Pučko otvoreno učilište ugostilo je 8. Doživljaj glazbe – školsko natjecanje plesnog odjela Umjetničke škole Franje Lučića u Velikoj Gorici, koje je osmišljeno kako bi potaknulo učenice i učenike starijih razreda osnovne plesne škole na samostalnost i kreativnost.

–Učenici su samostalno osmislili svoje koreografije na glazbu skladanu posebno za ovu prigodu, uz mentorstvo svojih nastavnica plesa. Glazbu su skladali naši nastavnici – klavirski suradnici na plesnom odjelu. Svake godine posvećuju nesebično mnogo vremena i truda u stvaranju novih kompozicija koje postaju temelj za daljnje kreativno istraživanje mladih plesnih umjetnika. Klavirski suradnici su naši vjerni suputnici, kako u plesu, tako i u glazbi, a njihov ulog često prođe nezamijećen. Skladbe koje su se izvodile ove godine djela su nastavnice Jelene Lukšić i Maxa Petera, bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće – istaknula je Katarina Rilović, voditeljica odjela za ples.

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića

Natjecanje je pokrenuto na inicijativu nastavnice Ivane Rapinac te se, u nešto izmijenjenom obliku, počelo provoditi u plesnom odjelu, a Doživljaj glazbe temelji se na konceptu glazbene škole Elly Bašić, tako da priliku za sudjelovanje dobivaju svi učenici.

–Također, posebnost natjecanja je, za razliku od uobičajenih, da ne postoji ocjenjivanje i bodovanje. Umjesto toga, za svakog učenika izdvaja se ono najpozitivnije iz izvedbe i koreografije te se zatim upisuje u pohvalnicu koju dobije svaki natjecatelj – dodala je Rilović, ističući kako time skreću pažnju učenicima na njihove prednosti i vještine.

Izvedbe su ocjenjivali nastavnik Zvonimir Kvesić te bivši učenici škole: Tea Vlahović, Roko Šašić, Lana Šumiga i Sara Kanjuh, što je bila jedinstvena prilika za veliko okupljanje na jednom mjestu, u kreativnom stvaranju i suradnji glazbe i plesa.

Kako bi se potaknulo kreiranje i provedba mjera i aktivnosti koje će doprinijeti bržem razvoju ekološke poljoprivrede, Zagrebačka županija je u Hotelu International organizirala konferenciju “Novi izazovi razvoja ekološke poljoprivrede”. Okupila je stručnjake, poljoprivrednike i donositelje odluka kako bi raspravili o ekološkoj poljoprivredi kao okosnici otpornijeg i održivijeg prehrambenog sustava. Ekološka poljoprivreda je u usponu u Republici Hrvatskoj – istaknuo je državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

–Prošle godine bilježili smo pad od 10 posto ekološke poljoprivredne proizvodnje u odnosu na 2022. godinu iz razloga što su se zbog globalnih promjena cijene proizvoda u ekološkoj i konvencionalnoj proizvodnji približile. No, ove godine imamo povećanje ekološke proizvodnje za 5 tisuća hektara u odnosu na lani, što znači da se vraćamo prema rekordnoj 2022. godini kada smo imali 129 tisuća hektara u funkciji ekološke poljoprivredne proizvodnje. – istaknuo je Majdak.

Foto: Zagrebačka županija

Hrvatska je ove godine osigurala 93,5 milijuna eura potpora poljoprivrednicima kroz eko-sheme, a uz podršku EU-a i nacionalnih inicijativa, ima priliku postati primjerom uspjeha u ovom području – poručila je europarlamentarka Sunčana Glavak.

–Ono što nas definira je Europski zeleni plan koji do 2030. godine predviđa 25 posto površina pod ekološkim uzgojem. Naravno, da to mora biti u skladu sa mogućim, a tržište i ekonomska potražnja mora biti osnovica za bavljenje organskom ili ekološkom poljoprivredom bez birokratskih prepreka. – rekla je Glavak.

Ekološka poljoprivreda je jedan način ublažavanja posljedica klimatskih promjena – poručila je potpredsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir, ističući faktor smanjivanja emisija CO2 koja dolazi iz poljoprivrede.

Foto: Zagrebačka županija

–Naš Odbor je zatražio od Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva održivog razvoja da redefiniraju pravila zelene javne nabave, kako bi se barem 20 posto ekoloških proizvoda i proizvoda iz kratkih lanaca opskrbe našlo na tržištu. Uočili smo, naime, ogromne probleme u sustavu. Imamo mali broj prerađivača u ekološkoj poljoprivredi što znači da i dalje proizvodimo sirovinu a uvozimo gotove proizvode.

Obzirom na financijska izdvajanja za poljoprivredu, Zagrebačka županija je vodeća hrvatska regija – naglasio je zamjenik župana Ervin Kolarec.

–U kontinuitetu pratimo potrebe poljoprivrednih proizvođača, ali i potrošača. Zagrebačka županija je bila prva po pitanju afirmacije ekološke poljoprivrede. Naime, naša županija je prije više od 20 godina pokrenula sufinanciranje ekološke proizvodnje – podsjetio je Kolarec.

Foto: Zagrebačka županija

Drugi suorganizator konferencije bio je Ured Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, regija i vodnog gospodarstva pri Veleposlanstvu Republike Austrije u Zagrebu. U Austriji ima preko 24 tisuće ekoloških gospodarstava a na 27 posto površina gospodari se ekološki. Poticaj i pomoć u ekološkoj poljoprivredi našoj županiji dala je Poljoprivredna komora Gradišće iz Austrije, čiji je predsjednik Nicolaus Berlakovich naglasio upravo da bez podrške nema napretka.

Drago mi je da smo u proteklim godinama dali podršku Zagrebačkoj županiji u poticanju ekološke proizvodnje, po uzoru na naša iskustva u Austriji. U Gradišću imamo 38 posto poljoprivrednih površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, ,tako da to iskustvo želimo prenijeti našim partnerima u Hrvatskoj – rekao je Berlakovich.

Perjanica u razvoju ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj je ekološko imanje „Zrno eko“ iz općine Dubrava, čiji je direktor David Pejić proglašen najboljim ekološkim poljoprivrednikom u EU u 2022. godini. Obrađuje 20 hektara površine i zapošljava oko 40-ak ljudi te u svom proizvodnom asortimanu nudi preko 150 certificiranih ekoloških proizvoda.

Foto: Zrno eko

–Ekološki proizvodi ne narušavaju naše zdravlje i ne ostavljaju negativan otisak u okolišu, što je u konačnici činjenica da su ekološki proizvodi jeftiniji od konvencionalnih – smatra Pejić.

Panel rasprava dala je smjernice u nabavi repromaterijala za ekološku proizvodnju, promociji eko proizvoda, označavanju, administrativnim preprekama, strateškim dokumentima i ostvarenju zadanih ciljeva, organizaciji ekoloških poljoprivrednika u zajedničkom nastupu na tržištu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama članice Foruma žena SDP-a Velika Gorica sudjelovale su na panel raspravi “European local dialogue on gender equality and the elimination of violence against women”.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 25. studenog, prilika je da se naglasi ozbiljnost i raširenost rodno uvjetovanog nasilja te važnost dostupne podrške ženama koje ga doživljavaju. Slučajevi obiteljskog nasilja, kao i slučajevi ubojstva, najekstremnijeg oblika nasilja nad ženama, često su predmet vijesti u našoj zemlji. Samo ove godine ubijeno je 16 žena, a ubojice su bili njihovi partneri. Ozbiljno zabrinjava i porast nasilja u svim oblicima nad mladim djevojkama i djevojčicama, kao i internet nasilje.

Foto: SDP Velika Gorica

– Ono što moramo ozbiljno shvatiti, a najnovija događanja baš u našem gradu pokazuju da se nasilje i zlostavljanje ne događa samo drugim sredinama i da nije ni naša lišena tog zla. Uz sve zakonske okvire koje imamo trebamo uložiti dodatne napore u prevenciju, edukaciju, podršku žrtvama te osnaživanje institucija kako bi se nasilje nad ženama sustavno suzbijalo. Osim prigodnog obilježavanja današnjeg dana želim posebno upozoriti i naglasiti da Velika Gorica kao šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj nema sigurnu kuću za žrtve obiteljskog nasilja niti udruge koje se bave prevencijom nasilja bilo koje vrste. Na prevenciji nasilja unutar obitelji ili među mladima ne radi se ni približno dovoljno. Simbolično možemo reći da “gasimo tek vatru” kad do nasilja ili do ozbiljnog problema dođe i kad je već puno prekasno! – ističe Ivana Mlinar, predsjednica Foruma žena i Gradske organizacije SDP-a Velika Gorica.

Velika Gorica danas je bila domaćin završnice ekološkog projekta Od izvora do mora, a ponos je još veći što je ove godine odnijela pobjedu u kategoriji velikih gradova. Akcije su se ove godine odvijale u 30 gradova, gdje je 2200 volontera prikupilo više od 420 tona ambalažnog otpada. Gradovi pobjednici u ravnopravnim su iznosima podijelili nagradu od 45 tisuća eura za sadnju stabala. Simbolična predaja čeka od 15 tisuća eura te završna sadnja stabala odvijala se u Etno selu Novo Čiče.

– Pokrenuli smo ovaj projekt kako bi skrenuli pažnju i pozornost na važnost odgovornog upravljanja otpadom. Iz godine u godinu projekt je rastao, kako opsegom aktivnosti tako i rezultatima koji su nadmašili sva očekivanja. Prošle smo ga godine odlučili proširiti na sadnju drveća u urbanim sredinama kako bi smanjili udio ugljičnog dioksida i smanjenja temperatura u gradovima. Hvala svim goričkim volonterima koji su sa količinom prikupljenog otpada osigurali pobjedu svom gradu. Čestitamo svim pobjednicima – poručio je Jakša Maganića, direktora Odjela za prodaju tvrtke Coca-Cola HBC Adria.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Prije dvije godine kao partner, u misiji očuvanja okoliša, projektu se pridružio i Konzum.

– Uz pomoć brojnih volontera i vrijednih ruku koji su se priključili ovom projektu očistili smo brojne površine, a neke smo i pošumili. Znamo da Velika Gorica ulaže ogromne napore u zelenu tranziciju. Briga za okoliš je i briga za zajednicu – dodao je Uroš Kalinić, član Uprave Konzuma te podsjetio kako unutar Konzuma postoje brojni projekti koje kupce potiču da smanje količinu otpada hrane, da koriste vrećice koje mogu ponovno iskoristiti, a nude i mogućnost primanja računa u elektroničkom obliku.

Projektu se, prije tri godine, priključio i Jutarnji list.

– Velika Gorica pokazala se sve ove godine kroz akcije koje suorganiziramo kao jedan od najboljih organizatora i najvrjednijim volonterima. Nagrada danas doista dolazi u prave ruke. Mi kao medij imamo funkciju edukacije, ali i širenja svijesti o tome koliko je važno voditi brigu o okolišu – kazao je glavni urednik Goran Ogurlić.

– U zadnjih desetak godina poduplao se broj odvajanja otpada i zahvaljujem se svim gradovima koji su u njemu i sudjelovali. Na nama je da nastavimo tim tempom. To je jedan proces koji traje, ne samo kod nas već i u puno razvijenijim gradovima, samo se trebamo truditi i krenuti svako od sebe da taj postotak dosegnemo što prije onaj maksimalan postotak – poručio je potpredsjednik Udruge hrvatskih gradova u Hrvatskoj Loris Peršurić.

Velika Gorica svoju će nagradu utrošiti na sadnju stabala u jednoj od najznačajnijih gradskih ulica – A.K. Miošića koja će nakon sadnje biti još ljepša i ugodnija za šetnju i boravak na otvorenom. Sve radove i sadnju odradit će Vrtni centar Gorica.

– U našem gradu prikupljeno je 19 tona otpada, a zahvaljujući ovoj nagradi posadit ćemo 88 stabala te je Grad sudjelovao još s 8 200 eura. Posljednjih smo se godina jako okrenuli zelenoj trazniciji, jedini smo uveli urbani voćnjak u našem urbanom djelu, na zgrade javne namjene postavili smo solarne elektrane te je posađeno gotovo 2 tisuće stabljiki u našem gradu i okolici, a želja nam je kroz dogledno razdoblje doći do brojke od 4 500 tisuće- naglasio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Ministrica okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković pozdravila je sve napore koji se ulažu kako bi poruka o potrebi stvaranja manje otpada, odgovarajućim gospodarenjem otpadom i zaštiti naših najvrjednijih resursa doprla do šire javnosti.

– Čestitam svim volonterima koji su sudjelovali u akcijama. Moram spomenuti kako je Velika Gorica dobila odluku ministarstva o potpori od 414 tisuća eura za uspostavu reciklažnog dvorišta. Odluka je upravo izdana. Pošumljavanje je trenutno jedna od bitnijih aktivnosti u hrvatskim gradovima te smo dali sredstva za sadnju 1200 stabala i 1700 grmova, a podržali smo i nabavku više od 20 tisuća spremnika. Ministarstvo je spremno aktivnije doprinositi i podržati ovakve aktivnosti – istaknula je ministrica Vučković.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara iz Velike Mlake tijekom ove i prošle godine ostvarile su odlične rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima. Njihov uspjeh prepoznat je i u Gradu Velikoj Gorici, a za njih je danas gradonačelnik Krešimir Ačkar održao svečani prijem kako bi ih nagradio za trud i zalaganje.

-Znam da najviše radite na treningu, radite na osobnom odricanju, najviše dajete od sebe a najmanje se toga vidi. Tamo gdje polučujete uspjehe su vaše plesne točke koje kratko traju, a u njih je uloženo puno vremena, vježbanja i truda. Znajte da nema uspjeha bez discipliniranog pristupa, bez truda i bez rada koji ste vi najbolje osjetili na sebi, recimo u onim trenucima kada vam se možda i nije dalo ići na trening, a vi ste se ipak odrekli slobodnog vremena, ipak ste vježbali i sada ste došli do uspjeha kakav u povijesti plesa u Velikoj Gorici nismo nikada zapamtili. – poručio je gradonačelnik.

Foto: Petra Škrinjarić

Naime, Barbarice su se okitile s čak 13 zlatnih, 5 srebrnih i 3 brončane medalje na Europskom prvenstvu ove godine, što je izuzetan doseg i potvrda predanog i kvalitetnog rada s mladim plesačicama.

-Vaši rezultati su hvalevrijedni, vrijedni divljenja i koji će vam kroz život donijeti nešto čega možda sada niste svjesni. Vi ste primjer i uzor mlađim generacijama koje će se baviti plesom ali i kulturom koju širite vašim djelovanjem – dodao je Ačkar.

Foto: Petra Škrinjarić

Zahvalu Gradu što je prepoznao njihove uspjehe uputio je predsjednik kluba Vlado Palac.

– Ovo je naš najveći uspjeh u 11 godina koliko klub djeluje. Imali smo četiri velika europska natjecanja, a posebno bih naglasio ono u Pančevu u Srbiji te KUP Mediterana u Novigradu. Ove godine je naš klub, treći put za redom, jedini u Savezu osvojio KUP Republike Hrvatske. Zaista je to ponos i hvala Gradu na čestitki, jer je u ove uspjehe uloženo puno truda a podatak da je samo plaćenih sati u dvoranama bilo 1.248 u jednoj natjecateljskog godini, govori sve u našem ulogu.

Foto: Petra Škrinjarić

Palac naglašava kako interes za plesom u našem gradu raste, a plesači vježbaju u pet različitih školskih holova, te u jednoj dvorani u Ščitarjevu.

-Imamo preko 100 aktivnih članova. Ove godine na državnom prvenstvu smo imali 79 natjecateljica, tu dodajmo još i dječje formacije, 11 grand-seniora i 14 folklornih članova. Ima nas, i trudit ćemo se i dalje ostvarivati ovako velike uspjehe! – zaključio je Palac.

Foto: Petra Škrinjarić