Iako se o mentalnom zdravlju sve više govori u javnom prostoru, mentalno zdravlje muškaraca i dalje ostaje tema obavijena šutnjom i predrasudama. Lipanj, mjesec posvećen osvještavanju muškog mentalnog zdravlja, idealna je prilika za razbijanje tišine i otvaranje prostora za iskren razgovor o izazovima koje muškarci svakodnevno proživljavaju , često sami i u tišini.

Statistike pokazuju da muškarci rjeđe traže stručnu pomoć, a istovremeno su podložniji ozbiljnim posljedicama poput depresije, ovisnosti i sličnih stanja. Zašto je tomu tako i kako možemo stvoriti društvo u kojem će muškarci bez srama govoriti o svojim emocijama i ranjivostima?

Tišina koja boli

Svake godine milijuni muškaraca diljem svijeta bore se s depresijom, tjeskobom, stresom i emocionalnim pritiscima, no većina to čini u tišini. Podaci su zabrinjavajući, samo u SAD-u, više od 6 milijuna muškaraca godišnje pati od depresije, a gotovo svaki deseti muškarac doživljava neki oblik anksioznosti. Ipak, manje od polovice njih potraži stručnu pomoć. Čak 49% muškaraca priznaje da se osjećaju depresivnije nego što to pokazuju prema okolini.

Tema ovogodišnjeg Men’s Health Month-a posvećena je zatvaranju tzv. Empathy Gapa, jaza u empatiji prema muškim zdravstvenim i emocionalnim potrebama. Taj jaz se očituje u manjku brige i podrške kada su u pitanju muški zdravstveni problemi, fizički, ali i mentalni.

Premda muškarci umiru u prosjeku šest godina ranije nego žene, većina preventivnih programa i kampanja fokusirana je na ženske zdravstvene teme. Slično je i u području mentalnog zdravlja. Cilj kampanje Men’s Health Week 2025 je upravo uvođenje promjena u politici, povećanje financiranja istraživanja te poticanje proaktivnog pristupa zdravlju muškaraca i dječaka.

Premda su se vremena promijenila, mnogi muškarci su još uvijek odgajani odgajani u duhu tvrdokorne emocionalne samokontrole. Rečenice poput „muškarci ne plaču” i „mudi jak” mnogima su urezane u podsvijest od najranije dobi. Psiholozi upozoravaju kako upravo takve poruke stvaraju emocionalne barijere koje kasnije rezultiraju izolacijom, potiskivanjem emocija i izbjegavanjem traženja pomoći.

Zdrav muškarac nije onaj koji šuti i trpi, nego onaj koji zna da nije slab ako zatraži pomoć. Priznati da ne možeš sve sam, to nije slabost, to je hrabrost.

Vrijeme je za promjenu

Mentalno zdravlje muškaraca više ne smije biti tema o kojoj se govori samo jednom godišnje i to šaptom. Suočavanje s problemima, izražavanje emocija i traženje pomoći ne smije se više smatrati slabošću, nego znakom snage i zrelosti.

Društvo u kojem muškarci osjećaju da imaju pravo na ranjivost, da nisu sami u svojim borbama i da postoji sustav podrške koji ih razumije je nužnost. Promjena počinje edukacijom, ali i malim koracima, razgovorom bez predrasuda, pruženom rukom pomoći i slušanjem bez osude.

Ako želimo zdravije muškarce, zdravije obitelji i zdravije zajednice, moramo prestati tražiti od muškaraca da šute. Jer njihova tišina može biti smrtonosna, a naša empatija može biti prvi korak prema ozdravljenju.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) počinje s isplatom nacionalne naknade za starije osobe za svibanj u utorak, 17. lipnja, prenosi Mirovina.hr. Ovu vrstu pomoći primit će 18.785 korisnika, a više od 80 % njih su žene.

Nacionalna naknada iznosi 154,50 eura mjesečno, a pravo na nju imaju osobe starije od 65 godina koje ne primaju mirovinu, plaću ni socijalnu pomoć. Osim toga, ne smiju imati sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju da je pokrenut postupak za raskid ili poništenje ugovora.

Glavni uvjet za ostvarenje prava je prihodovni cenzus koji ne smije prelaziti 309 eura mjesečno po članu kućanstva. To znači da, primjerice, ako suprug ima mirovinu do 618 eura, a supruga nema nikakav prihod, ona može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu.

Još jedan važan uvjet je prebivalište u Hrvatskoj. Podnositelj zahtjeva mora imati neprekidno prebivalište u zemlji najmanje 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva.

„Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja. Korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu“, pojašnjavaju iz HZMO-a.

Zahtjev se može podnijeti u bilo kojem trenutku, osobno u područnoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta, preporučeno poštom ili putem sustava e-Građani.

Ministarstvo financija od ponedjeljka, 9. lipnja 2025., započinje upis novog izdanja trezorskih zapisa ročnosti 91 dan, prenosi Mirovina.hr. Ukupni cilj emisije je prikupljanje 850 milijuna eura uz godišnju stopu prinosa od 2,60 %, a dospijeće vrijednosnih papira predviđeno je za 18. rujna 2025.

Upis trezorskih zapisa odvijat će se u dva kruga. Prvi je namijenjen građanima, dok je drugi rezerviran za institucionalne ulagače. Građani će moći sudjelovati u prvom krugu upisa putem mreže poslovnica Fine, digitalne platforme Ministarstva financija za vrijednosne papire E-RIZNICA te mobilne aplikacije M-RIZNICA, dostupne na Google Playu i AppStoreu.

Posebnost ovog izdanja je funkcionalnost „Reinvestiranje“ koja omogućava imateljima trezorskih zapisa upisanih u ožujku 2025. godine, s dospijećem 19. lipnja 2025., da nominalni iznos tih zapisa automatski ulože u novu emisiju. Reinvestiranje se provodi bez potrebe za plaćanjem novih transakcija, ali ga je potrebno iskoristiti do 16. lipnja 2025. do 11 sati.

Ova opcija znači da građani koji žele ponovno uložiti novac neće morati čekati isplatu na transakcijski račun niti vršiti novu uplatu, jer će se reinvestiranje izvršiti automatski na dan dospijeća, 19. lipnja 2025.

U posljednje dvije godine, ovo će biti 15. izdanje državnih vrijednosnih papira dostupnih građanima, od kojih su 12 izdanje trezorskih zapisa. Trenutno građani drže više od 7,5 % ukupnog javnog duga Republike Hrvatske, s preko 290 tisuća ulagatelja koji su do sada upisali vrijednosne papire u vrijednosti većoj od 8,9 milijardi eura. Također, otvoreno je više od 52 tisuće novih računa pri Središnjem klirinškom depozitarnom društvu (SKDD).

Preko ovih „narodnih“ vrijednosnih papira, građanima je do sada isplaćeno više od 308 milijuna eura kamata, što potvrđuje njihov značajan udio u financiranju javnog duga.

Foto: Pexels/Photo by AlphaTradeZone

Što su trezorski zapisi i zašto ih građani kupuju?

Trezorski zapisi su kratkoročni vrijednosni papiri koje izdaje država kako bi prikupila sredstva za financiranje svojih tekućih potreba i projekata. Oni predstavljaju iznimno siguran oblik ulaganja jer su u potpunosti zajamčeni od strane države, što praktički eliminira rizik gubitka glavnice. Njihov rok dospijeća je fiksiran i obično se kreće do nekoliko mjeseci, što ih čini idealnim za one koji traže kratkoročno vezivanje kapitala. Ulaganjem u trezorske zapise, građani zapravo posuđuju novac državi na određeno vrijeme, a zauzvrat ostvaruju prinos u obliku kamata.

Za razliku od dugoročnih obveznica, koje često imaju redovite, polugodišnje ili godišnje isplate kamata, trezorski zapisi funkcioniraju nešto drugačije. Oni nemaju periodične isplate kamata tijekom trajanja. Umjesto toga, prinos se isplaćuje na kraju roka dospijeća, zajedno s uloženim iznosom (glavnicom). To znači da ulagatelji, prilikom kupnje trezorskih zapisa, točno znaju koliki će iznos zaraditi ako ih drže do kraja roka. Upravo ih ta transparentnost i predvidivost čine atraktivnim za ulagatelje koji cijene sigurnost i jasnu kalkulaciju povrata.

Ovi vrijednosni papiri su idealni za građane koji žele sigurno i kratkoročno uložiti svoj novac uz fiksni prinos, bez rizika gubitka glavnice. Njihova privlačnost leži u kombinaciji sigurnosti, predvidivosti i dostupnosti. Često je postavljen minimalan iznos ulaganja koji je relativno nizak, što ih čini dostupnima široj populaciji, a ne samo institucionalnim ulagateljima. Pristup trezorskim zapisima je iznimno jednostavan, bilo putem poslovnica Fine, digitalnih platformi ili mobilnih aplikacija, što dodatno olakšava ulaganje.

Trezorski zapisi također služe kao alat za štednju i planiranje budućih financija, jer pružaju stabilan i predvidiv povrat. Osim toga, njihova likvidnost i jednostavnost čine ih pogodnim za sve one koji traže sigurnu investiciju s niskim rizikom.

Ulaganjem u trezorske zapise građani podupiru financijsku stabilnost države, a istovremeno ostvaruju sigurni prihod na svoja sredstva.

Više od 473.000 građana Hrvatske krajem ožujka 2025. štedjelo je u trećem mirovinskom stupu, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), prenosi Mirovina.hr. Iako je riječ o dobrovoljnom obliku štednje za starost, udio zaposlenih koji se odlučuju za ovu opciju iznosi oko 27 %. Unatoč porastu broja članova fondova, broj isplata mirovina iz trećeg stupa u stalnom je padu.

Treći mirovinski stup predstavlja dodatnu, dobrovoljnu štednju za starost koju građani mogu sami ugovarati i prilagođavati prema svojim mogućnostima. Dinamiku uplata, način i rokove isplate određuju sami štediše, a za uplate se ostvaruju državni poticaji, kao i određeni prinos. No, unatoč pogodnostima, treći stup još uvijek ne koristi većina građana Hrvatske.

Prema službenim podacima Hanfe, krajem ožujka 2025. godine otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 423.304 člana, dok je u zatvorenim fondovima bilo dodatnih 49.986 članova. Ukupno to čini više od 473.000 građana koji štede u trećem stupu.

Taj udio mogao bi biti i veći kada bi se iz ukupnog broja zaposlenih isključile specifične skupine poput umirovljenika i stranih radnika. Važno je napomenuti i da osobe koje nisu zaposlene također mogu samostalno uplaćivati sredstva u ovaj oblik štednje.

Iako broj ljudi u trećem stupu raste u odnosu na početak 2024. kada ih je bilo oko 443.000 (sada ih je 30.000 više), broj isplata iz trećeg stupa već godinama opada. Krajem 2019. godine zabilježeno je oko 7.900 isplata, dok je taj broj do kraja 2023. pao na 4.100. Hanfa nije iznijela podatke o prosječnom iznosu ovih isplata, budući da on ovisi o planu isplate koji štediša sam određuje. Među mogućnostima je i jednokratna isplata dijela sredstava.

Usporedi li se broj isplata s ukupnim brojem umirovljenika u Hrvatskoj, kojih je oko 1,2 milijuna, isplate iz trećeg stupa čine vrlo mali udio. Razlog za to djelomično leži u činjenici da u trećem stupu uglavnom štede mlađe generacije koje do mirovine još nisu stigle.

Jedna od pogodnosti trećeg stupa je i mogućnost korištenja mirovine već od 50. godine života, za one koji su štednju ugovorili do kraja 2018. godine ili od 55. godine za ostale, bez obzira na formalni odlazak u mirovinu. Uz to, moguće je jednokratno podići do 30 posto ukupno ušteđenih sredstava.

Još jedna važna stavka jest nasljednost. U slučaju smrti člana fonda, sredstva na njegovom osobnom računu u potpunosti su nasljediva. Ako je ugovorena privremena isplata iz imovine fonda, nasljednici i dalje imaju pravo na jednokratnu isplatu prema uvjetima ugovora.

Foto: Alesia Kozik/pexels.com

Što je treći mirovinski stup i kome se isplati?

Treći mirovinski stup zapravo obuhvaća dva tipa fondova, otvorene i zatvorene. U otvorene se može uključiti svaki građanin, dok su zatvoreni fondovi rezervirani za zaposlenike određenih organizacija koje svojim radnicima nude ovu štednju kao dodatnu pogodnost.

Sredstva uplaćena u treći stup smatraju se privatnim vlasništvom člana, bez obzira na to uplaćuje li ih sam ili to čini njegov poslodavac. Osim fleksibilnosti, dodatni poticaj za štednju dolazi u obliku državnih i poreznih olakšica.

Poslodavci imaju mogućnost uplaćivati do 55,36 eura mjesečno (odnosno 796,34 eura godišnje) kao priznati porezni trošak, dok zaposlenici mogu ostvariti državni poticaj u iznosu od 15 posto na uplate do 663,61 eura godišnje. To u praksi znači maksimalni godišnji poticaj od 99,54 eura.

Unatoč pogodnostima, broj građana uključenih u treći stup nije velik. Razlozi se kreću od nedostatka informacija, do činjenice da mnogima nakon pokrivanja osnovnih životnih troškova ne preostaje dovoljno za štednju. Ipak, mirovinska društva nude kalkulatore na svojim internetskim stranicama, koji mogu pomoći građanima da lakše procijene dugoročne koristi.

Prema primjeru kalkulatora Erste Plavog, uz uplate od 100 eura mjesečno, godišnji prinos od 5 % i državni poticaj, kroz 20 godina štednje moguće je akumulirati 43.776 eura. Od toga, 24.000 eura su izravne uplate korisnika, dok ostatak čine prinosi i poticaji.

Treći stup nudi niz pogodnosti, no i dalje ostaje manje iskorišten oblik štednje. Ključ njegove isplativosti leži u dugoročnosti i ranom početku.

Kako doživjeti duboku starost bez demencije i kroničnih bolesti? Prema riječima dr. Erica Topola, renomiranog američkog kardiologa i stručnjaka za dugovječnost, odgovor se ne nalazi u genima, već u svakodnevnim životnim navikama, a njegove savjete prenosi Tportal.

Topol i njegov tim sa Scripps Research Translational instituta u Kaliforniji više od dva desetljeća proučavaju osobe starije od 80 godina koje su ostale mentalno i tjelesno zdrave. Rezultate tog opsežnog istraživanja izložio je u svojoj novoj knjizi „Super Agers: An Evidence-Based Approach to Longevity”.

Iako se dugo smatralo da naslijeđe ima ključnu ulogu u dugovječnosti, Topol ističe da geni čine tek manji dio mozaika. U svojoj studiji obuhvatio je 1.400 osoba koje su starost doživjele bez ozbiljnih dijagnoza poput raka, bolesti srca ili Alzheimerove bolesti. Zaključak je jasan, tjelesna aktivnost, pravilna prehrana i dobar san presudni su čimbenici zdravog starenja. „Zdravlje tijela počinje s kretanjem”, ističe Topol, koji je u vlastitu rutinu uvrstio svakodnevne šetnje, vježbe snage i vježbe ravnoteže poput stajanja na jednoj nozi.

Prema njegovim riječima, upravo je redovita tjelovježba najvažniji korak prema dugom životu. Drugi ključni element koji Topol naglašava jest kvalitetan san. Nova znanstvena saznanja pokazuju da spavanje omogućuje čišćenje mozga od otpadnih tvari putem glimfatičkog sustava, čime se značajno smanjuje rizik od demencije. „Bez sna sve ostalo gubi smisao”, kaže Topol. On osobno vodi brigu o pravilnoj rutini spavanja, izbjegava kasne obroke i ne vježba predvečer kako bi očuvao kvalitetu odmora. Prehrana je treći stup zdravog starenja.

Topol preporučuje biljnu prehranu bogatu zdravim mastima i nemasnim izvorima proteina poput ribe, orašastih plodova i mahunarki. Posebno upozorava na opasnosti pretjeranog unosa industrijski prerađene hrane, koju povezuje s upalama i kroničnim bolestima. Iako je povećao unos proteina zbog treninga snage, naglašava važnost umjerenosti. Uz fizičko zdravlje, Topol ne zaboravlja ni mentalno. Ističe kako boravak u prirodi, svakodnevne šetnje na otvorenom i izlaganje zelenilu smanjuju stres i tjeskobu. „Priroda ima moć vraćanja duhovne ravnoteže”, poručuje. Kada su u pitanju suplementi i alkohol, Topol preporučuje oprez, dodaci prehrani nisu nužni ako se osoba zdravo hrani i redovito vježba, dok konzumaciju alkohola treba svesti na najviše sedam pića tjedno.

Gledajući u budućnost, vjeruje da će tehnologije koje mjere biološku starost pojedinih organa otvoriti nove mogućnosti za prevenciju bolesti poput raka i neurodegenerativnih poremećaja. Zaključno, poruka dr. Topola je jasna, promjene životnog stila vrijede u svakoj dobi. Bilo da ste u 40-ima, 50-ima ili 60-ima, nije kasno za zdraviju svakodnevicu. „Sadašnja medicina je na pragu velikih otkrića. Nikada nismo bili bliži stvarnoj prevenciji bolesti koje dolaze s godinama i to je uzbudljivo”, zaključuje Topol.