Sve veći broj građana u Hrvatskoj suočava se s izricanjem novčanih kazni i zaštitnih mjera zbog prometnih prekršaja, a da se pritom nikada nisu pojavili pred sudom, piše HAK. Ključno pitanje koje se postavlja jest – kako je moguće da netko bude osuđen bez sudjelovanja u postupku? Odgovor leži u zakonskim izmjenama i korištenju tzv. e-oglasne ploče, koja je postala alat za pravovremenu i zakonitu dostavu sudskih poziva.

Praksa odugovlačenja postupaka, nepreuzimanja poziva i traženja zastare nekad je bila uobičajena taktika za izbjegavanje kazne. No, zakonodavac je uveo jasna pravila. Ako okrivljenik ne preuzme poziv, a sud utvrdi da živi na prijavljenoj adresi, poziv se može objaviti na e-oglasnoj ploči. Time se smatra da je poziv uredno dostavljen.

U nedavnom slučaju (Ppž-1193/20212-2), Visoki prekršajni sud potvrdio je zakonitost presude donesene u odsutnosti okrivljenika. Osoba je kažnjena novčanom kaznom od preko tisuću eura i zabranom upravljanja vozilom na tri mjeseca. U žalbi je tvrdila da nikada nije primila poziv. Sud je utvrdio da je dostava pokušana, da je obavijest ostavljena, a poziv zatim zakonito objavljen na e-oglasnoj ploči. Time pravo na obranu nije povrijeđeno.

Mnogi ne čitaju pažljivo sve dijelove obveznog prekršajnog naloga, posebno upozorenja o mogućnosti suđenja u odsutnosti i obvezi prijave promjene adrese. Ipak, upravo ta upozorenja su temelj sudske prakse koja omogućava donošenje odluka i bez prisutnosti okrivljenika – jer, kako kažu, „upozoreni ste”.

Ne otvarate poštu, ne preuzimate pozive, ignorirate obavijesti? Sud će to evidentirati, potvrditi vašu adresu i objaviti poziv na e-oglasnoj ploči. A kad presuda stigne, kasno je za obranu. Nova praksa pokazuje da je pasivnost skupa, a neinformiranost ne štiti. Ignoriranje pravnog sustava više ne donosi prednost, dapače, može vas koštati i novca i vozačke dozvole.

Nekadašnji nogometaš i golgeter s mnogih prvoligaških utakmica Dubravko Hrkovac Hrki za prvosvibanjski vikend boravio je u Primoštenu na jednoj svadbi iz kruga obitelji supruge. Nakon povratka u Novo Čiče u predgrađe Velike Gorice, Hrki je najprije spomenuo svojeg trenera iz Dinama Zagreb, Ivu Šuška.

–Za mene nevjerojatno, prošlo je već 40 godina kako me Ivo vodio kao trener u juniorima Dinama Zagreb. Nenadani susret u Primoštenu bio je vrlo emotivan pa je bilo i suznih očiju. Bila su to još ona romantična vremena kad se nije ubirala članarina, kad su treneri odlazili u škole mladih igrača i vodili brigu o budućnosti istih, kad su za primjer Ivo Šušak i pokojni Ivan Đalma Marković ishodili da na stadionu Dinama dobijem smještaj i prehranu a nakon odlaska mojeg oca koji je iznenada preminuo, dobio sam i stipendijski ugovor. Veliko hvala obojici ali i pokojnom Rudiju Cveku, Rudiju Belinu i ostalim trenerima koji su me trenirali – otkriva Hrkovac koji danas vodi ugostiteljski lokal Kavalir u rodnom mu Novom Čiču.

Hrki je kasnije igrao za ondašnje prvoligaše Radnik Velika Gorica, Zadar, Zagreb, Segestu i Inker.

–Šušak je između ostalih trenirao Zvonu Bobana, Roberta Prosinečkog, Dubravka Pavličića, Fabijana Komljenovića, i Odorjana…Dobro pamtim turnir u Beogradu 1985. godine na pomoćnom igralištu Zvezde, kad smo osvojili drugo mjesto nakon što smo u finalu izgubili 1:2. Svjedoči to i fotografija na kojoj stoje: Knapić, Pavličić, Komljenović, Prosinečki, Dominko, Šušak (trener), Vugrinčić, Pleša, Mioć, Crnogaj,  Miletić. Čuče: Berišić, Odorjan, Zvonimir Boban, Nekret-Katić, Martinčić,  Hrkovac, Vidak – prisjeća se davno minulih dana Hrkovac.

–Ivo Šušak u Primoštenu ima kuću gdje boravi ljeti a zimi je u Zagrebu. Supruga mu je umrla i to se osjeti u komunikaciji ali ipak je naglasio da se od igrača iz Turopolja najradije prisjeti uz moju malenkost još i Željka Župetića Župsa (na fotografiji gore Župetić sjedi drugi s lijeva a Šušak peti), kojeg pozdravljam ovom prilikom. Župetića je trenirao u seniorima Zagreba kad su iz trećeg ranga stigli do ondašnje 1. Lige koja 90.-tih nije ni startala zbog nadolazećeg Domovinskog rata. Koliko je Ivo bio cijenjeni trener govore i činjenice da je nakon zagrebačkog Kemičara (kasnije Cromos) radio u omladinskoj školi Dinama, vodio seniore Zagreba, Izole, Osijeka, Marsonije, mladu selekciju Hrvatske U-21, Maribor, Dinamo Tbilisi, reprezentaciju Gruzije, a sve je zaokružio kao voditelj škole nogometa u najdražem mu klubu Dinamu Zagreb – zaključio je Dubravko Hrkovac priču o svojem bivšem treneru.

Na fotografiji dolje Hrkovac kao kapetan juniora Dinama čuči u sredini a stoje prvi s lijeva trener Ivan Đalma Marković i legendarni igrač plavih Stjepan Lamza.

Više od 50.000 starijih klijenata koristi digitalno bankarstvo, no većina umirovljenika još uvijek se oslanja na tradicionalne metode, pokazuje izvješće Erste banke i istraživanje agencije Imas. Kako portal Mirovina.hr prenosi, glavni razlozi za izbjegavanje modernih tehnologija među starijim građanima su strah od pogrešaka, niska razina tehničke pismenosti i potreba za osobnim kontaktom.

Digitalizacija bankarskih usluga u Hrvatskoj napreduje velikom brzinom, no stariji građani teško prate taj tempo. Unatoč određenim pomacima, prelazak na digitalno bankarstvo za mnoge umirovljenike i dalje predstavlja značajan izazov.

Prema podacima Erste banke, oko 50.000 njihovih korisnika starijih od 65 godina koristi mobilnu aplikaciju za digitalno bankarstvo, što čini otprilike 9 % svih aktivnih korisnika te digitalne usluge. Dodatno, istraživanje koje je za Erste grupu provela agencija Imas pokazuje da je 28 % osoba starijih od 60 godina koristilo mobilno bankarstvo tijekom protekle godine.

Unatoč tim brojkama, iskustva iz prakse potvrđuju kako stariji i dalje više vjeruju osobnom kontaktu s djelatnicima u poslovnicama. Korištenje bankomata, koje se mlađima čini kao svakodnevna i jednostavna radnja, mnogim starijima izaziva nelagodu. Anketa portala Mirovina.hr otkriva da gotovo četvrtina ispitanih umirovljenika i dalje izbjegava bankomate te preferira odlazak na šalter.

Glavni razlozi za otpor prema digitalnim kanalima leže u strahu od grešaka, zabrinutosti za sigurnost financijskih podataka te nedostatku tehničkog znanja. Osim toga, mnogim starijima važna je i društvena komponenta. Osobni kontakt s djelatnicima banke pruža im sigurnost i osjećaj povezanosti.

Kako bi se ova prepreka smanjila, banke se pozivaju na dodatna ulaganja u edukaciju prilagođenu starijim korisnicima, kao i razvoj jednostavnijih i preglednijih digitalnih rješenja. Korištenje digitalnog bankarstva mora biti intuitivno i pristupačno, kako bi se izbjegla isključenost tog dijela populacije.

U tom smjeru ide i nadolazeći Europski akt o pristupačnosti, direktiva koja stupa na snagu 28. lipnja 2025. godine. Ona će obvezati banke i druge pružatelje usluga da svoje digitalne platforme učine prilagođenima osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom. To uključuje uklanjanje prepreka poput premalih fontova, složenih izbornika i nepreglednih sučelja.

Digitalna transformacija bankarskih usluga neće biti potpuna dok svi građani, bez obzira na dob, ne budu imali jednake mogućnosti za njezino korištenje. Ključ je u jednostavnosti, edukaciji i razumijevanju specifičnih potreba starije populacije jer istinska digitalna inkluzija počinje tamo gdje prestaje tehnička barijera.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je putem platforme e-Savjetovanja prijedlog izmjena Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u prvi razred srednje škole, prenosi Studentski.hr. Promjene se odnose na učenike međunarodnih programa, sklapanje ugovora o naukovanju za vezane obrte te redefiniranje popisa važnih predmeta za upis.

Jedna od ključnih izmjena odnosi se na učenike koji pohađaju međunarodne programe. Prema važećem pravilniku, izuzeci od standardnih upisnih kriterija vrijedili su samo za one koji su prethodna tri razreda završili u takvom programu. Novi prijedlog ukida taj uvjet, čime se omogućuje da svi učenici koji nastavljaju obrazovanje unutar istog ciklusa i programa budu izuzeti, neovisno o tome koliko su godina prethodno pohađali taj program.

Značajne promjene predložene su i u načinu sklapanja ugovora o naukovanju za učenike koji se obrazuju za vezane obrte. Dosadašnji Članak 26. Pravilnika u potpunosti je izmijenjen. Najvažnija novost je ukidanje obveze dostave liječničke svjedodžbe i svjedodžbe završnog razreda osnovne škole prilikom sklapanja ugovora.

Također, škole koje provode naukovanje sada su obvezne redovito ažurirati i javno objavljivati popis slobodnih mjesta kod licenciranih obrtnika i pravnih osoba. Ovi podaci moraju biti jasno vidljivi na oglasnim pločama, mrežnim stranicama škola te unutar aplikacije e-Naukovanje.

Iako učenik (ili roditelj/skrbnik) i dalje sklapa ugovor s licenciranim obrtnikom, novost je da Hrvatska obrtnička komora više nije zadužena za vođenje evidencije i verifikaciju ugovora. Obrtnici i dalje imaju pravo raspisivati natječaje za prijam učenika, a u slučaju većeg broja prijava preporučuje se prednost dati učenicima s boljim školskim uspjehom.

Dodatno, novi prijedlog pravilnika donosi ažuriran popis posebno važnih predmeta za upis, koji sada postaje dio Pravilnika, zamjenjujući prethodni. Više detalja možete pronaći ovdje.

Kada roditelji trebaju odjaviti studenta ili učenika s porezne kartice, kako bi izbjegli naknadno vraćanje poreza, i što se događa ako se taj korak ne napravi na vrijeme? Odgovor na ova pitanja dala je Porezna uprava, koja upozorava roditelje na moguće financijske posljedice ako njihova djeca tijekom godine zarade više od dopuštenih 3.600 eura, piše Srednja.hr.

U 2025. godini učenici i studenti mogu zaraditi do 3.600 eura, a da pritom i dalje budu prijavljeni kao uzdržavani članovi na poreznoj kartici roditelja. Istovremeno, njihova ukupna zarada do 10.800 eura putem učeničkih i studentskih servisa nije predmet oporezivanja. No, ključan je upravo taj prvi prag od 3.600 eura.

Ako student ili učenik prijeđe taj iznos tijekom godine, više ne može biti prijavljen kao uzdržavani član roditelja. U tom slučaju, roditelj mora odjaviti dijete s porezne kartice, a Porezna uprava će u godišnjem obračunu poreza za 2025. godinu utvrditi razliku poreza na dohodak za razdoblje tijekom kojeg je roditelj koristio olakšicu.

Primjerice, ako student prijeđe limit u travnju i roditelj ga tek tada odjavi s porezne kartice, roditelj će morati platiti razliku poreza za razdoblje od siječnja do travnja. Dakle, za četiri mjeseca. Slično tome, ako se limit prijeđe u kolovozu, a roditelj reagira tek tada, plaća razliku za osam mjeseci.

Iz Porezne uprave pojašnjavaju da se olakšica primjenjuje na godišnjoj razini, pa se datum odjave djeteta iz porezne kartice direktno veže uz obvezu povrata poreza. To znači da svaki mjesec u kojem roditelj koristi olakšicu, a dijete je već premašilo limit, generira dodatni trošak koji će se obračunati u 2026. godini.

Poseban slučaj nastaje kada student završi studij tijekom godine. Ako se zaposli nakon 1. rujna i pribavi svoju poreznu karticu, više ne može biti uzdržavani član roditelja od tog mjeseca nadalje. Ako pritom do kraja godine zaradi više od 3.600 eura, roditelju će se također obračunati razlika poreza za razdoblje do rujna.

No, postoji i olakotna okolnost. Ako roditelj tijekom godine odjavi dijete s porezne kartice, a ono ipak na kraju ne zaradi više od dozvoljenih 3.600 eura, dijete se može naknadno vratiti na poreznu karticu putem ZPP-DOH obrasca do veljače sljedeće godine.

Kako upozorava profesor matematike Toni Milun, čak i nekoliko mjeseci korištenja olakšice dok dijete premaši dopušteni limit može roditelje stajati između 84 i 130 eura mjesečno. Za razdoblje od pet mjeseci, to može značiti trošak od 420 do 650 eura koji treba vratiti državi, i to odjednom.

Stoga, roditelji bi trebali pažljivo pratiti zaradu svoje djece tijekom godine i pravovremeno reagirati. Odjava djeteta s porezne kartice nakon prelaska limita nije stvar izbora, nego nužna mjera kako bi se izbjegla visoka financijska iznenađenja u godišnjem obračunu. Pratiti stanje i pravovremeno komunicirati s Poreznom upravom može spriječiti nepotrebne troškove jer kad se olakšica jednom pređe, povrat može biti sve samo ne simboličan.