Moja županija
‘Ne može se ni usporediti uloženo i dobiveno, ali ovo volim. Borila bih se i sa slomljenom rukom…’
Sadea Bećirović, karatistica KK samobora, najbolja sportašica Zagrebačke županije u 2023. i višestruka prvakinja države našla se na našem kauču u serijalu “Sport zagrebačke županije”
Novinarska varijatna lova trajala je već neko vrijeme, odavno postoji želja da na sivi kauč video serijala “Sport Zagrebačke županije” sjedne najbolja sportašica županija u prošloj godini, ali Sadea Bećirović jednostvano je neuhvatljiva.
– Ritam je zadnjih mjeseci stvarno bio jako gust. Otkad je krenula 2024. godina, doslovno smo bez pauze. Prvo sam bila u Parizu, zatim u Antalyji, nakon toga i u Egiptu, a sad posljednje i u Maroku, u Casablanci. A sad sam, evo, konačno doma – sa smiješkom uvodno kaže Sadea, višestruka prvakinja Hrvatske u karateu, reprezentativka, cura iz Podsuseda, članica Karate kluba Samobor.
Samo ta činjenica, samo ta peta uzastopna titula prvakinje države, snažno bi je istaknula u utrci za titulu najbolje sportašice u županiji, ali daleko od toga da je domaća titula usamljena u toj priči…
– Ne mogu reći ništa drugo osim da je ta 2023. bila zaista sjajna. Osim što sam obranila titulu prvakinje Hrvatske petu godinu zaredom, osvojila sam i drugo mjesto na Europskom prvenstvu u Guadalajari, a na SP-u u Budimpešti bile smo treće. To je druga svjetska medalja za naš karate, prva nakon 12 godina, doživljena je kao ogroman uspjeh – uvodi nas još malo u svoju priču Sadea.
Reklo bi se, u skladu sa svim tim, da godina iza nas spada u rubriku neponovljivo dobrih, ali ona se neće složiti…
– Je, godina je bila baš jako dobra i uspješna, ali ne želim se jednog dana vraćati na tu 2023. u smislu nekakvog vrhunca. Želim ići dalje, prema još višim ciljevima. Velika je stvar osvojiti europsku i svjetsku medalju u istoj godini, mogu reći da je to – to. Ali, samo zasad…
Na krilima izvrsne prošle godine ušla je Sadea Bećirović i u ovu koja traje, a u njoj je doživjela i jedno razočaranje, kao i jednu neugodnu ozljedu.
– Ove godine bili smo domaćini Europskog prvenstva, koje se održavalo u Zadru. Budući da smo na sva tri posljednja europska prvenstva došle do finala, to se očekivalo i ovoga puta, sve su oči nekako bile uprte u nas… Nažalost, nakon što smo pobijedile Slovakinje, Poljakinje i Nizozemke, u polufinalu su nas zaustavile Talijanke. Otišle smo tako u borbu za broncu, a tamo smo ponovno poražene. Završile smo tako s drvenom medaljom, što je bilo baš jako bolno za sve nas – priznaje Sadea.
Bolno je za nju bilo i vrlo doslovno, jer već na startu turnira dogodila joj se nezgoda s prstom na ruci.
– Valjda sam u nekom trenutku zapela za kimono, ali znam da sam osjetila da me “pecnulo”. Nastavila sam borbu, da bi vrlo brzo shvatila da mi prst otječe. Fizioterapeut se odmah spustio s tribine, namjestio prst, zavezao ga, i nastavila sam dalje. A kad je borba završila, bilo je upitno hoću li uopće moći nastaviti turnir – prepričava uzdanica KK Samobora i hrvatske reprezentacije, koja je zadnju šansu za medalju morala loviti bez pomoći cure iz Podsuseda.
– Dok su se cure pripremale za borbu za medalju, ja sam sjedila u čekaonici na hitnoj u zadarskoj bolnici. Snimke su otkrile da mi je pukla, kako su rekli, distalna falanga, što je značilo da ništa neće biti od moje borbe za broncu… Postojala je i opcija da skinem longetu i svejedno odradim borbu, ali trener nije želio riskirati, vjerovao je da će cure uspjeti i bez mene. Nažalost, rasplelo se drukčije – žali i mjesecima poslije Sadea.
Iskustva s ozljedama, naravno, ima kao i svi vrhunski sportaši, ali u njezinu slučaju vrijede nešto drukčiji kriteriji.
– Specifična sam po tome što imam stvarno dosta visok prag boli. Toliko da vjerujem da bih mogla odraditi borbu i, recimo, za slomljenom rukom. Iako to dosad, srećom, nisam imala priliku probati… Ali imala sam velikih problema s leđima, disk mi je iskočio na dva mjesta, jer puno je tu rotacija… Dosta pate i koljena, a gležanj na treningu iskrenem po dva-tri puta tjedno!
Zahvaljujući nešto lošijem iskustvu iz Zadra, ostat će na pijedestalu uspomena lanjsko Svjetsko prvenstvo u Budimpešti. U “nogometnoj” atmosferi, uz glasno navijanje dvorane pune navijača domaćih karatistica, Sadea Bećirović odradila je najdražu borbu karijere.
– Atmosfera je bila doslovno nevjerojatna, nešto što se u svijetu karatea baš i ne može doživjeti, a ja sam si u jednom trenutku rekla: “E, sad ćete svi zašutjeti…” Znam da mi je i izbornik rekao: “Želim da svi zašute, da čujem samo naše navijače!” I tako je nekako i bilo, uvjerljivo sam pobijedila, potpuno smo ih deklasirale i tom pobjedom uzele brončanu medalju. To je definitivno borba koju ću jednoga dana prepričavati i svojoj djeci – kaže Sadea.
Veza karatea i Samobora snažna je, neraskidiva, jer junakinja naše priče samo je nastavak niza u kojem su brojne karatistice i karatisti najviše klase.
– Da, Samobor kao grad ima tradiciju karatea, ali u našem slučaju moram istaknuti Darka Šimuneca, mog trenera, čovjeka za kojeg doslovno nemam riječi. Stalno se bori za nas, često i s nepravdom, uvijek nas gura naprijed, traži još više, još bolje… Čak i kad je najteže, kad neki trening možda odrađuješ samo da ga odradiš, tu je da te digne. Poseban čovjek, u svakom slučaju.
S obzirom na to koliko je već u Samoboru, koliko je dobra i uspješna, nije čudo ni doznati da je cura iz karatea tamo čak i blaga verzija celebrityja…
– Je, zna se dogodi da me prepozna netko u pekari, dućanu, možda i na ulici. Ali to, naravno, više dođe kao iznenađenje nego kao pravilo – smije se Sadea.
Karate je upoznala još i prije petog rođendana, zaljubila se u ovaj sport uz stariju sestru, koja je trenirala. Ona nije, jer bila je premala. Konačno su je upisali u klub malo prije nego što je navršila šest godina i otad ljubav traje.
– Uloženo i dobiveno u karateu ne može se ni uspoređivati, ali ja ovaj sport volim, u njemu želim uspjeti i neću odustati sve dok ne ostvarim zacrtane ciljeve. Takav sam karakter…
Studira ekonomiju, završava treću godinu, upisuje još dvije, nije joj loša ideja da u budućnosti spoji ekonomiju i sport, pri čemu će taj sport biti samo – karate!
HOTNEWS
Sisačko-moslavačka županija među najuspješnijima u cjelodnevnoj nastavi: rezultati nadmašili očekivanja
Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske.
Sisačko-moslavačka županija ubraja se među najuspješnije u Hrvatskoj u provedbi eksperimentalnog modela cjelodnevne škole, koji se već treću godinu provodi u tri osnovnoškolske ustanove.
Riječ je o Osnovnoj školi Jasenovac, Osnovnoj školi Davorina Trstenjaka u Hrvatskoj Kostajnici i Osnovnoj školi Zorke Sever u Popovači, čiji su ravnatelji i učitelji danas u Sisku predstavili dosadašnja iskustva i rezultate provedbe programa. Prezentacija je održana u suradnji sa županijom, uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te župana Ivana Celjaka.
Govoreći o dosadašnjoj realizaciji projekta, župan je naglasio kako je županija u potpunosti ostvarila planirane ciljeve, ali i nadmašila pojedine zadane okvire.
„U potpunosti smo realizirali sve planirane aktivnosti, čak i više od toga. Sjećamo se početaka i svih izazova pri uvođenju programa, ali sada možemo reći da smo bili vrlo uspješni u tome. Sisačko-moslavačka županija, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, nastoji osigurati što bolje uvjete za rad u školama, za sve naše učenike i zaposlenike na čemu kontinuirano radimo i dalje. Tom smo se cilju snažno posvetili, od energetske obnove školskih objekata, uređenja kuhinja, pa sve do uvođenja eksperimentalnih programa. U posljednjih nekoliko godina značajno smo ulagali u obrazovanje, a rezultati tih ulaganja već su vidljivi i vraćaju nam se kroz kvalitetniji sustav i bolje uvjete za sve“, istaknuo je župan Celjak.
U proteklih pet godina na području županije izgrađeno je i obnovljeno ukupno 25 školskih objekata, čime se nastoji osigurati ravnomjerna kvaliteta obrazovnih uvjeta bez obzira na lokaciju škole.
„Želimo osigurati kvalitetne uvjete u svakoj školi, bez obzira na mjesto stanovanja, odnosno bilo da se radi o školi koja je u gradu ili u ruralnim područjima. Želimo da svi obrazovni programi budu održivi i dostupni svima. Ulažemo puno truda i energije kako bismo unaprijedili obrazovanje u našoj županiji. Ipak, najveći teret nose naši učitelji i nastavnici, oni su ključ razvoja obrazovanja“, dodao je župan Celjak.
Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske. Predviđeno trajanje programa je četiri školske godine, a njegovi rezultati trebali bi poslužiti kao temelj za donošenje odluke o mogućem uvođenju cjelodnevne nastave u sve osnovne škole u zemlji.
Moja županija
Još stignete: Prijavite se za Ružu Zagrebačke županije do 24. travnja
Ovogodišnje izdanje obuhvaća osam različitih kategorija koje pokrivaju širok spektar turističke ponude – od održivih projekata i eno-gastro sadržaja do digitalnih rješenja i organizacije manifestacija.
Natječaj za četvrto izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije” ulazi u završnu fazu, a svi zainteresirani imaju vremena za prijavu još do 24. travnja.
Turistička zajednica Zagrebačke županije uputila je poziv svima koji još nisu predali svoje kandidature da to učine prije zatvaranja prijava. Riječ je o priznanju koje se u relativno kratkom razdoblju profiliralo među najvažnije nagrade za kvalitetu i inovativnost u turizmu na području županije.
Osam kategorija i ukupno 16 nagrada
Ovogodišnje izdanje obuhvaća osam različitih kategorija koje pokrivaju širok spektar turističke ponude – od održivih projekata i eno-gastro sadržaja do digitalnih rješenja i organizacije manifestacija. U svakoj kategoriji dodjeljuju se po dvije nagrade, što ukupno čini 16 priznanja.
Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je važnost samih prijava i ljudi koji stoje iza njih:
„Svake godine me iznova iznenadi širina i kvaliteta prijava koje pristižu. Iza svake kandidature stoji priča o ljudima koji ulažu energiju, znanje i strast u ono što rade. Pozivam sve koji još razmišljaju o prijavi da ne čekaju zadnji dan jer upravo su ti projekti, ti ljudi i te ideje ono što našu županiju čini destinacijom na koju možemo biti ponosni.”
Prijave se podnose putem online obrasca, a svi detalji o projektu dostupni su ovdje.
HOTNEWS
Objavljeni pozivi za EU projekte: Zagrebačka županija osigurala 800.000 eura
Pojedinačni korisnik može ostvariti najviše 30.000 eura potpore, a maksimalni iznos koji se može dodijeliti po projektu iznosi 100.000 eura.
Moja županija
Uz podršku Županije, 825 učenika učilo o Domovinskom ratu iz prve ruke
Zagrebačka županija niz godina njeguje suradnju s braniteljskim udrugama i financijski podržava njihove projekte, a tako i sa samoborskom 151. brigadom koja je osmislila i već nekoliko godina provodi ovaj hvalevrijedan projekt sata povijesti.
Ukupno 825 učenika s područja Samobora i Svete Nedelje ove godine sudjeluje u edukativnom programu posvećenom Domovinskom ratu, koji već jedanaestu godinu provodi Udruga branitelja 151. samoborske brigade.
Program je osmišljen kao kombinacija teorijskog i terenskog učenja. Učenici tijekom dvodnevnih aktivnosti posjećuju Spomen sobu branitelja 151. samoborske brigade, a u Centru za mlade Bunker slušaju predavanje koje tradicionalno održava Jakša Raguž, autor monografije o ratnom putu brigade i znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest.
Dio edukacije odvija se i izvan učionice. U listopadu učenici odlaze na područje Trokuta kod Novske, gdje se nalazi spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima sa zapadnoslavonskog ratišta iz 1991. godine. Ondje se upoznaju s vojnim operacijama koje su se odvijale na tom prostoru.
Projekt su podržali predstavnici državne i regionalne vlasti. Među njima je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, dok je Zagrebačku županiju predstavljao zamjenik župana Ervin Kolarec.
„Zagrebačka županija niz godina njeguje suradnju s braniteljskim udrugama i financijski podržava njihove projekte, a tako i sa samoborskom 151. brigadom koja je osmislila i već nekoliko godina provodi ovaj hvalevrijedan projekt sata povijesti“, rekao je Kolarec.
U programu sudjeluju učenici iz više osnovnih i srednjih škola, među kojima su Osnovna škola Milana Šiloboda, Osnovna škola Bogumila Tonija, Osnovna škola Milana Langa, Osnovna škola Samobor, Osnovna škola Rude, Osnovna škola Vladimira Deščaka iz Novaka, Osnovna škola Sveta Nedelja s područnom školom u Strmcu, kao i učenici Gimnazije Antuna Gustava Matoša, Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole Samobor te Srednje strukovne škole Samobor.
Moja županija
Ružić u Glini i Petrinji: Model organiziranog stanovanja kao alternativa institucionalnoj skrbi
Cilj je smanjiti institucionalizaciju i razvijati oblike života koji kombiniraju samostalnost, ali i sigurnost.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić boravio je u prvom službenom posjetu Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je s županom Ivanom Celjakom obišao projekte socijalne skrbi u Glini i Petrinji, s fokusom na razvoj organiziranog stanovanja za starije osobe.
U Glini je održan radni sastanak na kojem se razgovaralo o širenju modela organiziranog stanovanja, posebno u ruralnim sredinama, gdje starije osobe često žive same. Cilj je omogućiti im dulji ostanak u vlastitoj zajednici uz dostupnu zdravstvenu i socijalnu podršku.
„Cilj je da starije osobe žive u organiziranom stanovanju u našim županijskim naseljima gdje će im biti dostupne sve potrebne zdravstvene i socijalne usluge. Upravo zato, umirovljeničko smo naselje u Glini izgradili u neposrednoj blizini Doma zdravlja i Doma za starije osobe“, rekao je župan Celjak.
Ministar Ružić istaknuo je kako takav model može biti primjer dobre prakse i izvan Hrvatske jer prati europske smjernice deinstitucionalizacije i omogućuje korisnicima samostalnost uz sigurnost.
„Smatram da je riječ o iznimno dobrom konceptu koji može poslužiti kao primjer u Hrvatskoj, ali i šire. O tome sam već razgovarao i na europskoj razini, jer se ovakvi modeli uklapaju u smjer europskih politika deinstitucionalizacije i razvoja zajedničkih oblika skrbi. Korisnici mogu zadržati visoku razinu samostalnosti, ali istovremeno imati sigurnost i dostupnu pomoć u slučaju potrebe, bilo zdravstvene, socijalne ili druge vrste. Cilj je smanjiti institucionalizaciju i razvijati oblike života koji kombiniraju samostalnost, ali i sigurnost“, rekao je Ružić.
Tijekom posjeta obišli su i Dom za starije osobe u Glini, dok je u Petrinji predstavljen obnovljeni Dom za odrasle osobe, koji će nakon otvorenja imati kapacitet za 92 korisnika, uz proširenje i dodatne sadržaje.
„Uskoro očekujemo otvaranje Doma, a novost je da kapacitet proširujemo za oko 15 korisnika u odnosu na raniji kapacitet. Dodana vrijednost je ugradnja dizala koje prije nije postojalo, imat ćemo prostor koji će se koristiti kao praonica rublja čime ćemo smanjiti troškove Doma, a korisnicima se osigurava viša razina usluge“, dodao je župan.
Na kraju, obiđeno je i umirovljeničko naselje u Petrinji s 57 stambenih jedinica, u kojem trenutno borave osobe čiji su domovi stradali u potresu.
Fotogalerija/Sisačko-moslavačka županija
-
Crna kronikaprije 3 danaDvostruka tragedija – žena skočila sa zgrade, u stanu pronađeno tijelo maloljetnice
-
CityLIGHTSprije 5 danaVIDEO Kraj smrada: Moderni pročistač donosi rješenje, prvi korisnici uskoro spojeni
-
HOTNEWSprije 5 danaVIDEO Sova je sletjela! U Veliku Goricu stigao KTC centar
-
Crna kronikaprije 4 danaProvala na gradilištu u Velikoj Gorici – ukrali kablove, alate i odvezli kombi