Koliko su timovi Helikopterske hitne medicinske službe važna karika u pružanju pravovremene prve pomoći, pokazuju i najnoviji podaci o njihovim intervencijama. U deset mjeseci, koliko djeluje ovaj način hitne medicinske pomoći u Hrvatskoj, imali su ukupno 1.146 intervencija, pri čemu 69 primarnih, nešto više od tisuću sekundarnih i 69 međubolničkih. Velik broj intervencija odnosi se na jadranske baze Split i Rijeku, dok zagrebački timovi bilježe 108, a osječki 37 intervencija.

Foto: Helikopterska hitna medicinska služba
Najučestaliji razlog „dizanja“ helikopterske medicinske pomoći je zbrinjavanje osoba s bolestima srca, vitalno ugroženih osoba uslijed ozljeda i osoba s poremećajem svijesti, te srčani i moždani udar te traume.
Zagrebački tim stacioniran je u Velikoj Gorici, koja infrastrukturno ima odličnu poziciju budući da se na području grada nalazi sletna staza ZTC-a, s koje redovito helikopter prevozi bolesnike do zagrebačke bolnice Dubrava, koja jedina ima mogućnost slijetanja na helidrom i koja ima najobuhvatniji opseg pružanja medicinske obrade.

Foto: Helikopterska hitna medicinska služba
– Helikopter koji uzlijeće iz Velike Gorice je manjih dimenzija, no potpuno je opremljen svom medicinskom opremom kao jedinica intenzivne njege. Recimo, nakon dojave za hitnom pomoći zbog osobe koja je doživjela infarkt u Kravarskom, najbrže do KB Dubrava stići će helikopterom, odnosno duplo brže. Ključne su minute u takvim slučajevima – objasnila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Maja Grba-Bujević.

Foto: Privatni album Maje Grbe-Bujević
Na naše pitanje, koliko je helikopteru pristupačno sletjeti do bolesnika, Grba-Bujević ističe kako je jedna od ključnih prednosti ta, što je helikopter manjih dimenzija i bez problema može sletjeti u naseljeno područje, čak i u nečije dvorište. O “dizanju” helikoptera odluku donosi tim operatera pri broju 194, za koji Grba-Vujević ističe da jako dobro prepoznaje hitnost situacije, udaljenost zemaljske hitne pomoći i odlično procjenjuje po život opasnu situaciju, u kojoj je za spašavanje – helikopter najbrža opcija.

Foto: Helikopterska hitna medicinska služba
Dodajmo kako posadu Helikopterske hitne medicinske službe čini pilot i tehničko osoblje te liječnik i prvostupnik sestrinstva, odnosno magistar sestrinstva, koji su prošli i dodatnu obuku za rad u helikopteru, a trenutačno ovaj posao obavlja 100 djelatnika. Sustav je složen, ovisi o brzoj reakciji i stručnosti, te dobroj komunikaciji, a koji se u 10 mjeseci postojanja pokazao vrlo funkcionalnim.
Dobra vijest, koju je za Cityportal najavila ravnateljica, skorašnja je uspostava baze Helikopterske hitne medicinske službe pored ZTC-a. Zemljište je već osigurano a projekt je u fazi definiranja pri resornom ministarstvu.
– Jako me veseli realizacija ovog projekta jer će Velika Gorica po tome biti jedinstvena u Hrvatskoj, a naši pacijenti dobiti pravovremenu hitnu pomoć. Baza će biti suvremena, s modernim helidromom i svom infrastrukturom za obavljanje ovakve vrste medicinske pomoći. To ulijeva našim građanima sigurnost, jer i sami želimo na taj način biti zdravstveno zbrinuti – zaključila je naša sugovornica.