Povežite se s nama

Vijesti

VAŽNO! Donosimo sve što trebate znati o glasovanju na lokalnim izborima

Saznajte kako, gdje i pod kojim uvjetima možete ostvariti svoje biračko pravo.

Objavljeno

na

Sutra, u nedjelju 18. svibnja, građani Republike Hrvatske izlaze na lokalne izbore kako bi izabrali svoje predstavnike u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Na lokalnim izborima biramo nositelje izvršne vlasti u općinama, gradovima i županijama – općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike. Osim toga, biramo i članove predstavničkih tijela – općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština te Gradsku skupštinu Grada Zagreba. U određenim sredinama, pripadnici nacionalnih manjina birat će i svoje zamjenike načelnika, gradonačelnika ili župana, kao i predstavnike u vijećima i skupštinama.

Premda smo nedavno imali superizbornu 2024. godinu u kojoj su građani glasali na parlamentarnim, europarlamentarnim i predsjedničkim izborima, neke stvari su ipak drukčije kada su u pitanju lokalni izbori. Stoga, odlučili smo vam napraviti vodič za lokalne izbore, prema uputama DIP-a, u kojem ćemo dati odgovore na najčešće nedoumice.

Proces glasovanja

Na dan lokalnih izbora, birači glasuju osobno na biračkom mjestu popunjavanjem glasačkog listića. Nema mogućnosti glasovanja putem pošte ili interneta.

Glasovanje traje od 7 do 19 sati, a svi birači koji se do 19 sati zateknu na biračkom mjestu imaju pravo glasovati i nakon tog vremena. Biračka mjesta se najčešće smještaju u javne prostore, škole, vrtiće, vatrogasne domove, kulturne centre i tako dalje. Svoje biračko mjesto možete provjeriti na www.izbori.hr.

Kada pristupite biračkom mjestu, Birački odbor prvo će provjeriti vaš identitet i utvrditi imate li pravo glasovanja na tom biračkom mjestu. Zatim vam uručuju glasačke listiće za sve izbore koji se tamo provode, osim ako vi izričito zatražite listiće samo za određene izbore.

Svaka vrsta izbora ima poseban glasački listić tiskani su na različitim bojama papira radi lakšeg razlikovanja. Listić se bira nasumično iz lepeze ili prema vašem izboru, ali ga uvijek uručuje član odbora.

Ako se na biračkom mjestu provode i izbori za zamjenike iz redova nacionalnih manjina, birač koji pripada toj manjini mora sam zatražiti glasački listić za taj izbor. Birački odbor nije dužan na to upozoriti.

Na glasačkom listiću:

  • Za predstavnička tijela (vijeća, skupštine), zaokružujete redni broj ispred jedne kandidacijske liste. Dakle, nema preferencijalnih glasova kao što je običaj na parlamentarnim i europarlamentarnim izborima.
  • Za načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike, zaokružujete redni broj ispred imena jednog kandidata.

Glasovanje se odvija iza paravana, a prije ispunjavanja, preporučuje se pročitati napomenu na listiću vezano uz ispunjavanje, kako zbog jedne sitne greške vaš listić ne bi postao nevažeći. Kada završite, presavijate listić i ubacujete ga u odgovarajuću glasačku kutiju, koja je jasno označena prema vrsti izbora.

Nevažeći glasački listić je:

  • Neispunjeni glasački listić
  • Glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao,
  • Glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista odnosno za dva ili više kandidata.

Ako ne možete sami glasovati zbog tjelesne mane ili nepismenosti, možete to učiniti uz pomoć druge osobe, npr. pratnje koja vas dovede na biračko mjesto. Ta osoba mora biti pismena i ne smije biti član biračkog odbora. Ona će, prema vašim uputama, za vas ispuniti glasački listić.

Na lokalnim izborima birači mogu glasovati isključivo na biračkom mjestu prema adresi svog prebivališta. Na isti dan održavaju se stotine različitih izbora u svakoj općini i gradu. Svaka jedinica ima svoje kandidate i glasačke listiće, pa je iz tehničkih razloga nemoguće omogućiti glasovanje izvan prebivališta.

16.5.2021. Petrovina – Lokalni izbori 2021. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tko ima pravo glasati na lokalnim izborima?

Pravo glasa imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području općine, grada ili županije u kojoj se izbori provode. Ključno je, dakle, gdje imate prijavljeno prebivalište jer glasati možete isključivo u jedinici lokalne samouprave u kojoj ste prijavljeni.

Kada je riječ o izborima zamjenika načelnika, gradonačelnika ili župana iz redova nacionalnih manjina, tada pravo glasa imaju samo pripadnici te manjine, ali samo ako su kao takvi upisani u registar birača. Taj registar vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a birači su u njemu evidentirani prema svom prebivalištu.

Samo osobe s važećom osobnom iskaznicom ulaze u popis birača. Ako vam osobna nije važeća, iako ste u registru, nećete moći glasati. Glasovanje je osobno, slobodno i tajno. Nitko ne može glasovati umjesto vas, a vi odlučujete za koga ćete glasati. Svaki birač glasa samo jednom.

Državljani drugih država članica Europske unije također imaju pravo glasovati na lokalnim izborima u Hrvatskoj, ali samo za predstavnička tijela (općinska i gradska vijeća, županijske skupštine, Gradska skupština Grada Zagreba).

Da bi ostvarili to pravo, moraju ispuniti određene zakonske uvjete i biti pravodobno upisani u registar birača. Za razliku od hrvatskih državljana koji se automatski upisuju, državljani drugih država EU moraju podnijeti zahtjev za upis u registar birača. Zahtjev se predaje nadležnom upravnom tijelu prema mjestu prebivališta (u županiji ili Gradu Zagrebu).

Posebna pravila za glasovanje izvan i ispred biračkog mjesta

Postoje iznimke kada glasovanje može biti omogućeno i izvan ili ispred biračkog mjesta. Takva mogućnost postoji za one birače koji zbog teže bolesti, nemoći ili tjelesnog oštećenja ne mogu doći na biračko mjesto. U tom slučaju, glasovanje se može organizirati na adresi na kojoj se birač nalazi, ali samo ako se ta adresa nalazi unutar područja biračkog mjesta u kojem je upisan u registar birača. Kako bi koristili ovu mogućnost, birači ili osoba od njihovog povjerenja trebaju pravodobno obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo, najranije tri dana prije izbora ili najkasnije do 12 sati na dan izbora. Ako birač ne može sam obavijestiti nadležno tijelo, to može učiniti član obitelji ili druga pouzdana osoba.

Na dan izbora, najmanje dva člana biračkog odbora dolaze na adresu birača i donose sve potrebne glasačke listiće za izbore koji se provode na tom biračkom mjestu. Glasanje se odvija u tajnosti, uz korištenje paravana ili sličnih sredstava, a birač samostalno ispunjava glasački listić. Nakon glasovanja, listići se stavljaju u zasebnu omotnicu koju članovi biračkog odbora vraćaju na biračko mjesto, gdje se bez otvaranja ubacuju u glasačke kutije.

U slučajevima kada biračko mjesto nije prilagođeno osobama s tjelesnim oštećenjima, biraču se omogućuje glasovanje ispred biračkog mjesta. Postupak je isti kao i kod glasovanja izvan biračkog mjesta, a birački odbor dolazi do birača ispred prostorije kako bi mu osigurao uvjete za tajno glasovanje.

Važno je naglasiti da birači koji ne žele glasovati na svim vrstama izbora na kojima imaju pravo, mogu izostaviti određene glasačke listiće. Listići koji nisu iskorišteni vraćaju se među neupotrebljene i neće se brojati.

Ovakva pravila osiguravaju da pravo glasa mogu ostvariti i oni birači kojima je otežan ili onemogućen dolazak na biračko mjesto, a sve s ciljem omogućavanja što veće participacije građana na lokalnim izborima.

16.5.2021. Petrovina – Lokalni izbori 2021. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Identifikacija birača i utvrđivanje prava glasa

Kada birač dođe na biračko mjesto, članovi biračkog odbora prvo provjeravaju njegov identitet. To se radi pregledom osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole ili druge javne isprave s fotografijom koja jasno potvrđuje tko je birač. Ako identitet ne može biti pouzdano utvrđen, glasovanje se ne može dopustiti. Zato je važno ponijeti jednu od navedenih isprava kako biste mogli ostvariti svoje biračko pravo.

Nakon utvrđivanja identiteta birača, birački odbor provjerava ima li birač pravo glasa na tom biračkom mjestu. To se radi pregledom izvatka iz popisa birača ili tzv. plave potvrde. Birači upisani u izvadak iz popisa imaju pravo glasa i ne moraju dodatno dokazivati svoj status, a birački odbor ih označava kao glasale te im uručuje glasački listić.

Birači koji nisu u izvatku, ali imaju prebivalište na tom biračkom mjestu, pravo glasa dokazuju plavom potvrdom. Takvi birači trebaju potvrdu pribaviti u nadležnom upravnom tijelu. Plava potvrda vrijedi samo za biračko mjesto prema prebivalištu. Nakon što je potvrda predočena, birački odbor uručuje glasačke listiće i evidentira glasovanje.

Glasovanje se ne može dopustiti ako biračko pravo nije jasno utvrđeno.

Kada dolaze rezultati?

Nakon završetka glasovanja u 19 sati, birački odbori započinju prebrojavanje glasova. Najprije otvaraju glasačke kutije i odvajaju važeće od nevažećih listića, a zatim utvrđuju broj glasova koje su dobile pojedine liste i kandidati za svaku vrstu lokalnih izbora. Ti se podaci unose u zapisnik o radu biračkog odbora, koji se dalje koristi za službenu obradu rezultata.

Rezultati s biračkih mjesta unose se u informatički sustav, čime se omogućava brzo objavljivanje privremenih rezultata na mrežnoj stranici izbori.hr već istoga dana navečer. Potpuni rezultati objavljuju se nakon što pristignu podaci sa svih biračkih mjesta, a dostupni su javnosti putem interneta, lokalnih radija, novina i oglasnih ploča.

Ako nijedan kandidat za načelnika, gradonačelnika ili župana ne osvoji više od 50 % glasova, održava se drugi krug izbora između dvoje kandidata s najviše glasova. Za predstavnička tijela jedinica koristi se D’Hondtova metoda raspodjele mandata, pri čemu pravo na mandate imaju samo liste koje osvoje najmanje 5 % važećih glasova. Sve ostale informacije možete pronaći ovdje.

04.06.2017. Velika Gorica – Drugi krug lokalnih izbora 2017. godine. Foto: Cityportal.hr

Sudjelovanje na lokalnim izborima ključan je način na koji građani izravno oblikuju svoju zajednicu i odlučuju o pitanjima koja najviše utječu na njihov svakodnevni život. Svaki glas ima težinu, a odgovornost i pravo glasovanja temelj su demokracije. Stoga iskoristite priliku, informirajte se i ono najvažnije, izađite na izbore

HOTNEWS

MINISTRICA U VELIKOJ GORICI Obišla lokaciju buduće Dnevne bolnice i gradske zdravstvene ustanove

Grad Velika Gorica pokrenuo je korake za prenamjenu prostornog plana, a koji će biti gotov do kraja godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Lokaciju buduće Dnevne bolnice u Velikoj Gorici danas je u društvu gradonačelnika Krešimira Ačkara obišla ministrica zdravstva Irena Hrstić – objavili su iz Grada Velike Gorice.

Gradonačelnik Ačkar tom je prilikom naglasio važnost ovog strateškog projekta uvrštenog u Program Vlade Republike Hrvatske, koji predstavlja značajan iskorak za zdravstveni sustav grada Velike Gorice i šireg područja Zagrebačke županije, odnosno za gotovo 76 tisuća stanovnika Velike Gorice, kao i stanovnika okolnih općina koje gravitiraju gradu.  

Istaknuo je da su analize i istraživanja provedena na lokalnoj razini pokazala kako je upravo dostupnost medicinskih usluga jedan od najizraženijih prioriteta građana.

Dodao je kako će izgradnja dnevne bolnice omogućiti pružanje niza zdravstvenih usluga na lokalnoj razini, čime će se značajno smanjiti potreba za odlascima u zagrebačke bolnice, a time i smanjiti pritisak na već opterećeni zdravstveni sustav glavnog grada. 

Dogovoreno je kako će formirana radna skupina, koju čine predstavnici Grada i stručnjaci iz zdravstvenog sektora, definirati konkretne faze projekta, izraditi vremenski okvir provedbe kao i odrediti medicinske djelatnosti koje će buduća bolnica obuhvaćati.

Paralelno s tim, Ministarstvo zdravstva pokrenut će izradu idejnog projekta, čime se ulazi u početnu fazu konkretne realizacije. 

Grad Velika Gorica pokrenuo je korake za prenamjenu prostornog plana za potrebe izgradnje buduće dnevne bolnice, a koji će biti gotov do kraja godine.

Riječ je o parceli površine gotovo 50 tisuća četvornih metara, smještenoj uz Aveniju Pape Ivana Pavla II., u neposrednoj blizini budućeg nogometnog kampa Hrvatskog nogometnog saveza. Ministrica Hrstić i gradonačelnik Ačkar također su obišli i gorički Dom zdravlja kao i hitnu medicinsku službu.  

Dnevna bolnica u Velikoj Gorici pacijentima će nuditi širok spektar najpotrebnijih medicinskih usluga, uključujući specijalističke ambulante, malu kirurgiju i druge dijagnostičke i terapijske postupke koji su standardni u sklopu dnevnih bolnica.  

Ovo će biti prva takva ustanova u Zagrebačkoj županiji koja će omogućiti veću dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite, te je konkretan korak u smjeru decentralizacije zdravstvene skrbi, ravnomjernijeg razvoja regija i izgradnje sustava koji je prilagođen stvarnim potrebama građana. 

(Foto: Grad Velika Gorica)

Nastavite čitati

Kultura

KUD Nova Zora ide na Đakovačke vezove!

Ponosno će predstavljati Veliku Goricu i Zagrebačku županiju

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Kud Nova Zora/FB

Kulturno-umjetničko društvo “Nova zora” iz Donje Lomnice ove će godine predstavljati Zagrebačku županiju na prestižnoj folklornoj manifestaciji, 59. Đakovačkim vezovima. Priliku za sudjelovanje zaslužili su pobjedom na gradskoj smotri te plasmanom na županijsku, nakon čega ih je stručni žiri predložio za nastup u Đakovu.

Predstavit će se s izvornom točkom pod nazivom “Suživot fraljica iz kurije Modić Bedeković sa mještanima Donje Lomnice dvadesetih godina prošlog stoljeća”. Točka prikazuje svakodnevicu i međusobne odnose tadašnjih stanovnika Donje Lomnice i gospođa iz kurije Modić-Bedeković, sagrađene 1806. godine, koja je nekad bila središte kulturnog života mjesta.

KUD “Nova zora” u Đakovo putuje u nedjelju, 6. srpnja 2025., u ranim jutarnjim satima. Sudjelovat će u svečanoj povorci koja započinje u 8:30 sati, a kod svečane lože izvest će jednu pjevačku točku, s obzirom na vremensko ograničenje zbog snimanja Hrvatske radiotelevizije. Glavni nastup planiran je oko 12 sati u Strossmayerovom parku.

Na smotri, uz odraslu skupinu, nastupit će i srednja dječja skupina KUD-a, koja je također predložena za odlazak na državnu smotru. Voditelji su Antun Leinveber (plesna skupina odraslih), Zoran Jakunić i Ivan Gledec (tamburaši), te Blaženka Horvat Smolković (dječja skupina).

“S ponosom ćemo predstaviti naše mjesto, naš grad i Zagrebačku županiju”, poručuju iz KUD-a.

Nastavite čitati

Vijesti

Povijesni dan: Lekenik napokon dobiva veliki vrtić

Kapacitet vrtića bit će za 140 djece, a nalazit će se u neposrednoj blizini osnovne škole i knjižnice

Objavljeno

na

Objavio/la

Službeno je započela izgradnja velikog dječjeg vrtića u Lekeniku. Podsjetimo, svih ovih desetljeća nije postojao jedinstveni objekt vrtića, nego je on djelovao u prostorijama SOS Dječjeg sela, a povećanjem broja djece, dodatne skupine smještene su u prostor Nacionalne knjižnice i čitaonice Lekenik, kao i u Društveni dom. Do dovršetka izgradnje, koja se očekuje za otprilike godinu dana, u pripremi je još jedna lokacija kako bi se omogućio upis djece koja su na listi čekanja.

Novi vrtić nalazit će se u Zagrebačkoj 25 a, u neposrednoj blizini osnovne škole i knjižnice, a bit će kapaciteta za 140 mališana.

– Na ovoj lokaciji niknut će moderna predškolska ustanova s čak devet odgojnih skupina, od čega 5 jasličkih i 4 vrtićke. Ovdje će naša djeca imati uvjete dostojne djetinjstva kakvog zaslužuju, kao i poticajno te sigurno okruženje za igru, učenje i razvoj. U novoj zgradi bit će smješteno sve što je potrebno za jedan moderan vrtić, od gospodarskih prostora, devet dnevnih boravaka s pripadajućim garderobnim i sanitarnim prostorijama, vanjske natkrivene terase pa do uređenog dvorišta i igrališta. – izjavio je novoizabrani načelnik Općine Lekenik Božidar Antolec.

Foto: Izgradnja Dječjeg vrtića Lekenik. Matea Brenčić/Cityportal.hr

Vrijednost radova, koje izvodi tvrtka Matičević d.o.o. iz Velike Gorice, iznose 4.405.000,00 eura s PDV-om. Projekt se sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost 2021. – 2026., temeljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u iznosu od 1.720.000,00 eura. Ostatak sredstava osiguravaju javni proračun i Vlada Republike Hrvatske.

Organizirati normalno djelovanje vrtića na nekoliko lokacija nije nimalo jednostavno, pa se preseljenju u jedan veliki prostor posebno vesele djelatnici vrtića Lekenik.

– Novi jedinstveni objekt značit će apsolutno sve. Svi ćemo biti na jednom mjestu i to je jedan od glavnih ciljeva. Ovo je svakako jedan od najvećih projekata Općine. – istaknula je ravnateljica Iva Šegović.

Kako dodaje načelnik, cilj je stvarati Lekenik kao mjesto poželjno za život, mjesto gdje će mlade obitelji dolaziti i ostajati, mjesto gdje će svi zajedno graditi bolju i svjetliju budućnost.

Nastavite čitati

Vijesti

APEL Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu hitno treba pomoć darivatelja!

Trenutačno su premale zalihe krvi krvnih grupa A+, A-, B-, 0+ i 0-

Objavljeno

na

Objavio/la

– Radi smanjenih zaliha krvi pozivamo darivatelje i sve zdrave odrasle osobe na darivanje krvi. Krv možete darivati u Hrvatskom zavodu za transfuzijski medicinu u Petrovoj 3 u Zagrebu, kao i na akcijama koje organiziraju gradska društva Crvenog križa – primili smo obavijest telefonskim pozivom iz Zavoda.

Trenutačno su premale zalihe krvi krvnih grupa A+, A-, B-, 0+ i 0-, a niske zalihe bilježe krvna grupa B+.

– Odazovite se darivanju i osnažite Zavod novim zalihama koje su neophodne pacijentima. Zahvaljujemo vam na dobroti i humanosti – poručuju iz Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.

Postupak darivanja krvi jednak je kao i kod prvog darivanja te traje oko 15-20 minuta. Uključuje ispunjavanje upitnika, određivanje hemoglobina, liječnički pregled te postupak darivanja pune krvi. Također, krv se svaki puta testira, provjerava se hemogobin i potvrđuje krvna grupa i obavljaju se testiranja na krvlju prenosive bolesti.

Podsjećamo kako su prve akcije na području Zagrebačke županije 07. i 08. srpnja u Samoboru, u sjedištu društva. Kako je riječ o hitnoj potrebi i nestašici gotovo svih krvnih grupa – požurite u Petrovu 3!

Nastavite čitati

Vijesti

Nova studija pokazuje: virtualna kolonoskopija najpouzdanija metoda u ranom otkrivanju raka debelog crijeva

Stalno dostupna usluga Medicinskog centra Gorica.

Objavljeno

na

Iako u Hrvatskoj, za razliku od, primjerice, SAD-a, još nemamo mogućnost DNK testiranja stolice u probiru raka debelog crijeva, najnovije studije pokazuju kako imamo na raspolaganju nešto još korisnije – virtualnu kolonoskopiju, stalno dostupnu i važnu uslugu Medicinskog centra Gorica.

Što je virtualna kolonoskopija i zašto je trenutačno najbolji oblik pregleda u smislu ranog otkrivanja polipa i karcinoma debelog i završnog crijeva, saznajte u nastavku.

Kad govorimo o raku debelog i završnog crijeva, postoje dvije važne vijesti. Prva, nažalost negativna, je da je riječ o jednom od najsmrtonosnijih oblika raka u svijetu te da je najčešći novodijagnosticirani rak u Hrvatskoj i drugi najčešći uzrok smrti od malignih bolesti, odmah nakon raka pluća. 

Druga, ona dobra, je da se čak 90% slučajeva može uspješno izliječiti ako se bolest dijagnosticira u ranom stadiju. Upravo zato redoviti preventivni pregledi, edukacija i primjena suvremenih dijagnostičkih metoda imaju ključnu ulogu u borbi protiv ovog karcinoma.

 

  • Kako nastaje rak debelog crijeva i zašto ga je teško otkriti na vrijeme?

Rak debelog i završnog crijeva najčešće se razvija iz polipa – dobroćudnih izraslina koje se tijekom godina mogu pretvoriti u zloćudne tumore. Nažalost, u ranoj fazi bolest najčešće ne izaziva nikakve simptome, zbog čega mnogi pacijenti dolaze liječniku tek kada je rak već uznapredovao. Tada liječenje postaje zahtjevnije, a šanse za izlječenje znatno se smanjuju.

Zahvaljujući redovitim pregledima, moguće je na vrijeme otkriti i ukloniti polipe, čime se sprječava daljnji razvoj bolesti. Zbog sve češće pojave bolesti kod mlađe populacije, mnoge zdravstvene institucije,  uključujući Američku radnu skupinu za preventivne usluge, snizile su preporučenu dob za početak probira na 45 godina.

U SAD-u, konvencionalna kolonoskopija još uvijek je dominantna metoda probira, iako je riječ o najskupljoj i najinvazivnijoj opciji.

Dr. Nikola Leder

  • Kako izgleda probir u Hrvatskoj?

Od 2008. godine u Hrvatskoj se provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji uključuje testiranje stolice na nevidljivo (okultno) krvarenje (FOBT test) kod osoba u dobi od 50 do 74 godine. Riječ je o kućnom testu koji se šalje poštom, a pozitivan nalaz upućuje pacijenta na klasičnu kolonoskopiju – pregled koji, premda važan, mnogima izaziva nelagodu.

Iako je ovaj oblik probira koristan i pristupačan, on ima svoja ograničenja – ponajprije nižu osjetljivost u usporedbi s naprednijim metodama koje se koriste u svijetu, poput DNK testiranja stolice (mt-sDNA). Nažalost, i odaziv građana u Hrvatskoj je nizak – odazvalo se tek 34% pozvanih, a samo 75% njih u konačnici dostavilo uzorak.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno