Povežite se s nama

Gospodarstvo

Hrvati će za Uskrs potrošiti više nego lani! Saznajte o kojim se brojkama radi

Blagi rast maloprodaje i viši prosječni računi upućuju na veću potrošnju uoči ovogodišnjeg Uskrsa. Prema procjenama, riječ je o 9 % više u odnosu na 2024.

Objavljeno

na

Foto: Tradicionalna uskrsna košarica/Emica Elvedji/PIXSELL

Uoči uskrsnih blagdana, građani Hrvatske ove godine mogli bi potrošiti više nego prošle, pokazuju pozitivni gospodarski pokazatelji i rast prometa u maloprodaji. U razdoblju od četiri tjedna pred Uskrs, procjenjuje se kako će ukupna potrošnja premašiti 1,95 milijardi eura, što je 9 % više nego 2024. godine.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) prenosi kako je prošle godine, u istom razdoblju, u trgovini na malo (bez trgovine motornim vozilima i motociklima) zabilježeno 1,80 milijardi eura prometa. Najveći dnevni promet bio je na Veliki petak, 29. ožujka, kada je ostvareno 97 milijuna eura.

Ovogodišnji pokazatelji također idu u prilog povećanoj potrošnji. U usporednom periodu zabilježen je rast broja fiskaliziranih računa od 2,10 %, porast iznosa fiskaliziranih računa za 9,54 % te povećanje prosječnog računa za 5,75 %.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji u prva dva mjeseca ove godine realno je porastao za 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U veljači je godišnji rast iznosio 2,6 %, čime se pozitivan trend nastavlja već 23 mjeseca zaredom. Ipak, na mjesečnoj razini u veljači je zabilježeno blago usporavanje, s padom od 0,9 % u odnosu na siječanj 2025.

„S obzirom na to da je osobna potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), nastavak rasta maloprodajnog prometa u prvim mjesecima ove godine upućuje na stabilan gospodarski rast i u prvom tromjesečju 2025., unatoč izazovima koje sa sobom nose geopolitičke neizvjesnosti. Uskrs, koji ove godine kalendarski pada kasnije, tradicionalno se povezuje s početkom turističke sezone, što može dodatno utjecati na potrošnju“, poručila je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

U segmentu proizvoda koji se najčešće kupuju za Uskrs, došlo je do promjena u cijenama. Od osnovnih namirnica za kolače pojeftinili su šećer (–9,1 %), jaja (–0,9 %) i brašno (–0,4 %), dok su poskupjeli suho voće i orašasti plodovi (+12,5 %) te čokolada (+26 %).

Kada je riječ o drugim prehrambenim proizvodima koji se često nalaze na blagdanskom stolu, cijene su se također kretale u različitim smjerovima. Pojeftinili su krumpir (–9 %), svinjetina (–2 %), smrznuta riba (–2,5 %), svježe povrće (–1 %) i maslinovo ulje (–5 %). S druge strane, skuplji su janjetina (+5 %), meso peradi (+0,5 %), suho ili usoljeno meso (+3,3 %) te svježa ili rashlađena riba (+9,3 %).

Hrvatska gospodarska komora ponovno apelira na građane da pri kupnji biraju domaće proizvode označene znakovima „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“, čime izravno potiču domaću proizvodnju i jačaju konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Riječ je o poruci koja je u središtu kampanje „Kupujmo hrvatsko“ već gotovo trideset godina.

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno