Povežite se s nama

Zanimljivosti

Imate stare ploče na tavanu? Neke bi mogle vrijediti pravo bogatstvo

Objavljeno

na

Foto: pexels.com

Gramofonske ploče, nekada glavni izvor omiljenih glazbenih zvukova, danas su traženi kolekcionarski primjerci. Njihova tržišna vrijednost nerijetko doseže vrtoglave iznose, a najskuplji primjerci prodaju se na aukcijama diljem svijeta. Vrijednost pojedine ploče ovisi o nizu faktora, uključujući izvođača, stanje ploče i posebnosti izdanja.

No, kako Dnevno.hr prenosi, ne vrijedi svaka stara ploča isto, ključ je u izvođaču i rijetkosti izdanja. Primjerice, prvi albumi Beatlesa, Elvisa Presleya ili Rolling Stonesa, pogotovo u prvim izdanjima, postižu vrlo visoke cijene. Rani albumi izdani u malim nakladama ili putem nepoznatih izdavačkih kuća također mogu biti izuzetno vrijedni.

Stanje ploče od presudne je važnosti. Oguljena kućišta, ogrebotine ili tragovi istrošenosti značajno umanjuju vrijednost. Originalno pakiranje i posebna izdanja dodatno povećavaju cijenu.

Rekordne cifre za kolekcionarske primjerke

Neke ploče su prodane za nevjerojatne iznose. Album Beatlesa “White Album” iz 1968. godine s rednim brojem 0000001, nekoć u vlasništvu Ringa Starra, prodan je 2015. godine za čak 790.000 dolara. Prva snimka Elvisa Presleya “My Happiness” iz 1953. postigla je cijenu od 300.000 dolara.

Među najtraženijima su i pogrešno otisnute ploče ili one s kontroverznim naslovnicama. Poznat je primjer albuma “Yesterday and Today” grupe Beatles, poznatog po tzv. “Butcher Cover” naslovnici, koja je brzo povučena iz prodaje. Nekolicina preostalih originala danas vrijedi i do 125.000 dolara.

Kako provjeriti vrijednost ploče?

Vlasnici ploča koji sumnjaju da posjeduju vrijedan primjerak trebali bi prije prodaje detaljno istražiti tržište. Online platforme poput Discogsa i Ebaya omogućuju provjeru trenutnih cijena, dok specijalizirani trgovci nude profesionalnu procjenu, no često uz određenu proviziju.

Ako imate stare ploče pohranjene na tavanu, sada je možda pravo vrijeme da ih izvadite, pregledate i istražite njihovu vrijednost.

Zanimljivosti

Ugovori o uzdržavanju postaju sve češća zamka za starije osobe

Sve više starijih osoba u Hrvatskoj postaje žrtvama nejasnoća i zlouporaba vezanih uz ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, iako zakoniti način skrbi za starije osobe, sve češće dovode do ozbiljnih posljedica za primatelje uzdržavanja, najčešće starije i nemoćne građane.

Kako Mirovina.hr prenosi, ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju uobičajena su praksa u Hrvatskoj kada je riječ o brizi za starije osobe. Međutim, njihova pravna složenost i nedovoljna informiranost starijih građana često dovode do toga da primatelji uzdržavanja izgube imovinu. Ponekad već za života, a nerijetko i bez vlastitog znanja.

Temeljna razlika između ova dva ugovora je značajna, kod ugovora o doživotnom uzdržavanju, imovina prelazi na uzdržavatelja tek nakon smrti primatelja, dok kod dosmrtnog uzdržavanja, imovina prelazi odmah nakon potpisivanja. Mnogi stariji građani nisu svjesni te razlike, što često rezultira zlouporabama i gubitkom imovine.

Pučka pravobraniteljica u izvješću navodi slučaj 88-godišnje žene koju su, nakon teškog zdravstvenog stanja uzrokovanog COVID-om, kumovi odveli javnom bilježniku pod izlikom da treba potpisati punomoć za prodaju kuće. Umjesto toga, potpisala je darovni ugovor kojim je bez znanja izgubila svu imovinu. Danas živi u izrazito teškim uvjetima, često gladna i psihički slomljena.

Drugi zabilježeni slučaj odnosi se na 86-godišnjakinju koja je pokrenula raskid ugovora o uzdržavanju. Prvostupanjski sudski postupak trajao je četiri godine i četiri mjeseca, dok žalbeni još uvijek nije završen. Unatoč apelima, sudovi nemaju posebne rokove za ovakve predmete, a postupci se vode u okviru redovnog sudovanja, što dodatno otežava položaj starijih osoba.

Zbog sve učestalijih problema, krajem 2023. izmijenjen je Zakon o obveznim odnosima, a od 1. srpnja 2024. uspostavljen je Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Registar vodi Hrvatska javnobilježnička komora, ali nije javan. Uvid u njega imaju samo ovlaštene institucije poput sudova i državnog odvjetništva.

Tijekom 2024. godine pred javnim bilježnicima sklopljeno je 4.584 ugovora o doživotnom i 1.285 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, dok je u Registar upisano ukupno 908 takvih ugovora. Prvi put nakon više godina bilježi se pad broja sklopljenih ugovora.

Ipak, pravobraniteljica upozorava da Registar sam po sebi nije dovoljan. Hrvatska javnobilježnička komora još uvijek nema mogućnost samostalno provjeriti postoje li zabrane za sklapanje ugovora s osobama iz sustava socijalne skrbi, a suradnja s nadležnim ministarstvom nije dovoljno razvijena. Također, naglašava potrebu za daljnjim informiranjem građana, edukacijom javnih bilježnika i učinkovitijom suradnjom institucija.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Pogledajte 5 povijesnih misterija koji i dalje zbunjuju svijet

Ovi nerazjašnjeni misteriji ne samo da potiču maštu, već i otvaraju prostor za nove teorije, rasprave i istraživanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Tijekom povijesti, čovječanstvo je ostavilo nebrojene tragove svoga postojanja. Neke jasne, dokumentirane i objašnjive, dok su drugi ostali obavijeni velom tajne. Iako znanost i arheologija neumorno napreduju, postoje pitanja na koja još uvijek nemamo odgovore. Ovi nerazjašnjeni misteriji ne samo da potiču maštu, već i otvaraju prostor za nove teorije, rasprave i istraživanja.

1. Nestanak civilizacije s Uskršnjeg otoka

Uskršnji otok (Rapa Nui), udaljeni komadić kopna usred Tihog oceana, poznat je po monumentalnim kamenim kipovima moai. No, prava tajna leži u sudbini naroda koji ih je izradio. Što se dogodilo s civilizacijom koja je bila sposobna oblikovati, transportirati i uspravljati kipove visoke i do 10 metara?

Neki znanstvenici vjeruju kako je prenapučeni otok doživio ekološki kolaps. Pretjerana sječa drveća, erozija tla i iscrpljivanje resursa mogli su dovesti do gladi, ratova i konačnog pada društva. Drugi pak sugeriraju da su europske bolesti i ropstvo koje su sa sobom donijeli prvi kolonizatori imale presudnu ulogu. Ipak, točan uzrok još nije potvrđen.

2. Tko je zapravo bio Jack Trbosjek?

Jedan od najpoznatijih zločinaca iz 19. stoljeća, Jack Trbosjek (Jack the Ripper), terorizirao je londonsku četvrt Whitechapel 1888. godine. Ubojstva, zloglasna po brutalnosti i preciznosti, bila su usmjerena na žene, uglavnom prostitutke. Iako su brojni osumnjičenici tijekom godina bili predmetom istraga, stvarni identitet ubojice nikada nije potvrđen.

Unatoč brojnim teorijama, knjigama, filmovima i modernim pokušajima genetske analize, pravi identitet Trbosjeka i dalje ostaje misterij. Njegov slučaj ostaje otvorena rana londonske povijesti i fascinacija za istražitelje i povjesničare diljem svijeta.

3. Voynichev rukopis

Jedan od najsloženijih misterija u povijesti književnosti i lingvistike je Voynichev rukopis. Radi se o knjizi napisanoj na nepoznatom jeziku, s ilustracijama čudnih biljaka, astroloških dijagrama i nepoznatih simbola. Rukopis potječe iz 15. stoljeća, a ime je dobio po antikvaru Wilfridu Voynichen koji ga je otkrio početkom 20. stoljeća.

Unatoč stotinama pokušaja da se tekst dešifrira, jezik i svrha rukopisa ostaju nepoznati. Je li riječ o izgubljenom jeziku, šifri, šali, ili čak nekoj vrsti ljekarničkog priručnika? Nitko sa sigurnošću ne zna. I dok neki tvrde da je u pitanju vješta krivotvorina, drugi vjeruju da nosi ključ izgubljenog znanja.

3. Atlantida

Platon je u svojim djelima opisao Atlantidu kao naprednu civilizaciju koja je nestala u jednom danu i jednoj noći, pod morem. Ova legenda nadahnula je stoljeća traženja izgubljenog kontinenta. Je li Atlantida stvarno postojala ili je bila alegorija za propast moralno pokvarenog društva?

Neki arheolozi vjeruju da bi Atlantida mogla imati uporište u stvarnim događajima, poput potonuća minojske civilizacije na otoku Thera nakon vulkanske erupcije. Drugi je smještaju na razne lokacije diljem svijeta, od Atlantika do Antarktike. No bez konkretnih dokaza, Atlantida ostaje na razmeđi između mita i moguće stvarnosti.

4. Tko je bio čovjek s željeznom maskom?

Jedna od najzagonetnijih ličnosti europske povijesti je zatvorenik poznat kao čovjek sa željeznom maskom, koji je tijekom druge polovice 17. stoljeća bio zatvoren u nekoliko francuskih zatvora, uključujući legendarni Bastille. Njegov identitet nikada nije otkriven, a lice mu je bilo skriveno pod maskom, prema nekim izvorima baršunastom, prema drugima od željeza.

Mnogi vjeruju da je bio brat blizanac kralja Luja XIV., dok drugi tvrde da je bio visoki državni dužnosnik koji je znao nešto što nije smio. Iako je Voltaire svojim djelima popularizirao ovu priču, stvarna pozadina ostaje enigma.

5. Tajna smrti Aleksandra Velikog

Aleksandar Veliki, jedan od najuspješnijih vojskovođa u povijesti, umro je iznenada 323. pr. Kr. u Babilonu, u dobi od samo 32 godine. Povjesničari već stoljećima pokušavaju otkriti što je dovelo do njegove smrti, bolest, trovanje ili genetska bolest?

Neki izvori navode da je pokazivao simptome malarije ili tifusa, dok drugi ističu da je možda bio otrovan od strane vlastitih generala. Najbizarnija teorija kaže da je Aleksandar možda patio od rijetkog neurološkog poremećaja zbog kojeg je bio paraliziran, ali pri svijesti, što bi značilo da je pokopan živ. Misterij njegove smrti i dalje ostaje nerazjašnjen.

Povijesni misteriji poput ovih podsjećaju nas da unatoč svim tehnološkim naprecima i znanstvenim dostignućima, postoje dijelovi naše prošlosti koji nam i dalje ostaju nepoznati. Oni nas tjeraju na istraživanje, razmišljanje i postavljanje novih pitanja. Možda će jednog dana tehnologija uspjeti odgonetnuti odgovore koje povijest uporno skriva, no do tada, ovi misteriji ostaju fascinantni prozori u ono što ne znamo. A možda nikada ni nećemo saznati.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Proročanstva s ekrana, ovi filmovi i serije šokantno su pogodili budućnost

Jesu li filmski autori vidoviti ili je ljudsko ponašanje dovoljno predvidivo da inspirira realne promjene?

Objavljeno

na

Objavio/la

Izvor: pexels.com

Od nevjerojatnih izuma do zlokobnih društvenih trendova, svijet fikcije nerijetko se pokazao kao zrcalo budućnosti. Pitanje koje se postavlja glasi, jesu li filmski autori vidoviti ili je ljudsko ponašanje dovoljno predvidivo da inspirira realne promjene?

1. „Minority Report”

U režiji Stevena Spielberga i temeljen na djelu Philipa K. Dicka, „Minority Report” prikazuje svijet gdje policija hvata kriminalce prije nego što počine zločin, a reklame „prepoznaju” prolaznike i obraćaju im se imenom. Danas tehnologije poput facial recognition sustava, personaliziranog oglašavanja i analitike predviđanja čine ovu fikciju itekako stvarnom i pomalo zabrinjavajućom.

2. „The Simpsons”

Malo koja serija ima toliko proročkih trenutaka kao Simpsoni. Od Trumpovog predsjedništva (najavljeno 2000.) do pametnih satova (prikazani još 1995.), ova animirana obitelj ne prestaje fascinirati. Kritičari sugeriraju da se radi o koincidencijama i dobrom razumijevanju društvenih trendova, ali broj pogodaka svejedno ostavlja bez daha.

3. „Black Mirror”

Britanska serija poznata je po prikazivanju mračnih posljedica tehnologije. Epizoda „Nosedive” prikazuje društvo gdje se pojedinci ocjenjuju nakon svake interakcije, što direktno podsjeća na kineski sustav društvenog kredita. Druga epizoda, „Metalhead”, prikazuje robote-pse nalik na stvarne modele koje danas razvija Boston Dynamics. Ova serija možda nije predvidjela budućnost, već nas na nju upozorila.

4. „Contagion”

Film „Contagion” Stevena Soderbergha postao je iznimno popularan 2020. zbog jezive sličnosti s pandemijom COVID-19. Od načina širenja virusa do kaosa u opskrbi i teorija zavjere, film gotovo kronološki prati ono što se nekoliko godina kasnije doista dogodilo. Stručnjaci koji su surađivali na filmu temeljili su ga na realnim modelima širenja bolesti, što dodatno pojačava njegovu vjerodostojnost.

5. „Star Trek”

Kultna znanstveno-fantastična serija, već i izvor inspiracije za mnoge današnje uređaje. Komunikatori iz serije podsjećaju na rane mobilne telefone, a tableti i automatski prevoditelji danas su svakodnevni. Čak i vrata koja se automatski otvaraju, nekoć su bila futuristička zamisao, a sada su standard u trgovinama i zračnim lukama.

6. „Her”

U filmu „Her”, glavni lik se zaljubljuje u glasovni operativni sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji. Danas, uz napredak chatbotova, glasovnih asistenata poput Alexe i Siri, te emocionalno inteligentnih AI sustava, granica između ljudskog i umjetnog postaje sve tanja. Iako još nismo stigli do romantičnih odnosa s AI-em, tehnologija svakako ide u tom smjeru.

Filmovi i serije često funkcioniraju kao društveni komentari, upozorenja ili čak inspiracija za buduće inovacije. Neki autori imaju iznimno oštar uvid u to kuda nas vodi tehnologija i kako se društvo ponaša pod određenim okolnostima. Iako ne možemo sa sigurnošću reći da su predvidjeli budućnost, zasigurno su oblikovali način na koji je doživljavamo.

U konačnici, možda je najvažnije pitanje ne što su filmovi predvidjeli, nego jesmo li ih na vrijeme poslušali.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Planirate useljenje s partnerom? Ovih 20 stvari morate riješiti prije toga

Kako bi zajednički život protekao što bezbolnije i uspješnije, važno je prije samog preseljenja otvoreno razgovarati i dogovoriti se o nizu važnih tema

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Useljenje s partnerom velik je korak u vezi koji donosi brojne promjene, izazove i prilike. Kako bi zajednički život protekao što bezbolnije i uspješnije, važno je prije samog preseljenja otvoreno razgovarati i dogovoriti se o nizu važnih tema. 24sata prenosi popis 20 stvari koje bi svaki par trebao razmotriti prije donošenja odluke o useljenju:

  1. Dogovoriti se tko će što plaćati – financijska transparentnost i jasna podjela troškova ključ su stabilnog suživota.
  2. Dogovoriti se kako se nositi s neplaniranom trudnoćom – važno je unaprijed znati stavove o mogućim životnim situacijama.
  3. Razgovarati o braku – uskladiti dugoročna očekivanja može pomoći u izbjegavanju nesporazuma.
  4. Imati barem jedan razlog za useljenje osim financijske koristi i praktičnosti.
  5. Razmotriti moguće izazove suživota koji se realno mogu pojaviti.
  6. Upoznati partnerove bliske prijatelje i članove obitelji.
  7. Znati međusobnu financijsku situaciju – dugovi, primanja, štednja.
  8. Složiti plan i dogovoriti se o ključnim aspektima zajedničkog života te uskladiti navike.
  9. Reći volim te jedno drugome – emocionalna sigurnost važna je za početak zajedničkog poglavlja.
  10. Odlučiti čiji će se krevet koristiti – praktično pitanje koje može otvoriti širu raspravu o opremanju doma.
  11. Pogledati potencijalne stanove zajedno – zajednički izbor prostora potiče osjećaj zajedništva.
  12. Provesti barem dvije noći zaredom zajedno kako bi se testirala svakodnevna dinamika.
  13. Imati barem podjednaka životna iskustva.
  14. Proslaviti jedan veći blagdan zajedno – dobra prilika za testiranje funkcioniranja u obiteljskom i društvenom kontekstu.
  15. Razgovarati o podjeli kućanskih poslova – jasno definiranje obaveza sprječava buduće sukobe.
  16. Zajedno odabrati nešto novo za zajednički dom – bilo da se radi o simboličnom predmetu, estetici ili financijskoj investiciji.
  17. Dogovoriti se o kućnim ljubimcima – hoće li ih biti, tko će se brinuti o njima.
  18. Putovati zajedno i doživjeti nova iskustva – dobar test za timski duh i fleksibilnost.
  19. Provjeriti ima li u ormaru dovoljno mjesta za oboje – simbolično, ali i praktično pitanje.
  20. Preživjeti barem jednu veliku svađu – sukobi su neminovni, a način rješavanja istih otkriva puno o budućem suživotu.

Pravovremen i iskren razgovor o ovim temama može pomoći parovima da izbjegnu nesporazume, ojačaju vezu i stvore zdravu osnovu za zajednički život.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Ovo su biljke koje uspijevaju i na najtamnijim mjestima u vrtu

Ako imate sjenoviti kutak u vrtu i niste sigurni što posaditi, donosimo vam rješenje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Većina biljaka za rast treba sunčevu svjetlost, no što s dijelovima vrta koji su u trajnoj sjeni? Dobra vijest je da i za takva mjesta postoje idealne biljke koje ne samo da uspijevaju bez direktne svjetlosti, već mogu izgledati iznimno dekorativno.

Večernji.hr prenosi savjete stručnjaka za vrtlarenje poznatog s TikToka pod imenom Ish, koji je otkrio nekoliko biljaka koje su savršene za tamnije dijelove vrta. Jedna od njih je kukurijek, biljka koja dobro uspijeva i u posudama i u zemlji te preferira sjenovita mjesta. Ima zimzeleno lišće koje ostaje zeleno cijele godine, a od rane zime do početka ljeta daje cvjetove crvene, bijele i ružičaste boje.

Drugi prijedlog je jaglac, jednogodišnje cvijeće koje je otporno na zimu. Prema riječima stručnjaka, jaglac dobro uspijeva i na suncu i u sjeni, što ga čini svestranim izborom.

Od ostalog cvijeća koje podnosi sjenu, izdvajaju se astilba, hortenzija i rododendron. Osim cvijeća, postoje i zanimljive zimzelene biljke poput japanske aralije. Ish ističe da ova biljka dolazi u dvije varijante – s tamnozelenim listovima ili u obliku poznatom kao „paukova mreža” s bijelim žilama koje daju poseban dekorativni efekt. Japanska aralija može narasti i do tri metra visine, ali se lako održava rezidbom.

Još jedna preporuka je hajhera, biljka koja uspijeva i na suncu i u sjeni, a dolazi u više boja, ružičastoj, ljubičastoj i zelenoj. Doseže visinu i širinu od oko 30 centimetara, što je čini pogodnom za niže dijelove vrta.

Za kraj, među preporukama su se našle i biljke poput paprati, hosti te ukrasne koprive koje također uspijevaju u sjeni i mogu unijeti živost i boju i u najstjenovitije kutke vašeg dvorišta. Cijeli članak možete naći ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.