nisu potvrdila štetne učinke kod zdravih osoba koje uzimaju preporučene doze. Ipak ne preporučuje se osobama s već postojećim bubrežnim problemima. Kreatin se u organizmu spontano razgrađuje u kreatinin, koji se zatim izlučuje putem bubrega. Kreatinin se koristi kao biomarker funkcije bubrega jer se konstantno proizvodi i izlučuje – povišene razine u krvi mogu ukazivati na smanjenu bubrežnu funkciju. Više kreatina (npr. zbog suplementacije ili povećane mišićne mase) može lagano povisiti razinu kreatinina, ali to ne znači oštećenje bubrega kod zdrave osobe.

Zato je važno da se procjena funkcije bubrega (kroz GFR, tj. glomerularnu filtraciju) ne temelji isključivo na kreatininu u populacijama koje uzimaju kreatin ili imaju puno mišićne mase.

Interakcije i posebne skupine pacijenata:

Farmaceuti trebaju biti posebno pažljivi kod pacijenata koji uzimaju lijekove koji utječu na bubrežnu funkciju ili ravnotežu elektrolita. Kreatin može povećati zadržavanje vode u tijelu, što može imati učinke kod osoba s kardiovaskularnim problemima ili hipertenzijom.

Zaključak:

Kreatin je daleko više od popularnog sportskog dodatka prehrani. Trebamo prepoznati njegov potencijal u podršci zdravlju i vitalnosti šire populacije, posebno kod starijih osoba i onih s povećanim rizikom od gubitka mišićne mase ili kognitivnog propadanja. S dobrim sigurnosnim profilom i dobro poznatim mehanizmom djelovanja, kreatin može biti vrijedan dio prehrambene strategije za očuvanje kvalitete života te zaslužuje mjesto u protokolima zdravog starenja.

Ipak, ključno je da suplementaciju uvijek prati savjet farmaceuta, koji će uzeti u obzir zdravstveno stanje, druge lijekove i osobne potrebe pacijenta.

Lucija Majetić, mag. pharm.

Vijesti

L’ESSENCE – novo iskustvo wellnessa u Velikoj Gorici

U srcu grada – masaže iz svijeta luksuznih hotela za potpunu opuštenost tijela i duha…

Objavljeno

na

Velika Gorica dobila je mjesto gdje stručnost, luksuz i mir spajaju svoje najbolje kvalitete. Studio L’ESSENCE nudi masaže i tretmane koji su dosad bili dostupni uglavnom u vrhunskim hotelima, a sada su dostupni u samom centru.  

Ako želite predah od stresa, profesionalnu masažu ili luksuzno wellness iskustvo, L’ESSENCE studio u Velikoj Gorici pravo je mjesto za vas! 

Hot Stone masaža – ritual topline i harmonije 

U L’ESSENCE studiju Hot Stone masaža nije samo tretman – to je pravi ritual opuštanja i balansiranja tijela i uma. Tijekom tretmana koristimo zagrijano bazaltno kamenje, poznato po svojoj sposobnosti zadržavanja topline, koje se postavlja na ključne energetske i mišićne točke. 

Terapeut kombinira spore, ritmične pokrete rukama s klizanjem toplog kamenja, bez agresivnog pritiska, prilagođavajući svaki pokret individualnim potrebama klijenta. Rezultat je duboko opuštanje, uklanjanje kronične napetosti, poticanje cirkulacije i osjećaj unutarnje harmonije. 

Hot Stone masaža inspirirana je drevnim iscjeliteljskim tehnikama iz istočnjačkih kultura i havajskih rituala, oplemenjena suvremenim znanjem i profesionalnom izvedbom. Idealna je za sve koji žele premium wellness iskustvo i osloboditi tijelo od stresa i napetosti. 

Švedska masaža – klasik koji nikad ne izlazi iz mode 

Švedska masaža u L’ESSENCE studiju predstavlja bezvremenski klasik, spoj tradicije, stručnosti i ugode. Tretman se izvodi pomoću visokokvalitetnih ulja, topline i preciznih pokreta koji obuhvaćaju cijelo tijelo. 

Kombinacijom dugih umirujućih poteza, dubinskog gnječenja mišića i ritmičnih tehnika potiče se cirkulacija, rasterećuju napeti mišići i smiruje um. Rezultat je osjećaj lakoće, obnove energije i dubokog mira. 

Švedska masaža temelji se na europskoj medicinskoj tradiciji 19. stoljeća, a u L’ESSENCE studiju kombinira se klasična tehnika s modernim pristupom, individualnom pažnjom i visokom razinom senzibiliteta prema svakom klijentu. 

Vrhunski stručnjak i individualni pristup 

Posebnu vrijednost L’ESSENCE studija čini vrhunski masažni terapeut, nositelj diplome sa svjetskog prvenstva, s dugogodišnjim iskustvom u luksuznim wellness i spa hotelima u inozemstvu. Svaki tretman prilagođava se individualnim potrebama klijenta, a posebna pažnja posvećuje se cjelokupnom doživljaju – od ambijenta i profesionalnosti do osjećaja luksuza i sigurnosti. 

Studio se nalazi u samom srcu Velike Gorice, svega tridesetak metara od robne kuće, u Ulici kralja D. Zvonimira 2,  s privatnim parkingom za klijente, čime je dolazak dodatno udoban i praktičan. 

Više od 20 različitih masaža u ponudi L’ESSENCE studija – od klasičnih, relaksacijskih, sportskih do aromaterapijskih, ayurvedskih i cupping tretmana – omogućuje svakom klijentu da pronađe savršeni program za svoje tijelo i duh. Svaka masaža izvodi se s pažljivo odabranim ekskluzivnim uljima, koja kombiniraju njegu kože i aromaterapijski efekt – za luksuzni wellness doživljaj i nježnost kože.

 


Novi programi i proširenje ponude 

L’ESSENCE neprestano širi ponudu – uskoro klijente očekuje i japanski head spa program te usluge ugradnje noktiju. Japanski head spa dubinski čisti vlasište, potiče cirkulaciju, smanjuje stres i napetost te pruža osjećaj mentalnog i fizičkog „reseta“.

Samo par klikova OVDJE dijeli vas od rituala obnove energije, tijela i duha! 

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Obilježen 19. Hrvatski dan mimoza u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Siječanj je mjesec posvećen zdravlju žena. Ove 2026. godine obilježavaju se 19. Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice (Dan mimoza) i 20. Europski tjedan prevencije protiv raka vrata maternice (od 19. do 25. siječnja 2026.).

Velika Gorica, 24.01.2026. 19.Hrvatski dan mimoza. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 24.01.2026. 19.Hrvatski dan mimoza. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 24.01.2026. 19.Hrvatski dan mimoza. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Danas je i u Velikoj Gorici obilježena humanitarna manifestacija 19. Hrvatski dan mimoza u organizaciji Lige protiv raka Zagrebačke županije, Grada Velike Gorice, Veleučilišta Velika Gorica i Gimnazije Velika Gorica. Kupnjom mimoza Velikogoričani su podržali ovu akciju, a prigodnu prodaju su vodile profesorice Sanja Kalambura (Veleučilište Velika Gorica) i Brankica Žugaj, ravnateljica Gimnazije Velika Gorica, sa svojim suradnicama.

Velika Gorica, 24.01.2026. 19.Hrvatski dan mimoza. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 24.01.2026. 19.Hrvatski dan mimoza. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mimoze su, između ostalih, kupili gradonačelnik Krešimir Ačkar, predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić, dožupan Zagrebačke županije Ervin Kolarec te uže vodstvo velikogoričkog SDP-a s predsjednicom Ivanom Mlinar.

Velika Gorica, 24.01.2026. 19.Hrvatski dan mimoza. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 24.01.2026. 19.Hrvatski dan mimoza. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prema aktualnoj statistici, u Hrvatskoj godišnje oboli oko 300 žena, a više od 100 izgubi život zbog raka vrata maternice. Bolest se često javlja u mlađoj životnoj dobi, a trećina novooboljelih žena mlađa je od 50 godina. Unatoč dostupnoj prevenciji, Hrvatska je i dalje među zemljama EU s višom stopom pojavnosti i smrtnosti.

Velika Gorica, 24.01.2026. 19.Hrvatski dan mimoza. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 24.01.2026. 19.Hrvatski dan mimoza. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 24.01.2026. 19.Hrvatski dan mimoza. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 24.01.2026. 19.Hrvatski dan mimoza. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Rak vrata maternice može se spriječiti, otkriti na vrijeme i uspješno liječiti — uz informiranost, odgovornost i brigu o vlastitom zdravlju. (Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo)

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Vijesti

Ne propustite: 7 ključnih savjeta za zdravo srce

Rutina je ključ – mozgu je potreban 21 dan da počne usvajati novu naviku.

Objavljeno

na

(Piše: Medicinski centar Gorica)  

Kad nekome čestitamo i želimo dobro, bilo povodom rođendana ili u novogodišnjoj poruci, najčešće poželimo – dobro zdravlje. Poznata misao „Sretan čovjek ima mnogo želja, a bolestan samo jednu“ najbolje sažima koliko nam je zdravlje važno. No, koliko naše svakodnevne navike zaista prate tu želju da živimo zdravije? 

Budući da smo zakoračili u blagdanski prosinac, razdoblje kada su češće upravo one navike koje srcu ne čine dobro – više alkohola, teža hrana, manje kretanja zbog hladnoće i manjka dnevnog svjetla – dobro je podsjetiti se da sve to postupno opterećuje krvne žile i srčani mišić.  

Upravo zato donosimo 7 ključnih savjeta za zdravo srce:

  1. Prehrana i tjelesna težina

Prehrana izravno utječe na razinu masnoća u krvi, krvni tlak i stanje krvnih žila i kada se pravilna prehrana kombinira s održavanjem zdrave tjelesne mase, rizik od srčanih bolesti značajno se smanjuje. Prekomjerna tjelesna masa povećava rizik od visokog krvnog tlaka, dijabetesa i povišenih masnoća u krvi. Čak i mali gubitak tjelesne mase, od samo 5–10 %, može dovesti do vidljivog poboljšanja parametara koji su ključni za zdravlje srca. Fokus treba staviti na dugoročne, održive promjene, a ne na kratkotrajne dijete. 

Birajte hranu koja hrani srce, a to znači svakodnevno unosite obilje voća i povrća, posebice onog koje dokazano čuva zdravlje krvnih žila – primjerice bobičasto voće (borovnice, maline, jagode), agrumi (naranča, grejp) te povrće poput rajčice, špinata, brokule i cikle. U prehranu uključite i cjelovite žitarice poput zobenih pahuljica, integralne riže i kvinoje, kao i mahunarke koje pomažu snižavanju kolesterola (grah, leća, slanutak). Veliku korist donose i orašasti plodovi i sjemenke, posebice orasi, bademi, chia i lanene sjemenke, koje su bogate zdravim mastima. Ne zaboravite na ribu (posebno losos, skuša i sardine) te maslinovo i laneno ulje, koja doprinose zdravlju srca zahvaljujući omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima. 

S druge strane, važno je smanjiti unos zasićenih i transmasnih kiselina, koje se najčešće nalaze u prženoj i jako masnoj hrani te industrijski procesiranim proizvodima. Izbjegavajte i suhomesnate proizvode  jer sadrže visoke količine soli, zasićenih masti i konzervansa koji negativno utječu na krvne žile i krvni tlak. Ograničite i konzumaciju pržene i procesirane hrane, pretjeranog unosa soli, kao i slatkih i gaziranih pića koja doprinose upalama i dodatnom opterećenju za srce. 

  1. Spavajte dovoljno

Kvalitetan san smanjuje krvni tlak, regulira hormone gladi i stresa te smiruje otkucaje srca. Istraživanja pokazuju da osobe koje spavaju sedam sati dnevno imaju manje kalcija u arterijama, jednog od ranih znakova srčanih bolesti, u usporedbi s osobama koje spavaju premalo ili previše.  

U 2026. godini jedna od mudrih odluka može biti i „više knjiga, manje ekrana“. Čitanje knjige prije spavanja umiruje mozak i potiče stvaranje sporijih, opuštajućih moždanih valova, dok svjetlo ekrana remeti melatonin i otežava uspavljivanje. 

  1. Upravljajte stresom

Stres je povećava lučenje adrenalina i kortizola, povisuje krvni tlak i ubrzava rad srca. U stresnoj situaciji, zastanite 1–2 minute i duboko udahnite, zatim procijenite je li situacija doista vrijedna uzrujavanja. Koristite tehnike opuštanja poput šetnje, joge, istezanje, meditacije, jer i samo 10 minuta dnevno može imati dugoročne koristi.  

  1. Krećite se

Redovito kretanje smanjuje krvni tlak, podiže “dobar” HDL kolesterol jačajući srčani mišić. Za zdravlje srca preporučuje se 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno (oko 30 minuta dnevno). To ne mora biti intenzivan trening – dovoljna je brza šetnja, lagano trčanje, vožnja bicikla ili kućna tjelovježba. I mnoge male navike čine razliku – izađite jednu tramvajsku stanicu ranije, parkirajte malo dalje, odaberite stepenice umjesto lifta. Svaki korak se računa. 

  1. Odbacite cigarete i alkohol

U Hrvatskoj puši oko 25 % odrasle populacije – jedan od najviših udjela u EU. Nikotin i toksini oštećuju krvne žile, povisuju tlak i ubrzavaju otkucaje. Zato je odricanje od cigareta jedna od najboljih odluka koju možete donijeti za 2026. godinu. Već ste pokušali i teško je izdržati?  

Znanost pokazuje da je mozgu potreban 21 dan da počne usvajati novu naviku, pa tako i odbacivanje stare. To ne znači da će ovisnost nestati za tri tjedna, ali znači da će nova rutina postati mnogo lakša. Ako izdržite 21 dan – šanse za trajan prestanak značajno rastu. 

Što se tiče alkohola, Hrvatska je i dalje među zemljama s najvećom potrošnjom alkohola u Europskoj uniji.  

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2023. godine, prosječni odrasli stanovnik u Hrvatskoj popije oko 8,7 litara čistog alkohola godišnje. Ističemo “čistog”, primjerice, 1 litra piva s udjelom alkohola od 5 % sadrži oko 0,05 litara čistog alkohola. 

Alkohol povisuje krvni tlak, opterećuje srce i povećava rizik od aritmija, osobito kod dugotrajnog i učestalog konzumiranja. A kako nam je alkohol dio proslava, druženja i „opuštanja“, važno je podsjetiti da umjerenost doslovno spašava srce. 

  1. Redovito kontrolirajte krvni tlak 

Hipertenzija, povišen krvni tlak, naziva se i „tihim ubojicom“ jer godinama ne daje simptome, a ozbiljno oštećuje krvne žile. Rano otkrivanje ključ je prevencije komplikacija poput infarkta i moždanog udara. 

  1. Ne odgađajte preventivne preglede

Simptomi poput povišenog kolesterola, šećera ili tlaka često prolaze nezamijećeno sve dok ne nastane ozbiljan problem. Zato je važno redovito provjeravati stanje srca, osobito ako: 

  • imate više od 40 godina,
    • imate kardiovaskularne bolesti u obitelji,
    • pušite,
    • imate hipertenziju, dijabetes ili povišene masnoće,
    • imate prekomjernu tjelesnu masu,
    • osjećate preskakanje srca, pritisak u prsima ili kronični umor. 

Medicinski centar Gorica nudi sve ključne kardiološke preglede i dijagnostičke pretrage – od EKG-a, ultrazvuka srca, Holtera i KMAT-a do specijalističkih i subspecijalističkih kardioloških pregleda – što omogućuje potpunu i pravovremenu procjenu zdravlja srca.  

U centru su dostupne i napredne kardiološko-radiološke dijagnostičke metode, poput MSCT koronarografije i Calcium scoringa (kalcijskog skora). 

MSCT koronarografija je neinvazivna, brza i sigurna metoda za procjenu stanja koronarnih arterija pomoću najsuvremenijeg CT uređaja koja se provodi po indikaciji kardiologa.  

Za razliku od klasične invazivne koronarografije, kod koje se kateter uvodi u krvne žile, ovaj pregled omogućuje da se bezbolno, brzo i sigurno prikaže stanje koronarnih arterija. Pretraga daje vrlo detaljne slike i otkriva postoji li suženje ili začepljenje krvnih žila koje opskrbljuju srce, što je ključno za pravovremeno liječenje i prevenciju srčanog udara. 

Calcium scoring služi kao probirna pretraga kojom se mjeri količina kalcija u stjenkama krvnih žila te omogućuje procjenu rizika od ateroskleroze, srčanog ili moždanog udara.  

Ako niste sigurni kakvo je stanje vašeg srca ili imate rizične čimbenike – preventivni kardiološki pregled najbolji je poklon koji možete dati sebi u prosincu kao i najbolja odluka za novu 2026. godinu. 

Nastavite čitati

Moja županija

LJEKARNE SAVJETUJU Tjelovježba je odluka broj 1 u novoj godini!

Hodajte kad god je to moguće. Osobe koje su hodale pet puta tjedno u prosjeku po 30 minuta dnevno, riješile su se boli u leđima.

Objavljeno

na

Kako se godina privodi kraju, skloni smo podvući crtu, zbrojiti sva dobra koja nam je godina za nama donijela, popisati sve loše što bi se u novoj dalo popraviti.  

Nerijetko, ako ne i gotovo redovito, svi odlučimo poraditi na zdravlju. Bolje se hraniti, kvalitetnije trošiti vrijeme, mijenjati loše navike i uvesti pokoju dobru pa ne iznenađuje da nam se na „to do“ listi za godinu koja slijedi često nađe i „početi vježbati“.  

Možda su nam motivi uglavnom vezani za fizički izgled (mršavije tijelo, definirani mišići, bolji odraz u ogledalu), ali ne bismo trebali zanemariti ni pozitivan utjecaj tjelovježbe na mentalno zdravlje. Osobe koje redovito vježbaju nerijetko će vam posvjedočiti kako osjećaju da imaju više energije, da su im koncentracija, pamćenje i san bolji.  

Redovito vježbanje ima pozitivan učinak na smanjenje anksioznosti, depresije, ADHD-a, oslobađa od stresa te stabilizira cjelokupno raspoloženje. Studije pokazuju da 30 minuta umjerenog vježbanja 3 do 5 puta tjedno može znatno poboljšati mentalno zdravlje te da 15 minuta trčanja ili sat vremena hodanja dnevno smanjuje rizik od velikog depresivnog poremećaja za 26 %. Promjene u mozgu potaknute vježbanjem uključuju stvaranje i rast novih neuroloških mreža, smanjenje upala i oslobađanje neurotransmitera koji utječu na poboljšanje raspoloženja (endorfin, dopamin, serotonin).  

Usmjeravanjem pažnje na disanje, na pravilno izvođenje vježbi, fokusiranje na položaj tijela, možete prekinuti kontinuirani ciklus briga koji vam prolaze mislima. Osobe starije od 18 godina trebale bi minimalno ostvariti 150 – 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 – 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno.  

Što se tiče vježbi snage za velike mišićne skupine, njih treba provoditi barem dva puta tjedno. Djeca i adolescenti (5 – 17 godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, minimalno 60 minuta dnevno, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta provesti u aktivnoj igri. 

 

Tjelesna aktivnost pozitivno utječe i na krvožilni sustav budući da doprinosi snižavanju krvnog tlaka, sniženju masnoća i kolesterola, regulaciji razine šećera u krvi. Redovita tjelovježba smanjuje rizik pojave šećerne bolesti tipa 2.  

Ipak, kod kroničnih bolesnika svakako treba biti oprezan prilikom povećanja fizičke aktivnosti koje treba biti postupno te uz nadzor. Tjelesna neaktivnost jedan je od najznačajnijih rizika za srčanožilne bolesti, a njezin štetan utjecaj usporediv je s pušenjem.  

Plivanje i vožnja biciklom doprinose zdravlju krvožilnog sustava. Redovita tjelovježba može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća kod osoba koje su ranije pušile. Pokazalo se da dobra tjelesna forma može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća za do 77 % kod osoba koje su prestale pušiti. Također, redovita fizička aktivnost dovodi do smanjenja zaduhe, boljeg podnošenja napora, poboljšanja psihičkog stanja bolesnika i poboljšanja kvalitete života oboljelih od KOPB-a, kronične opstruktivne plućne bolesti.  

Tjelesna aktivnost blagotvorno djeluje i na kosti te na zdravlje zglobova. Fizička aktivnost bitan je element u prevenciji osteoporoze i prijeloma, a preporučene vježbe su aerobne s opterećenjem koje uključuju mišićne skupine u ritmičkim pokretima. Takve vježbe izazivaju kontrakcije mišića i naizmjenično djelovanje sile na kosti čime kost dobiva informaciju da se na tom mjestu se treba pojačati. Dobar izbor tjelovježbe kod osteoporoze su brzo hodanje, nordijsko hodanje, ples, penjanje… 

Kao i svaki početak, i ovaj može biti izazovan, ali potrebna je snaga volje i ustrajnost te strpljenje kako bi se zdrave životne navike inkorporirale u svakodnevnicu. Na početku nisu potrebne velike i drastične promjene u stilu života. Hodajte kad god je to moguće. Izađite jednu autobusnu satnicu ranije, parkirajte malo dalje, koristite stepenice umjesto lifta.  

Dokazano je kako su se osobe koje su hodale pet puta tjedno u prosjeku po 30 minuta dnevno, riješile boli u leđima što nije zanemariva činjenica budući da rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Lancet sugeriraju kako bol u donjem dijelu leđa pogađa više od polovice odraslih u razvijenim zemljama.  

Životna dob nikako ne bi smjela biti opravdanje za nevježbanje. Tjelesna aktivnost nužna je za očuvanje pokretljivosti, snage, ravnoteže. Starenje je prirodan proces, a činjenica da postoji više od 300 teorija starenja, dokazuje da je to ujedno i kompliciran proces povezan sa čitavim nizom fizioloških promjena.  

Neke od promjena su: gubitak mišićne mase (započinje već nakon 30. godine, a ubrzava nakon 60.) , gubitak koštane mase (kost se gubi pri brzini od oko 0,3 – 0,5 % godišnje nakon 40. godine starosti, a početkom menopauze gubitak kosti u žena se ubrzava kroz 5 – 7 godina na 3 – 5 % godišnje), smanjenje pokretljivosti zglobova, smanjenje ravnoteže i koordinacije pokreta (povećava se rizik od pada i ozljede) , povećanje tjelesne mase te usporavanje metabolizma.  

Vježbanjem se može blagotvorno utjecati na sve navedene procese. Važno je prilagoditi intenzitet vježbanja pojedincu, bez obzira na dob, u skladu s njegovim mogućnostima. 

Ma kakve odluke donijeli na kraju ove 2025. godine, zaposlenici Ljekarni Zagrebačke županije žele vam sretan i blagoslovljen Božić, te uspješnu i zdraviju Novu godinu!

Nastavite čitati

Vijesti

Potvrđen slučaj gube u Hrvatskoj nakon više od 30 godina

U nekim državama poput Brazila i Indije i dalje je česta bolest, a prenosi se kapljičnim putem.

Objavljeno

na

(FOTO:mzss.hr)

Nakon više od 30 godina u Hrvatskoj je potvrđen izolirani slučaj gube, kronične zarazne bolesti koja se danas uspješno liječi, a epidemiološka je situacija pod kontrolom, izjavio je epidemiolog Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 24sata. 

Iz Ministarstva zdravstva potvrđeno je da je riječ o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj zajedno s obitelji, a bolest je pravodobno dijagnosticirana jer se pacijent prije desetak dana javio splitskoj epidemiološkoj službi.  

Guba je kronična zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae, a najčešće se prenosi kapljičnim putem. 

Naziva se i biblijska bolest jer ju prvi spominje Mojsije, kojemu se Jahve ukazao u plamtećem grmu. On je učinio da Mojsijeva ruka bude “bijela kao snijeg“.   

Naime, simptomi gube su karakteristične kožne promjene, lezije, odnosno blijede ili crvenkaste mrlje, čvorići i izbočine, gubitak osjeta na području mrlja, slabost mišića, oštećenje perifernih živaca i problemi s očima ili nosom, a mogu se pojaviti mjesecima pa i godinama nakon zaraze.   

U nekim državama poput Brazila i Indije i dalje je česta bolest, iako se u većini zemalja iskorijenila. 

Kolonije gubavaca ili leprozoriji u prošlosti su osnivani kako bi oboljeli mogli živjeti te bi se o njima brinulo.  

Kad je lijek za lepru pronađen 1982.godine, kolonije su zatvarane, a najpoznatije od njih bile su na otoku Culion na Filipinima, havajski Kalaupapa, Carville u SAD-u, meksički Zoquiapan i grčka Spinalonga na kojoj su zaraženi gubom živjeli od 1903. do 1957. Godine. 

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno