Zagrebačka županija, s još nekoliko hrvatskih regija, ostvarila je izniman rast u povlačenju sredstava iz europskih fondova u razdoblju od 2021. do 2024. godine. Prema analizi portala Župan.hr, temeljene na skupnom indeksu koji uzima u obzir iznos povučenih sredstava po stanovniku i udio u ukupnim sredstvima svih županija, Zagrebačka županija bilježi rast povučenih sredstava od čak 332 % u odnosu na prethodni četverogodišnji mandat (2017.–2020.).

U promatranom razdoblju aktualnog mandata, Zagrebačka županija se pozicionirala kao jedna od pet vodećih po trendu postotnog rasta povučenih sredstava iz europskih fondova. Rast od 332 % stavlja ju odmah iza Krapinsko-zagorske (582 %) i ispred Splitsko-dalmatinske (250 %), Osječko-baranjske (234 %) i Dubrovačko-neretvanske županije (160 %).

U apsolutnim brojkama, Zagrebačka županija je u posljednje četiri godine povukla 7,1 milijun eura više nego u prethodnom mandatu. Kada se gleda udio u ukupno povučenim sredstvima svih županija, taj udio porastao je za dva postotna boda.

Ukupno gledano, hrvatske županije su u aktualnom mandatu (2021.–2024.) povukle približno 1,1 milijardu eura iz EU fondova, što je više nego dvostruko u odnosu na prethodni mandat, kada je taj iznos bio 453 milijuna eura. Bez uključivanja Grada Zagreba, županije su u prethodnom mandatu povukle 367,7 milijuna eura, dok je u aktualnom taj iznos narastao na 711,7 milijuna eura.

Velik dio sredstava u ovom razdoblju odnosi se na obnovu od potresa, ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), izgradnju škola, vrtića, sportskih dvorana, centara za starije, kao i na projekte u sklopu ITU mehanizma i industrijske tranzicije.

U novom financijskom razdoblju (2021.–2027.) Hrvatska ima na raspolaganju 25 milijardi eura, s posebnim naglaskom na teritorijalnu ravnotežu i ulaganja u slabije razvijena područja. Planira se više od 200 novih natječaja vrijednih više od 4 milijarde eura samo u ovoj godini, što otvara nove prilike i za Zagrebačku županiju da dodatno kapitalizira svoj rastući potencijal.

Zagrebačka županija jasno pokazuje da zna prepoznati i iskoristiti prilike koje nude europski fondovi. Ako se zadrži ovaj smjer, u sljedećim  bi godinama mogla postati jedan od najuspješnijih primjera regionalnog razvoja financiranog sredstvima Europske unije.

Uoči uskrsnih blagdana, građani Hrvatske ove godine mogli bi potrošiti više nego prošle, pokazuju pozitivni gospodarski pokazatelji i rast prometa u maloprodaji. U razdoblju od četiri tjedna pred Uskrs, procjenjuje se kako će ukupna potrošnja premašiti 1,95 milijardi eura, što je 9 % više nego 2024. godine.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) prenosi kako je prošle godine, u istom razdoblju, u trgovini na malo (bez trgovine motornim vozilima i motociklima) zabilježeno 1,80 milijardi eura prometa. Najveći dnevni promet bio je na Veliki petak, 29. ožujka, kada je ostvareno 97 milijuna eura.

Ovogodišnji pokazatelji također idu u prilog povećanoj potrošnji. U usporednom periodu zabilježen je rast broja fiskaliziranih računa od 2,10 %, porast iznosa fiskaliziranih računa za 9,54 % te povećanje prosječnog računa za 5,75 %.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji u prva dva mjeseca ove godine realno je porastao za 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U veljači je godišnji rast iznosio 2,6 %, čime se pozitivan trend nastavlja već 23 mjeseca zaredom. Ipak, na mjesečnoj razini u veljači je zabilježeno blago usporavanje, s padom od 0,9 % u odnosu na siječanj 2025.

„S obzirom na to da je osobna potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), nastavak rasta maloprodajnog prometa u prvim mjesecima ove godine upućuje na stabilan gospodarski rast i u prvom tromjesečju 2025., unatoč izazovima koje sa sobom nose geopolitičke neizvjesnosti. Uskrs, koji ove godine kalendarski pada kasnije, tradicionalno se povezuje s početkom turističke sezone, što može dodatno utjecati na potrošnju“, poručila je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

U segmentu proizvoda koji se najčešće kupuju za Uskrs, došlo je do promjena u cijenama. Od osnovnih namirnica za kolače pojeftinili su šećer (–9,1 %), jaja (–0,9 %) i brašno (–0,4 %), dok su poskupjeli suho voće i orašasti plodovi (+12,5 %) te čokolada (+26 %).

Kada je riječ o drugim prehrambenim proizvodima koji se često nalaze na blagdanskom stolu, cijene su se također kretale u različitim smjerovima. Pojeftinili su krumpir (–9 %), svinjetina (–2 %), smrznuta riba (–2,5 %), svježe povrće (–1 %) i maslinovo ulje (–5 %). S druge strane, skuplji su janjetina (+5 %), meso peradi (+0,5 %), suho ili usoljeno meso (+3,3 %) te svježa ili rashlađena riba (+9,3 %).

Hrvatska gospodarska komora ponovno apelira na građane da pri kupnji biraju domaće proizvode označene znakovima „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“, čime izravno potiču domaću proizvodnju i jačaju konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Riječ je o poruci koja je u središtu kampanje „Kupujmo hrvatsko“ već gotovo trideset godina.

Cijene sirovina od kojih se proizvode kava i čokolada – kave robuste i kakaovca – u posljednje vrijeme snažno padaju i često se mijenjaju. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da su razlozi za to carine, vremenske nepogode i promjene u svjetskoj trgovini.

Prema njihovim podacima koje prenosi Lider, cijena kave vrste robusta pala je u ožujku za 1,7 %, a pad se nastavio i u travnju. Sada se cijena kreće oko 342 centa (3,42 dolara) po funti. Robusta je vrsta kave koja se često koristi u instant napitcima i jeftinijim mješavinama.

Glavni razlog za pad cijene su nove carine koje su Sjedinjene Američke Države uvele na kavu iz Vijetnama i Indonezije zemalja koje proizvode velike količine robuste. Takve mjere obično znače da će kava poskupjeti na američkom tržištu, pa trgovci naručuju manje, što dovodi do pada cijene na burzama. Osim toga, Brazil je zbog pada vrijednosti svoje valute pojačao izvoz kave, pa se na tržištu pojavilo još više robe. Tome su pridonijeli i dobri vremenski uvjeti za berbu. No unatoč višku kave, Vijetnam je smanjio procjenu ovogodišnje proizvodnje, što bi moglo donekle usporiti pad cijena.

Slična situacija događa se i s kakaovcem, biljkom od koje nastaje čokolada. U ožujku je cijena pala za gotovo 19 %, a loši trendovi nastavljaju se i u travnju. Glavni razlog su nove carine koje je SAD uveo na uvoz iz afričkih zemalja poput Obale Bjelokosti i Gane, koje su među najvećim proizvođačima kakaovca. Uz to, dugotrajna suša u Obali Bjelokosti ugrozila je ovogodišnju berbu, koja bi mogla biti najslabija u posljednjih deset godina. Zbog toga se očekuju problemi s opskrbom, iako je trenutačno cijena pala.

Velike kompanije koje proizvode slatkiše, Hershey i Mondelez, upozorile su da bi cijene njihovih proizvoda mogle porasti i do 50 %. Moguće je i da će neke tvrtke početi koristiti druge sastojke umjesto kakaovca kako bi smanjile troškove.

Prema procjeni HUP-a, cijena kakaovca bi se u sljedećim mjesecima mogla stabilizirati na oko 8.500 dolara po toni, no i dalje se očekuju veliki skokovi i padovi, zbog nestabilnih vremenskih uvjeta i političkih odluka.

Premda trenutačno padaju cijene sirovina na svjetskom tržištu, to ne znači nužno da će proizvodi poput kave i čokolade pojeftiniti. Naprotiv, potrošače bi mogle dočekati više cijene u trgovinama, jer globalna tržišta sve teže predviđaju budući razvoj događaja.

Zagrebačka županija raspisala je novi natječaj za dodjelu bespovratnih potpora u ukupnom iznosu od 2,1 milijun eura, namijenjen subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima. Natječaj je otvoren do 15. svibnja 2025. godine, a cilj mu je jačanje konkurentnosti lokalnog poduzetništva.

Najviši pojedinačni iznos potpore za proizvodne djelatnosti iznosi do 10.000 eura. Sredstva se mogu koristiti za nabavu strojeva, alata i druge opreme potrebne za rad, preuređenje i nadogradnju strojeva, nabavu radnih strojeva poput viličara, dizalica i slične opreme te skladišnih rješenja.

Za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore je 4.000 eura, a prihvatljivi troškovi uključuju nabavu strojeva, alata i druge opreme, informatičku opremu i poslovni softver, izradu ili doradu web stranica i web shopova te radne strojeve i skladišnu opremu.

Potpore se odobravaju isključivo za jednu vrstu namjene, a Zagrebačka županija sufinancira do 40 % ukupne vrijednosti prijavljenog projekta.

Podsjećamo, Zagrebačka županija ove je godine već provela natječaj za poduzetnike početnike, otvoren od 14. veljače do 17. ožujka. U tom je krugu 206 poduzetnika ostvarilo ukupno 390 tisuća eura bespovratnih sredstava. Osim toga, u županijskom proračunu za ovu godinu osigurano je i 500 tisuća eura za sufinanciranje ugradnje fotonaponskih ćelija.

Tekst natječaja i sve upute dostupni su na službenoj stranici pod rubrikom „Natječaji“. Dodatne informacije mogu se dobiti putem e-mail adrese [email protected] ili na broj telefona 01/6009-457.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. u Velikoj Gorici krajem ožujka 2025. godine evidentirano je 958 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 3,3 % u odnosu na prethodni mjesec te 7,4 % manje u odnosu na ožujak prošle godine.

Tijekom istog mjeseca zaposleno je ukupno 100 osoba iz evidencije nezaposlenih. Najveći broj zaposlenih zabilježen je u zanimanju administrativnog službenika, gdje je posao pronašlo 11 osoba. Slijede prodavači s osam novozaposlenih, zatim ekonomisti (4), konobari, radnici na proizvodnoj liniji, fizioterapeuti i kuhari, s po tri zaposlena u svakom zanimanju.

S druge strane, poslodavci su tijekom ožujka prijavili 228 slobodnih radnih mjesta. Najtraženije zanimanje bilo je čistač ili čistačica, s čak 20 otvorenih pozicija. Slijede odgojitelji predškolske djece (17), poštari (16), drvoprerađivački radnici (15) te prodavači (13). Također, u značajnoj potražnji su radnici na proizvodnoj liniji (10), CNC operateri (8) i njegovatelji u ustanovama (8).

Važno je istaknuti da se od 1. siječnja 2024. godine koristi nova Nacionalna klasifikacija zanimanja NKZ 10, prema odluci Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Pad nezaposlenosti i rast broja prijavljenih radnih mjesta pokazuju pozitivne pomake na lokalnom tržištu rada. No, struktura najtraženijih zanimanja ukazuje i na trendove potražnje koji sve više naglašavaju potrebe u sektoru osnovnih i uslužnih djelatnosti.