Od 9. listopada sve banke u Hrvatskoj i Europskoj uniji dužne su svojim klijentima omogućiti slanje i primanje takozvanih SEPA instant plaćanja, piše Večernji.hr. Ova nova europska uredba omogućit će prijenose novca između računa u roku od najviše 10 sekundi, i to u bilo kojem trenutku, danju, noću, vikendom i praznikom.

Riječ je o obvezi koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2024/886 o instant plaćanjima, kojom se želi ubrzati platni promet u cijelom europskom gospodarskom prostoru. Instant plaćanja su brža verzija uobičajenih bankovnih transfera, koje građani svakodnevno koriste za plaćanje računa za komunalije, telefon, električnu energiju i druge usluge.

Osim brzine, novost je i uvođenje obvezne provjere naziva primatelja plaćanja. Banke će morati omogućiti korisnicima da, prije nego što potvrde (autoriziraju) plaćanje, provjere odgovara li uneseni naziv primatelja, bilo da je riječ o fizičkoj osobi ili poslovnom subjektu, broju računa (IBAN-u) kojem žele uplatiti novac. Ta provjera odvijat će se automatskom razmjenom poruka između banaka. Nakon unosa IBAN-a i naziva primatelja, banka će klijentu prikazati jednu od tri moguće obavijesti:

• “Naziv se podudara” – naziv primatelja odgovara IBAN-u;
• “Naziv se gotovo podudara” – naziv je sličan, ali nije identičan, pa banka prikazuje ispravan naziv primatelja;
• “Naziv se ne podudara” – uneseni naziv ne odgovara stvarnom primatelju tog IBAN-a.

Klijent tada može odlučiti želi li ipak potvrditi plaćanje. Nakon što ga potvrdi, banka će ga izvršiti, ali neće biti odgovorna ako je novac poslan pogrešnoj osobi.

Cilj nove usluge, naglašavaju u HNB-u, jest smanjiti broj prijevara i povećati povjerenje građana u bezgotovinska plaćanja. Provjera imena primatelja bit će besplatna i provodit će se prije svake autorizacije transakcije.

Većina domaćih plaćanja već sada prolazi kroz sustav u kojem se naziv primatelja automatski popunjava, ali ta mogućnost vrijedi samo za račune domaćih poslovnih subjekata koji se vode u Jedinstvenom registru računa (JRR). Novi sustav, međutim, obuhvatit će i plaćanja prema fizičkim osobama te sve prekogranične transakcije unutar Europskog gospodarskog prostora, koji uključuje i Island, Lihtenštajn i Norvešku.

Usluga provjere naziva primatelja u državama čija je službena valuta euro počinje 9. listopada 2025., dok će ostale države članice EU tu obvezu morati uvesti do 9. srpnja 2027.

Možemo li doista utjecati na vrijeme, prizvati kišu ili spriječiti tuču? Iako ideja o “kontroli neba” postoji desetljećima, znanost zasad ne nudi čvrste dokaze da su takvi pokušaji uspješni. Hrvatska, kao jedina zemlja Europske unije koja i dalje provodi obranu od tuče, i dalje ulaže u zasijavanje oblaka.Međutim, stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) poručuju da učinkovitost ove metode nije potvrđena.

Modifikacija vremena, prema definiciji Svjetske meteorološke organizacije (WMO), obuhvaća svjesne pokušaje mijenjanja atmosferskih uvjeta radi utjecaja na lokalne vremenske pojave. Najpoznatiji oblik takvih intervencija je zasijavanje oblaka, proces u kojem se u oblake ispuštaju čestice, najčešće srebrov jodid, suhi led ili sol, kako bi se potaknulo stvaranje oborina ili spriječila pojava tuče.

Postoje dvije osnovne metode, higroskopska, u kojoj se u oblak dodaju čestice soli, i glacijogena, koja koristi tvari slične ledu. U Hrvatskoj se primjenjuje potonja, kao dio sustava obrane od tuče, u kojem 331 prizemni generator ispušta srebrov jodid u atmosferu. Raketna komponenta ugašena je 2020. godine zbog financijskih i sigurnosnih razloga.

Unatoč desetljećima primjene, brojna istraživanja, uključujući i ona WMO-a, pokazuju da nema pouzdanih dokaza da zasijavanje oblaka može spriječiti tuču ili promijeniti količinu oborina u složenim vremenskim uvjetima. Uspješniji su jedino eksperimenti u jednostavnijim situacijama, poput orografskih oblaka, koji nastaju iznad planina.

DHMZ je 2018. godine, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, izradio Analizu sustava obrane od tuče, koja je obuhvatila 23 godine podataka. Zaključak je bio jasan: operativna obrana od tuče nije svrsishodna ni opravdana za financiranje iz državnog proračuna. Uočeno je da se broj dana s tučom značajno razlikuje iz godine u godinu, a štete su zabilježene čak i u sezonama s najvećom aktivnošću zasijavanja.

Osim toga, analiza je pokazala da tuča nije glavni uzrok poljoprivrednih šteta. Gotovo polovica gubitaka uzrokovana je sušom, a tek potom slijede mraz, tuča i olujni vjetar. Stručnjaci upozoravaju i na ekološki aspekt, ispuštanje srebrovog jodida u atmosferu odvija se bez sustavne kontrole utjecaja na okoliš.

Dok Hrvatska nastavlja s ovim sustavom, većina europskih zemalja od njega je odustala. Slovenija i Mađarska prekinule su programe početkom 1990-ih, a u zemljama poput Austrije, Njemačke i Francuske, obrana od tuče provodi se isključivo kroz privatne inicijative, najčešće na manjim područjima i uz lokalno financiranje. U Europskoj uniji sustav protugradnih raketa postoji još samo u Rusiji, Srbiji i djelomično u Kini.

Stručnjaci DHMZ-a ističu da je nastanak tuče i dalje znanstveni izazov, a ne nešto što se može spriječiti tehnologijom. Umjesto ulaganja u metode čija učinkovitost nije dokazana, preporučuju preusmjeravanje sredstava na provjerene mjere zaštite, poput postavljanja mreža u voćnjacima, sustava osiguranja te razvoja ranih upozorenja i boljih prognostičkih modela.

Novi podaci Europske unije otkrivaju kako plug-in hibridni automobili (PHEV) u stvarnosti emitiraju gotovo pet puta više ugljičnog dioksida nego što sugeriraju laboratorijski testovi. Dok službena mjerenja navode prosječnih 28 grama CO₂ po kilometru, HAK prenosi kako stvarni podaci prikupljeni od 127.000 vozila registriranih 2023. godine pokazuju emisije od čak 139 grama po kilometru.

Drugim riječima, vlasnici ovih automobila daleko više koriste benzinske motore nego električni pogon, što dovodi u pitanje njihovu “zelenu” reputaciju.

PHEV vozila kombiniraju električni motor s benzinskim ili dizelskim, a trenutačno čine oko 8,6 posto ukupne prodaje novih automobila u Europskoj uniji u 2025. godini. Iako ih proizvođači automobila često predstavljaju kao prijelazno rješenje prema potpunoj elektrifikaciji, novi podaci sugeriraju da njihova stvarna korist za okoliš nije onakva kakvom se prikazuje.

Automobilska industrija i dalje želi zadržati mogućnost prodaje ovih modela i nakon 2035. godine, kada u EU na snagu stupa zabrana prodaje novih vozila s emisijama ispušnih plinova. Proizvođači se nadaju da će Europska unija ublažiti planirana pravila.

Kako bi se smanjio jaz između službenih i stvarnih rezultata, EU planira pooštriti takozvani faktor korisnosti, formulu kojom se prilagođavaju službene ocjene emisija CO₂ na temelju načina na koji se vozila uistinu koriste.

No, prijedlog nailazi na otpor. Lobi europskih proizvođača automobila pokušava zaustaviti izmjene, dok ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) poziva Bruxelles da ostane čvrst i ne popusti pritiscima industrije.

Microsoft je odlučio produžiti besplatna sigurnosna ažuriranja za Windows 10 korisnike u Europi do listopada 2026. godine. Kako piše Večernji.hr, odluka je uslijedila nakon što je organizacija za zaštitu potrošača Euroconsumers prijavila tvrtku zbog mogućih zakonskih prekršaja. Time su milijuni korisnika koji su se suočili s rizikom prestanka podrške dobili dodatnih godinu dana besplatne zaštite.

Prema ranijem planu, 14. listopada 2025. trebao je označiti kraj besplatnih sigurnosnih ažuriranja za Windows 10. Korisnici su tada mogli birati između nekoliko opcija za nastavak podrške, skupljanje bodova u Microsoftovu programu nagrada, plaćanje za sigurnosne kopije u oblaku ili jednokratnu uplatu od 30 dolara. Nijedna od tih opcija nije bila besplatna.

No, nakon što je Euroconsumers prijavio Microsoft zbog kršenja propisa o zaštiti potrošača, tvrtka je bila prisiljena povući navedene modele naplate i revidirati svoj pristup. Nova odluka znači da će korisnici Windowsa 10 u Europi i dalje primati sigurnosne zakrpe bez naknade, ali uz jedan uvjet, moraju imati aktivan Microsoft račun. Samo uz prijavu putem tog računa bit će moguće automatski preuzimati ažuriranja.

Odluka donosi privremeno olakšanje za milijune korisnika koji nisu spremni prijeći na Windows 11, no ne rješava pitanje dugoročne podrške. Microsoft nije naveo što će se dogoditi nakon listopada 2026., ostavljajući otvorenim pitanje hoće li besplatna ažuriranja biti produžena ili će se korisnici tada ipak morati prebaciti na noviji operativni sustav.

Potpisnik ovih redaka ispratio je svoju suprugu u utorak, 30. rujna, u večernjim satima, na uobičajeno zborno pjevanje u KUD Novo Čiče. A onda je neočekivano dugo čekao da se vrati!

– Naš istaknuti i najstariji član zbora Franjo Janković slavi(o) je 90. rođendan i bilo nam je super. Nazočio je i predsjednik KUD-a Stipo Duvnjak. Treba to doživjeti, neka naš Franjo samo poživi još puno ljeta pjesme i veselja – kazala mi je supruga Ana nakon povratka.

Iduće jutro, pak, nenadana posjeta Đure Mesića, autora nedavno objavljene monografije o Novom Čiču.

– Mato, znaš li da ti je sumještanin Franjo već proslavio 90. rođendan, a eno ga doma još tulumari?! Idemo ga posjetiti! – predložio je Đuro, a takav prijedlog se ne odbija.

I zaista, Franju smo zatekli na njegovu ranču kako vani timari svoju ljubimicu mica macu.

Bio je tu i sin Damir, nasmijan mu i gostoljubiv.

– Tata, stigli su gosti i čestitari. Idemo u kuću, ajde pričaj malo o svojih 90…

Nakon što smo ljubezno odbili “jednu ljutu”, Franjo je, bistrog i veselog pogleda te jasne misli, krenuo kronološki.

– Od majke Ane i oca Stjepana, rođen sam 30. rujna 1935. u mjestu Vranovci nedaleko Slavonskog Broda. Rano sam ostao bez roditelja i već 1947. godine morao sam preseliti u Požegu u internat, odnosno đački dom. Tri godine kasnije nova destinacija bio je Slavonski Brod, gdje sam 1953. godine u poznatom poduzeću “Đuro Đaković” završio školu za kovinotokara i tu ostao raditi devet godina – otkrio je kao iz rukava Franjo na početku razgovora, bez ikakvih dodatnih pisanih pomagala.

Mladi majstor Franjo zaposlio se u “Đuri Đakoviću” i ondje proveo devet godina prije odlaska u Zagreb

Svaka čast, svjedoči to i iduća super precizna rečenica!

– U Zagreb sam se preselio 15. svibnja 1962. i zaposlio se u MEBI, tvornici mjernih instrumenata u Fijanovoj ulici. Sedam godina kasnije, 1969., imali smo integraciju s OKI-jem. Tri godine radio sam i u Njemačkoj, a u mirovini sam od 1. ožujka 1991. godine – govorio je vrlo precizno o svojem radnom vijeku još uvijek vitalni Franjo.

Cijeli radni vijek proveo je uz strojeve, a ni danas mu nije problem navratiti do radionice i stati za tokarilicu…

Slavljenik nije zaboravio ni svoju obitelj.

– Oženio sam suprugu Mariju daleke 1961. godine, a svadba je bilo u Vinkovcima. Odgojili smo sina Damira i kćerku Željku. Imam četvero unučadi i šestero praunučadi. U Novom Čiču smo od 1994. godine i živimo na Zavrtnici 67. Kuću smo gradili više godina i sretni smo ovdje. Imamo određen mir, a osima pjevanja u KUD-u uživam šetajući i drugim aktivnostima. U lijepoj uspomeni su mi i dani provedeni u Velikoj Gorici, na Visokom Brijegu, od 1975. do odlaska u Novo Čiče 19 godina kasnije – prisjeća se samozatajni gospodin Janković.

Zanimalo nas je čime se još bavio kroz život.

– U rodnim Vranovcima bio sam član nogometnog kluba koji se tada zvao Bratstvo. Bilo je u mladim danima i ribičije, a dok sam živio u Zagrebu djelovao sam kao član Uprave boksačkog kluba Metalac. I evo me sad u KUD-u Novo Čiče, prošao sam put od boksa do pjevača – uz smiješak će naš slavljenik, koji ima i jedan mali svakodnevni ritual.

– Žlica kestenova meda, a zatim jedna rakija! To je obavezno, svako jutro. Ali ne dvije, samo jedna rakijica – šarmantno otkriva Franjo.

A kako je proteklo slavlje povodom rođendana kojeg bi većina nas itekaka voljela doživjeti?

– Slavilo se u krugu obitelji, rodbine iz Slavonskog Broda te prijatelja iz Novog Čiča i okolice, uz iće i piće, pjesmu i ples. Bila je živa glazba, a lijepo i svečano bilo je i u društvu mojih prijateljica i prijatelja sa zbora KUD-a Novo Čiče – zaključio je vitalni 90-godišnji Franjo Janković za City portal.

Na kraju, i mi sa City portala pridružujemo se čestitarima i najljepšim mogućim željama Franji Jankoviću!