S ciljem razvoja inovativnog turističkog proizvoda koji kombinira kulturnu baštinu i tradiciju vinarstva i vinogradarstva pokrenut je europski projekt ”InterWine: Spajanjem kulturne baštine i eno-turizma do stvaranja održive prekogranične destinacije”. Projekt čija je ukupna vrijednost 1.383.080,02 eura, predstavljen je jučer u Velikoj Gorici, a povezuje sedam partnera iz Hrvatske i Slovenije.

– Projekt InterWine predstavlja izvrsnu priliku za povezivanje naših kulturnih i enoloških vrijednosti te njihovu promociju na europskom tržištu. Kroz sinergiju između Hrvatske i Slovenije, stvaramo održiv turistički proizvod koji će pridonijeti razvoju lokalnih zajednica i gospodarskom rastu. Ova inicijativa otvorit će vrata ne samo turistima, nego i lokalnim proizvođačima koji će dobiti priliku predstaviti svoja vina i kulturnu baštinu širem auditoriju – istaknula je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i voditeljica projekta Ivana Alilović.

Velika Gorica, Pušća i Brežice u Sloveniji tri su ključna područja projekta, gdje će se, kroz posebno opremljene prostorije, prikazivati bogata kulturna baština i vinska tradicija ovih područja. InterWine prostorije poslužit će kao mjesto okupljanja lokalnih proizvođača vina i kulturnih djelatnika, potičući turistički razvoj regije.

– Zahvaljujući upravo ovom projektu, Velika Gorica dobit će priliku istaknuti se kao destinacija koja nudi spoj tradicije, kulture i eno-gastronomije. Projekt ne samo da jača turističku ponudu našeg kraja, već i stvara mogućnosti za održiv nastavak turizma o kojem mnogo govorimo u posljednje vrijeme. Ponosni smo što smo dio ove prekogranične inicijative koja povezuje našu zajednicu s regijama iz susjedne Slovenije. S ovim prostorom koji će biti kroz projekt uređen, nastavljamo uređenje povijesnog središta našeg grada – poručio je gradonačelnik Velike Gorice i saborski zastupnik Krešimir Ačkar.

Projekt će zasigurno biti od itekakvog značaja za malu Općinu Pušća, a načelnik Filip Bernardić istkanuo je zadovoljstvo ovom suradnjom.

– S ponosom sudjelujemo u ovom prekograničnom projektu koji će obogatiti turističku ponudu Pušće. Vjerujemo da će projekt potaknuti daljnji razvoj naše vinske tradicije te omogućiti lokalnim vinogradarima bolje pozicioniranje na tržištu. Ova inicijativa ne samo da jača turističku ponudu, već i promovira održivost i ekonomski rast u ruralnim područjima – rekao je Bernardić povodom predstavljanja projekta.

Podršku ovom značajnom EU projektu za regiju pružili su i državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Kristina Bilić te savjetnik ministra u Ministarstvu turizma i sporta Igor Radić.

U roku od 30 mjeseci, koliko traje prijekt, odradit će se brojne aktivnosti poput razvoja novih turističkih proizvoda, edukacije ključnih dionika te promocije turističkih destinacija putem online platformi i opipljivih elemenata. U konačnici, projekt ima za cilj stvoriti prepoznatljive turističke rute koje povezuju hrvatsku i slovensku stranu, koristeći kulturnu i vinsku baštinu kao središnji motiv. Projektni partneri izradit će i “InterWine priručnik” i potpisati Sporazum o budućoj suradnji kako bi se osigurala trajnost rezultata i nastavak suradnje nakon završetka projekta.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj kroz program prekogranične suradnje Interreg Slovenija-Hrvatska.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Protekle subote na prostoru željezničkog kolodvora u Vrbovcu gotovo 200 sudionika koordinirano je održalo vježbu županijskih operativnih snaga civilne zaštite koja je obuhvaćala niz intervencija kroz šest scenarija, poput istjecanja amonijaka iz vagona cisterne, požara objekta i niskog raslinja, prometne nesreće s ozlijeđenim osobama. Nositelj ove opsežne vježbe bila je Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije, čiji je zapovjednik Dario Kezerić istaknuo kako je to način uvježbavanja spremnosti svih žurnih službi.

-Zaista je potrebna dobra kooordinacija i taktika jer smo svjedoci klimatskih promjena koje pred nas stavljaju iznenadne i zahtjevne intervencije poput olujnih nevremena, poplava, imali smo i potrese ali i potragu uslijeg pada zrakoplova na području županije, tako da je uvježbavanje svih snaga sustava Civilne zaštite garancija njihove spremnosti u realnim situacijama. – naglasio je Kezerić.

Županijske operativne snage nebrojeno puta dokazale su se profesionalnima u realnim situacijama koje su zadesile područje županije u posljednjih nekoliko godina, a za njihov rad Zagrebačka županija je iz proračuna u ovoj godini izdvojila 960.000 eura, podsjetio je župan Stjepan Kožić.

-Vježba je bila zahtjevna, dosta teška i prije svega čestitam svim sudionicima. Zagrebačka županija dugi niz godina ulaže u opremu koja je potrebna snagama Civilne zaštite, ali i u ljudstvo. Bez ljudi, sama oprema ne može funkcionirati. I zato svake godine brinemo da izdvojimo dostatna sredstva iz proračuna za tu namjenu, a samo u ovoj godini riječ je o iznosu od 960.000 eura. – rekao je župan.

Ova terensko-pokazna vježba bila je otvorena za promatrače, gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj, podsjetio je koliko su žurne službe važan faktor osiguravanja sigurnosti.

-Dio scenarija ove vježbe bio je curenje plina iz vagona, što smo mi zaista imali slučaj prije šest mjeseci i pravovremenost, stručnost i reakcija sustava civilne zaštite bila je ključna u toj intervenciji.

Uloga ocjenjivača vježbe pripala je pročelniku ureda civilne zaštite Zagreb, Božidaru Ćuriću koji je rekao kako stanovnici Zagrebačke županije mogu biti sretni s ovim snagama sustava Civilne zaštite.

-Vježba je odrađena perfektno! Zaista je odrađena bez ikakvih nedostataka, što nam govori o njihovoj dugogodišnjoj uvježbanosti i treninzima u kojima svaki sudionik daje cijeloga sebe.

Ova terensko-pokazna vježba bila je otvorena za promatrače, a svoju specijalnost u kriznim situacijama, osim mnogobrojnih vatrogasaca, pokazali su i članovi HGSS-a – Stanica Samobor i Zagreb, Hrvatske udruge za obuku potražnih pasa, djelatnici vrbovečke Hitne službe i Crvenog križa, djelatnici policije i Županijskog centra 112 te drugi dionici sustava civilne zaštite.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

To kobno i maglovito jutro, 22. rujan 1989., zauvijek će ostati urezano u pamćenje svih mještana današnje Općine Marija Gorica. Tragedija koja je tada pogodila gotovo svako domaćinstvo tog kraja zauvijek će sačuvati sjećanje na „nestalu generaciju”. Nezamisliva tragedija povezala je zajednicu još bliže, a sjećanja u srcima, mislima i molitvama zauvijek će sačuvati „nestalu generaciju” od zaborava.

Naime, prije 35 godina, 22. rujna 1989. godine, u naletu vlaka na autobus na pružnom prijelazu u Pojatnom, smrtno je stradalo četrnaest učenika tada Područne škole Ante Kovačića. U spomen na prerano prekinute mlade živote ovog su petka predstavnici Osnovne škole Ante Kovačića i predstavnici Općine Marija Gorica, u 8:36 sati položili cvijeće i zapalili svijeće na Goričkom trgu, kod spomen obilježja u povodu obilježavanja 35. godišnjice spomenute tragedije.

Ove strašne tragedije prisjetila se načelnica Općine Marija Gorica Marica Jančić.

– Sjećam se tog jutra kada su učenici nižih razreda OŠ Ivane Brlić Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog i tada područne škole Ante Kovačića iz Marije Gorice krenuli na izlet put Zagorja, na igru i druženje. Trebao je to biti još jedan izlet za lijepo sjećanje. Bila sam na radnom mjestu kada su se oglasile sirene i kada smo saznali da se dogodila tragedija u kojoj je 14 mladih života zauvijek je ugašeno na pružnom prijelazu u Pojatnom. U kraju je vrijeme stalo. Ožiljci se osjete još i danas. – s tugom je ispričala načelnica Jančić, ističući da je to bila velika tragedija za malu sredinu kao što je Marija Gorica.

– No, moramo živjeti i nositi se s tim. Pamtimo taj 22. rujna i silno nam nedostaju. Naša dvorana je građena u spomen toj djeci. Gledamo je svaki dan i sretni smo što je koriste naši mladi, jer svi zajedno moramo ići naprijed, ali nikada ih ne smijemo i nećemo zaboraviti – naglasila je Jančić.

Ravnateljica Osnovne škole Ante Kovačića Marija Gorica Jasna Horvat, također se prisjetila ovog tužnog i tragičnog dana u kojem su mnoge obitelji izgubile najužeg člana obitelji, kumove i svoje prijatelje. U toj teškoj tragediji bili su tada i roditelji današnjih učenika škole – rekla je Horvat. Ravnateljica Horvat dodala je kako danas OŠ Ante Kovačića ima vrlo bogatu izvanučioničku nastavu i gotovo svakog tjedna izlaze iz škole.

– Iskoristit ću ovu priliku i reći da je krenula velika kampanja sigurnosti djece u prometu koje provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstvo unutarnjih poslova. Neka ovo bude opomena da smo svi mi dužni brinuti o djeci, o njihovoj sigurnosti i neka se nikada više nikome to ne dogodi – završila je ravnateljica škole.

Povodom tužne obljetnice posjećena su i posljednja počivališta poginulih učenika na groblju u Mariji Gorici i Svetome Križu, a u Župnoj crkvi Blažene Djevice Marije od Pohoda za njih je služena i misa zadušnica.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nakon što je prije dvije godine izdana knjiga o nacionalnim manjinama u Zagrebačkoj županiji, njihov put, kultura i življenje na prostorima ‘Zelenog prstena’ objedinjeni su u dokumentarac ‘Bogatstvo različitih kultura’ koji je premijerno prikazan u Galženici u Velikoj Gorici.

– Ovim filmom ujedno obilježavamo Dan koordinacije nacionalnih manjina Zagrebačke županije koji je inače 13. rujna. Nakon izdane knjige koja je jako dobro odjeknula, film je bio logičan slijed događanja te će nam ostati kao trajni zapis – ističe Salih Huremović predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina ZŽ, a ujedno i predsjednik Vijeća nacionalne manjine Bošnjaka u Zagrebačkoj županiji i Velikoj Gorici.

Radnje filma odvijale su se u Velikoj Gorici, Samoboru, Dugom Selu, Zelini …i u ostalim gradovima gdje manjine imaju svoje predstavnike. Postoje dvije verzije filma, kraća od 35 minuta koja je i prikazana u Velikoj Gorici te duža verzija od 54 minute. Redatelj je Edib Ahmetašević.

– Pokazali smo nacionalne manjine koje su unutar koordinacije, njihovu kulturu i neke običaje, međutim u tih zadanih 30 minuta je nemoguće sve od svake nacionalne manjine pokazati. Išao sam na opciju prikazati malo hranu, malo pjesmu, ono što ljude najviše interesira i način na koji su dolazili i kada su dolazili. Pokušali smo svima dati jednak prostor – ističe Ahmetašević te dodaje kako nije bilo lako prikupiti radni materijal.

– Bilo je dosta snimanja i montaže. Imao sam problem da, na žalost, sve nacionalne manjine medijski ne prate svoje aktivnosti na jednak način. Tako da ondje gdje su stari članovi, nisu imali dovoljno materijala, a dok su drugi imali i fotografije i videa. Kako je tko imao, takav je na kraju materijal u suštini – rekao je redatelj.

Na goričkoj premijeri prisutnima se u ime gradonačelnika Krešimira Ačkara, obratio Zdenko Sovina.

– ,Različitosti nas obogaćuju’, ova rečenica iako zvuči kao floskula ona to nije. To je zaista istina. Velika Gorica da bi postala velika nisu samo zaslužni ljudi koji su ovdje rođeni, nego su zaslužni svi oni koji su ovaj grad odabrali kao mjesto svog življenja i kao rodni zavičaj svoje djece.Moramo biti ponosni na sve ljude koji su ovdje autohtoni, na one koji su ovdje došli živjeti. Doprinos svih ljudi, posebno pripadnika nacionalnih manjina je zaista velik. I u gospodarskom smislu, ali i općem, društvenom smislu – istaknuo je Sovina.

Nezavisni saborski zastupnik Armin Hodžić, ujedno zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine istaknuo je kako film dobar pisani zapis za buduće generacije.

– Važan je ovo događaj, jer večeras prikazujete nešto što ste dokumentirali na jedan moderan način. Nalazimo se u dobu hiperprodukcija knjiga, monografija, zbirki…koje na žalost sve manje ljudi čita. Ipak je film ljudima i publici danas mnogo bliži kojeg će radije pogledati. Ovo je jedan od vaši tragova koji ste ostavili i koji će generacije koje tek dolaze moći naslijediti od vas – kazao je Hodžić te ujedno čestitao županijskoj koordinaciji i članovima manjina njihov dan.

Po završetku filma, predstavnik albanske nacionalne, ujedno i naš poznati ugostitelj Memetali Zenuni – Memy u svom je govoru izrazio nezadovoljstvo viđenim, jer u dokumentarcu nije zastupljena albanska nacionalna manjina.

Nakon kratke rasprave s autorima, dogovoreno je da će se film doraditi snimanjem kako bi se uključila perspektiva i priče albanske manjine. Kako je rečeno, autori će doraditi film kako bi se ispravio ovaj nedostatak, a albanskoj nacionalnoj manjini pružila prilika da ispriča svoju priču.

– Inače 22 nacionalne manjine žive u Zagrebačkoj županiji, a 10 nacionalni manjina imaju pravo koje su stekle svojom brojnošću da imaju svoje vijeće, predsjednike i predstavnike. Koordinacija vijeća nacionalnih manjina koje djeluju u županiji su kompaktne, našli smo zajednički jezik i djelujemo zajedno u svim programima. Imamo dobru suradnju. No, u ostvarenju naših programa uvelike nam pomaže i financijski nas prati Zagrebačka županija kojom ovom prilikom zahvaljujem na svem – zaključio je na kraju predsjednik Huremović.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Zajedničkim snagama općine Brdovec, gradova Jastrebarsko, Sveta Nedjelja, Samobor i Zaprešić te Zagrebačke županije, HGSS Stanici Samobor osigurana su sredstva za nabavu terenskog vozila s pripadajućom opremom u vrijednosti 120 tisuća eura. Prilikom potpisivanja Sporazuma zamjenik župana Ervin Kolarec naglasio je da je HGSS, kao dio snaga županijske Civilne zaštite, važan faktor u spašavanju ljudskih života.

– Jednom zajedničkom sinergijom ovaj dogovor rezultirao je tome da naša stanica u Samoboru dobije novo terensko vozilo. Smatram da su ova sredstva koja smo zajednički osigurali, da će to vozilo zaista doći u prave ruke, onim ljudima koji su uvijek na usluzi našim sugrađanima kada se nađu u nevolji – rekao je zamjenik župana Kolarec.

Članstvo Stanice je troje voditelja potrage, 2 potražna tima te 3 licencirana upravitelja bespilotnim letjelicama i 6 kartografa. Specijalnost unutar stanice čine 5 spašavatelja na brzim vodama i u poplavama, kao i troje liječnika. Svi aktivni članovi obučeni su za pružanje prve pomoći na teško pristupačnim terenima, a njih 6 ima međunarodnu licencu. No, vozni park, kojim pokrivaju teren, je sve samo ne pouzdan, istaknuo je pročelnik Stanice Nikola Tot.

– Zapadni dio Zagrebačke županije je jedan velik teren koji mi pokrivamo, tako da će nam ovo vozilo jako puno pomoći. U garaži imamo vozila iz 1997./98. godine, koja su već u lošem stanju. Prokišnjavaju, a imali smo i situacija da ne dođemo na odredište. Teško mi je opisati koji je ovo osjećaj jer ovo je za stanicu Samobor jedan povijesni trenutak. Nabavit jedno takvo vozilo s redovnim sredstvima nama je bio samo san – dodao je Tot.

Novo vozilo bit će financirano najvećim dijelom od strane Grada Samobora, koji će snositi 40 % troška, dok će Zagrebačka županija i Grad Jastrebarsko sudjelovati s po 15 %, gradovi Sveta Nedelja i Zaprešić s 12,5 %, a Općina Brdovec s 5 %. Javnu nabavu provest će Grad Samobor, a isporuka vozila očekuje se uskoro.

Svi potpisnici Sporazuma izrazili su zadovoljstvo što će HGSS Stanica Samobor, koja pokriva zapadni dio Zagrebačke županije, dobiti novo vozilo koje će dodatno unaprijediti njihovu sposobnost za intervencije na neurbanim područjima.

– Iznimno mi je drago da smo se ujedinili oko nabave terenskog vozila za potrebe HGSS Stanice Samobor. Sa strane smo stavili svaki politički predznak i pokazali da nam je sigurnost građana i pravovremeno pružanje pomoći na prvom mjestu. Novo vozilo bit će od iznimne važnosti za akcije na nepristupačnim terenima, osobito u Samoborskom i Žumberačkom gorju. Elementarne nepogode su sve učestalije i ključno je da budemo spremni odgovoriti na sve izazove. Važno je ulagati u sve snage civilne zaštite pa tako i u našu Hrvatsku gorsku službu spašavanja. Zajedničkim snagama možemo puno učiniti i vjerujem da će biti još projekata kojima ćemo to potvrditi – istaknula je gradonačelnica Petra Škrobot.

Inače, Gorska služba spašavanja u Samoboru je osnovana u veljači 1956. godine, što ju čini prvom i ujedno najstarijom stanicom prema teritorijalnom načelu.

Ova suradnja osigurava da Stanica Samobor bude još spremnija i učinkovitija u pružanju pomoći i spašavanju građana u izvanrednim situacijama.

Dodajmo kako je Zagrebačka županija za snage sustava civilne zaštite u ovoj godini izdvojila 960 tisuća eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom